Autor Tema: 55. Ānāpānasati sutta (MN 118) -–deo 4  (Pročitano 2928 puta)

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4091
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
55. Ānāpānasati sutta (MN 118) -–deo 4
« poslato: April 27, 2013, 17:23:02 »
55. Ānāpānasati sutta (MN 118) -– O sabranosti pažnje na dah -– deo 04 (M0065_MN-118.mp3)

Link do sutte
http://yu-budizam.com/pali-kanon/sutta-pitaka/maddhima-nikaya/mn-118-anapanasati-sutta/


Beleške

U pasusu 15 govora, pre nego što da 16 vidova sabranosti pažnje na dah, Buda kaže:

"Kada se razvija i neguje sabranost pažnje na dah, to usavršava četiri temelja sabranosti pažnje. Kada se razvijaju i neguju četiri temelja sabranosti pažnje, to usavršava sedam elemenata probuđenja. Kada se razvijaju i neguju sedam elemenata probuđenja, to donosi istinsko znanje i oslobađanje."

Prošli put smo objasnili tih 16 koraka sabranosti pažnje na dah i sad dolazimo do dela gde Buda pokazuje kako sabranost pažnje na dah usavršava četiri temelja sabranosti pažnje. On to čini uključujući tih 16 koraka ili aspekata u četiri temelja sabranosti. Zapravo on ih deli u četiri odeljka, a svaki od njih odgovara jednom od četiri temelja. To objašnjenje počinje pasusom broj 23.

"A kako to, monasi, negovana i razvijana sabranost pažnje na dah dovodi četiri temelja sabranosti do savršenstva?"

Buda ovde ponavlja četiri tetrade iz Satipatthana sutte, dela o kontemplaciji tela:

"Monasi, kad god monah udiše dugi dah, on zna: 'Sada udišem dugi dah'; kad izdiše dugi dah, on zna: 'Sada izdišem dugi dah'; kad udišući kratak dah, on zna: 'Sada udišem kratak dah'; izdišući kratak dah zna: ' Sada izdišem kratak dah'. Ovako sebe vežba: 'Osećajući čitavo telo, udisaću'; ovako sebe vežba: 'Osećajući čitavo telo, izdisaću'. Ovako sebe vežba: 'Smirujući telesni sklop, udisaću'; ovako sebe vežba: 'Smirujući telesni sklop, izdisaću' -- tada, monasi, on praktikuje kontemplaciju tela kao tela, marljiv, jasno razumevajući i sabran, odloživši sa strane čežnju i potištenost u odnosu na ovaj svet."

Dakle, monah udiše i izdiše fokusirajući pažnju na telo, smiruje telesni proces disanja i to je kontemplacija tela. U Satipatthana sutti se meditacija na dah i završava sa kontemplacijom tela. No u ovoj sutti (pasusi 23-27) vidimo kako se ona povezuje i sa ostala tri temelja sabranosti. I kao što je već bilo rečeno, dok se prve tri tetrade prvenstveno povezuju sa smirivanjem uma, poslednja je potpuno okrenuta uvidu, vipassani. Zato tu monah udiše i izdiše kontemplirajući prolaznost tvorevina (sankhāra), njihovo razlaganje, prestanak, napuštanje. Da bi na kraju Buda zaključio:

"Pošto je mudrošću uočio to što je napuštanje čežnje i potištenosti, on i nadalje pomno posmatra ispunjen spokojstvom. Zato kažem da tom prilikom monah praktikuje kontemplaciju objekata uma kao objekata uma, marljiv, jasno razumevajući i sabran, odloživši sa strane čežnju i potištenost u odnosu na ovaj svet."

Čežnja i potištenost označavaju prve dve među pet prepreka: čulnu želju i ljutnju, te tako predstavljaju i kontemplaciju objekata uma, koja i u Satipatthāna sutti počinje sa pet prepreka. Monah napušta pet prepreka zahvaljujući kontemplaciji prolaznosti, slabljenja, prestanka i napuštanja, te tako postiže da na objekat gleda sa spokojstvom. Treba reći da spokojstvo o kome je reč ne mora i verovatno i ne predstavlja spokojstvo nastalo potpunim eliminisanjem mentalnih nečistoća, već pre njihovim smirivanjem tokom jedne meditativne sesije. No kroz ovakve kontemplacije uz pomoć mudrosti, meditant barem privremeno iskorenjuje pet prepreka i dostiže stanje uma gde je u stanju da na mentalne procese gleda sasvim spokojno, izbalansirano. To označava da je ujedno dostigao viši nivo u razvijanju mudrosti.