Autor Tema: 69. Sammādiṭṭhi sutta (MN 9) - deo 8  (Pročitano 347 puta)

vasilije

  • Stariji član
  • **
  • Poruke: 54
  • Karma: +9/-0
69. Sammādiṭṭhi sutta (MN 9) - deo 8
« poslato: Avgust 11, 2023, 11:25:05 »

 Prošlog puta razmatrali smo odeljak o vezivanju (upādāna) i objasnili načine na koji je
vezivanje uslov za bivanje (bhava). U tom odeljku o vezivanju rečeno je da žudnja
(taṇhā) predstavlja uslov za pojavljivanje vezivanja. Ali pre nego što to objasnimo
uzećemo odeljak o žudnji i videti kako je ona analizirana. To nas vodi do sledećeg citata:


(ŽUDNJA)
36. „Dobro je, prijatelju”, rekoše monasi, zadovoljni rečima poštovanog Sāriputte.
Onda mu postaviše novo pitanje: „Ali, prijatelju, može li postojati još neki način na koji
plemeniti učenik jeste taj koji poseduje ispravno razumevanje… i stigao je do istinske
Dhamme?” – „Može, prijatelji.
37. Prijatelji, kada plemeniti učenik razume žudnju, nastanak žudnje, prestanak
žudnje i put koji vodi prestanku žudnje, tada on jeste onaj koji poseduje ispravno
razumevanje… i stigao je do istinske Dhamme.
38. A šta je žudnja, nastanak žudnje, prestanak žudnje i put koji vodi prestanku žudnje?
Postoje ovih šest vrsta žudnje: žudnja za oblicima, žudnja za zvukovima, žudnja za
mirisima, žudnja za ukusima, žudnja za dodirima, žudnja za objektima uma.
Nastankom osećaja, tu je i nastanak žudnje. Prestankom osećaja, tu je i prestanak
žudnje. A put koji vodi prestanku žudnje upravo je ovaj plemeniti osmostruki put:
ispravno razumevanje… ispravna koncentracija.
39. Kad plemeniti učenik ovako razume žudnju, nastanak žudnje, prestanak žudnje i
put koji vodi prestanku žudnje… on ovde i sada okončava patnju. I na taj način je
plemeniti učenik onaj koji poseduje ispravno razumevanje… i stigao je do istinske
Dhamme".


Ovde je žudnja klasifikovana prema njenim objektima, ali postoji i drugi način analiziranja
žudnje - prema njenim tipovima. Ako se vratimo nazad, imamo četiri tipa vezivanja: ka čulnim
zadovoljstvima, ka gledištima, ka pravilima i ritualima i ka doktrini o sopstvu. U
formulaciji uslovljenog nastanka upotrebljava se analiza žudnje u terminima šest čulnih
objekata, valjda zbog toga što uobičajena formula povezuje žudnju sa osećajima.
Osećaji su zatim analizirani prema tipovima kontakta, a kontakt preko šest područja čula.
Možda je psihološki i filozofski zanimljivije da uzmemo tri tipa žudnje i vidimo u kakvoj su
oni relaciji sa četiri tipa vezivanja.


Da podsetimo: imamo žudnju za čulnim zadovoljstvima, za postojanjem i nepostojanjem.
Žudnja za čulnim zadovoljstvima vodi ka vezivanju za čulna zadovoljstva. Možemo
pretpostaviti da žudnja jeste želja u stadijumu neposedovanja objekta, a vezivanje je
držanje za objekat koji je već zadobijen. Na ovaj način, možemo reći da distinkcija
između ova dva termina jeste to da žudnja operiše u drugoj tački na vremenskoj liniji u
 odnosu na vezivanje.
Može li žudnja za čulnim zadovoljstvima uslovljavati bilo koji od ovih drugih tipova
vezivanja ili je u pitanju samo odnos 1:1?


Žudnja za čulnim zadovoljstvima može voditi i do usvajanja nekog konkretnog gledišta.
Kada imamo vrlo jaku žudnju za čulnim zadovoljstvima, možemo usvojiti gledište da je
ovo jedini život koji živimo, nema ničeg izvan njega, treba da pribavimo što više
zadovoljstava što možemo. U prosečnom životnom veku, možemo uživati najduže nekoliko
 decenija. Kada si mlad i zdrav, uživaj koliko možeš!


Ako neko ima žudnju za čulnim zadovoljstvima, može smatrati kako ona dolazi do
ispunjenja ne u ovom životu, već u nekom nebeskom svetu. Tako može prihvatiti ideju
rajskog sveta u kom su sve naše želje za čulnim uživanjima ispunjene i to može čak voditi
vezivanju za gledišta i ponekad ka pravilima i ritualima (ako vršiš ovaj konkretan ritual,
zadobićeš zasluge koje vode ka nebeskim preporađanjima i možeš uživati u čulnim
zadovoljstvima zauvek).


Žudnja za postojanjem će usloviti jako vezivanje za doktrinu o sopstvu i vezivanju za
gledišta. Naročito, ovo je žudnja za večnim postojanjem, večnim svetom i večnim
sopstvom.


BB: Tip žudnje koju sam uvek smatrao čudnom i teško razumljivom je žudnja za
nepostojanjem, vibhava-taṇhā. Uvek mi je izgledala kao najčudniji tip. Komentari
objašnjavaju ovu žudnju pretpostavljajući anihilacionističko gledište. U suttama samim
nije mnogo rečeno na ovu temu. Postoji nekoliko pasusa koji izgleda podržavaju
pomenuto tumačenje. Bilo je asketa i bramana koji su se držali stava da kada ovo
postojeće sopstvo biva uništeno slomom tela u smrti, da je to umirujuće, da je to izvrsno.
U čuvenoj Brahmajāla Sutti (DN1), Buda klasifikuje mnoge postojeće tipove filozofskih
stavova svog vremena. Pominje sedam tipova anihilacionističkih gledišta. Samo jedan
od njih izgleda identičan materjalističkom, da se osoba sastoji samo od tela, npr. četiri
elementa i kada sopstvo sastavljeno od tela umre i raspadne se, tada je osoba uništena,
poništena.


Drugi tipovi anihilacionističkih gledišta imaju suptilnije pristupe sopstvu.
Možemo uočiti da su različiti načini kako žudnja funkcioniše mogu služiti kao uslov za
vezivanje različitih tipova.


Sada dolazimo do uslova za žudnju. Preskočićemo na paragraf 41. U pasusu 38 osećaj
je naveden kao uslov za žudnju. Sledeći odeljak uzima osećaj kao objekat istraživanja:


41. Prijatelji, kada plemeniti učenik razume osećaj, nastanak osećaja, prestanak
osećaja i put koji vodi prestanku osećaja, tada on jeste onaj koji poseduje
ispravno razumevanje… i stigao je do istinske Dhamme.
42. A šta je osećaj, nastanak osećaja, prestanak osećaja i put koji vodi
prestanku osećaja? Postoji ovih šest vrsta osećaja: osećaj rođen na osnovu kontakta
okom, osećajrođen na osnovu kontakta uhom, osećaj rođen na osnovu kontakta nosom,
osećaj rođen na osnovu kontakta jezikom, osećaj rođen na osnovu kontakta telom, osećaj
rođen na osnovu kontakta umom. Nastankom kontakta, tu je i nastanak osećaja.
Prestankom kontakta, tu je i prestanak osećaja. A put koji vodi prestanku osećaja upravo
je ovaj plemeniti osmostruki put: ispravno razumevanje… ispravna koncentracija.


Za sledeća tri odeljka lakše je početi od šest područja čula i zatim doći do osećaja. U
suprotnom, morali bismo da idemo unazad kroz objašnjenja. Hajde da skočimo napred
do paragrafa 49 gde razmatramo područja čula pa da odatle radimo ka osećajima, zatim
ponovo od šest područja čula dalje u nizu do nāmarūpa (materjalno-mentalnog).


(ŠEST PODRUČJA ČULA)
48. „Dobro je, prijatelju”, rekoše monasi, zadovoljni rečima poštovanog
Sāriputte.Onda mu postaviše novo pitanje: „Ali, prijatelju, može li postojati još neki
način na koji plemeniti učenik jeste taj koji poseduje ispravno razumevanje… i stigao je do
istinske Dhamme?” – „Može, prijatelji.
49. Prijatelji, kada plemeniti učenik razume šest područja čula, nastanak šest
područja čula, prestanak šest područja čula i put koji vodi prestanku šest
područja čula, tada on jeste onaj koji poseduje ispravno razumevanje… i stigao je do
istinske Dhamme.
50. A šta je šest područja čula, nastanak šest područja čula, prestanak šest
područja čula i put koji vodi prestanku šest područja čula? Postoji ovih šest vrsta
područja: okokao područje, uho kao područje, nos kao područje, jezik kao područje, telo
kaopodručje, um kao područje. Nastankom mentalno-materijalnog, tu je i
nastanak šestpodručja čula. Prestankom mentalno-materijalnog, tu je i prestanak šest
područja čula. Aput koji vodi prestanku mentalno-materijalnog upravo je ovaj plemeniti
osmostruki put:ispravno razumevanje… ispravna koncentracija.


Saḷāyatana se prevodi kao šestostruko područje jer u paliju saḷāyatanaṁ je jednina
srednjeg roda - uzimajući zbirnu imenicu za šest: ṣaḍ˚ i grupšući sve osnove zajedno u
jednu. Kod nas zvuči čudno tako reći, prirodnije je: šest područja ili konkretnije šest
područja čula.


Šta je ovih šest područja čula? Oko kao područje, uho kao područje, nos
kao područje, jezik kao područje, telo kao područje, um kao područje.
Važna reč je āyatana takođe: ćha āyatanāni - bukvalno znači šest osnova.


Na šta se misli ovde? Tehnički, kada govorimo o npr. osnovi/području oka, to nije prosto
ono što smatramo očnom jabučicom, već u slučaju svake osnove čula tu je suptilna vrsta
osetljivog materijala koji je prijemčiv za pojedinačni tip čulnih nadražaja. Koristeći
modernu biološku terminologiju, ono što zovemo osnovom oka su svetlosni receptori u
oku. Treba uzeti sve učesnike u prijemu svetlosnog fenomena: ćelije, retinu, čepiće i
štapiće zajedno sa posebnim optičkim nervima... U terminima klasične Abhidhamma
analize, za ono što se smatra osnovom čula koristi se izraz pasāda-rūpa - receptivni
materijalni fenomeni, bukvalni prevod bi bio transparenti/prozirni materijalni fenomeni.
Prema analizi iz Abhidhamme to su fenomeni koji su prijemčivi za svaki odgovarajući tip
čulnih objekata, odatle izraz pasāda-rūpa.


 I slično, osnova uha će biti specijalizovane
ćelije unutar uha prijemčive za zvukove, sposobne da transformišu vibracije u uhu u
zvučni signal. Osnovom nosa smatra se u nosu duboko smeštena materija receptivna za
mirise, sposobna da miris provede do svesti. Osnovom jezika smatramo senzitivni
materijal na površini jezika prijemčiv za različite ukuse i sposoban da odgovori na njih i
predstavi ih da budu dostupne svesti. Slično, ono što je osnova tela nije celo fizičko telo već
pokriva površinu kože i unutar tela - taj aspekt koji je osetljiv na taktilne senzacije,
sposoban da odgovori na dodir i obezbedi da nadražaj bude dostupan svesti.
Kada govorimo o osnovi, ono šta se pod njom podrazumeva je osnova za nastanak
svesti.


Poslednja osnova/područje je mali problem jer nije stvarno istraživana i definisana u suttama. To
je tema koju razmatra Abhidhamma i više je objašnjena u komentarima. Verovatno
postoje razlike u mišljenjima različitih ranih budističkih škola. Čak i u okviru theravāda
pāli komentara postoje razlike. Generalno, treba biti pažljiv, osnova uma nije fizički
organ! Nije nešto kao mozak ili nije identično sa osnovom srca (što su drevni i
srednjovekovni budisti smatrali osnovom funkcionisanja uma). Osnova uma bila bi
bazična, vrlo jednostavna mentalna funkcija koja prethodi pojavljivanju svesti uma, svesti
u užem smislu. Može biti shvaćena kao vrata za pojavljivanje mentalne svesti ili svesti
intelekta, šestog tipa svesti odvojenog od čulnih svesti.


Ovih šest područja zbirno se zovu interna područja čula, jer se mogu shvatiti kao da se
interno odnose na nas, svako od ovih šest područja pripada našem psiho-fizičkom
organizmu. Ali korespondirajući svakom od ovih internih područja postoji i spoljašnje
područje. Odgovarajući području oka je vizuelni objekat, forma ili oblik (rūpāyatana -
osnova vidljive forme). Za uho je to osnova zvuka, za nos - osnova mirisa, za jezik -
ukusa, za telo je osnova taktilnih objekata.


Ono što korespondira osnovi/području uma je dhammāyatana - osnova mentalnih fenomena. To
je osnova dhamma (objekata uma), dakle bilo šta što može biti prepoznato umom,
odvojeno od čula ili čak apstrahovano iz čulnih fenomena.


Sada znamo šest internih + šest eksternih područja/osnova čula, što nam daje osnovu :-) za
razumevanje kontakta.


Ako preskočimo na paragraf 46 čitamo:

46. A šta je kontakt, nastanak kontakta, prestanak kontakta i put koji vodi
prestanku kontakta? Postoji ovih šest vrsta kontakata: kontakt okom, kontakt uhom,
kontaktnosom, kontakt jezikom, kontakt telom, kontakt umom.[14] Nastankom šest
područja čula, tu je i nastanak kontakta. Prestankom šest područja čula, tu je i
prestanak kontakta. A put koji vodi prestanku kontakta upravo je ovaj
plemeniti osmostruki put: ispravno razumevanje… ispravna koncentracija.


Šta je tačno kontakt (phassa)? Reč kontakt je definisana i objašnjena drugde u suttama,
npr. u MN18 Madhupiṇḍika sutta (Medenjak):


16. „Na osnovu oka i oblika, svest o viđenom nastaje. Susret to troje jeste
kontakt. S kontaktom kao uslovom, nastaje osećaj...
Na osnovu uha i zvukova… Na osnovu nosa i mirisa… Na osnovu jezika i
ukusa… Na osnovu tela i opipljivih stvari… Na osnovu uma i objekata uma,
svest o spoznatom nastaje. Susret to troje jeste kontakt. S kontaktom kao
uslovom, nastaje osećaj...


Kontakt je susret ove tri stvari: objekta čula, područja čula i odgovarajuće svesti.


BB: Volim da objašnjavam kontakt kao susret svesti sa objektom kroz odgovarajuće
područje čula. To područje čula funkcioniše kao nekakva vrata, možemo zamisliti svest kako ide ka
objektu, kaže "zdravo" objektu ili da objekat dolazi i sreće svest, metaforički rečeno. U
oba slučaja se te tri stvari sreću i njihov susret je ono što zovemo kontaktom.


U ovom konkretnom pasusu za kontakt se kaže da je zasnovan na šest područja čula. Tih
šest područja je u stvari sredstvo kojim svest može da sretne objekat i sa njim sarađuje.
Ako je oko povređeno i ne funkcioniše, tada možemo imati um koji radi i može biti
vidljivih formi, ali se svest oka ne pojavljuje, nema viđenja bilo kog oblika. Tako su šest
područja čula neophodan uslov za pojavljivanje kontakta.


Zatim dolazimo do dela gde je kontakt je uslov za osećaj:


41. Prijatelji, kada plemeniti učenik razume osećaj, nastanak osećaja,
prestanakosećaja i put koji vodi prestanku osećaja, tada on jeste onaj koji poseduje
ispravno razumevanje… i stigao je do istinske Dhamme.
42. A šta je osećaj, nastanak osećaja, prestanak osećaja i put koji vodi
prestankuosećaja? Postoji ovih šest vrsta osećaja: osećaj rođen na osnovu kontakta
okom, osećaj rođen na osnovu kontakta uhom, osećaj rođen na osnovu
kontakta nosom, osećaj rođen na osnovu kontakta jezikom, osećaj rođen na
osnovu kontakta telom, osećaj rođen na osnovu kontakta umom. Nastankom
kontakta, tu je i nastanak osećaja. Prestankom kontakta, tu je i prestanak
osećaja. A put koji vodi prestanku osećaja upravo je ovaj plemeniti
osmostruki put: ispravno razumevanje… ispravna koncentracija.


Nabrojano je šest klasa osećaja. Ovde je važno mesto! Osećaj će biti opisivan u
terminima kontakta iz kojih nastaju. Rođeni iz kontakta sa okom, uhom itd. Kada objekat,
možemo se tako izraziti, prodre kroz osnovu, svest nastaje. Zajednički susret svesti sa objektom
kroz područje čula - to je kontakt. Od tog kontakta nastaje osećaj. U stvari, mnogi
fenomeni nastaju kroz kontakt: osećaj, opažaj, mentalni obrasci... ceo skup mentalnih
fenomena. Od svih njih Buda je izdvojio osećaj kao specijalno važan, jer osećaj
funkcioniše kao jak potporni uslov za žudnju. Osećaj je specijalni instrument u
uslovljenom nastanku.


Uobičajeno je da drugde u suttama imamo osećaj podeljen na tri tipa: prijatan, bolan i
neutralan. Kroz bilo koji od čulnih kontakata može nastati svaki od ova tri tipa osećaja.
Od osećaja idemo ka žudnji gde smo ranije stali na paragrafu 38:


38. A šta je žudnja, nastanak žudnje, prestanak žudnje i put koji vodi
prestanku žudnje?
Postoje ovih šest vrsta žudnje: žudnja za oblicima, žudnja za zvukovima,
žudnja za mirisima, žudnja za ukusima, žudnja za dodirima, žudnja za objektima uma.
Nastankom osećaja, tu je i nastanak žudnje. Prestankom osećaja, tu je i
prestanak žudnje. A put koji vodi prestanku žudnje upravo je ovaj plemeniti osmostruki
put: ispravno razumevanje… ispravna koncentracija.


Od ova tri tipa osećaja kod kojeg najviše ulažemo u žudnju? Prijatnog. Da li žudnja
ima bilo kakav uticaj kod druga dva? Ako smo u bolovima žudimo za time da ih se
oslobodimo. Generalno, čak i u slučaju bolnog osećaja žudnja nastaje - da se samo
oslobodimo bolova ili je to žudnja za prijatnim kao bekstvo od neprijatnog.
Što se tiče neutralnog osećaja, nekada ljudi vole tupi indiferentni osećaj na običnom
svetovnom nivou. I taj neutralni osećaj takođe se pojavljuje kao vrlo rafinisan na
suptilnom nivou - u četiri đhāne i nematerijalnim zadubljenjima. Ako nema istraživanja i
mudrosti tada se može desiti suptilna žudnja za tim mirom, spokojstvom u višim
postignućima i zatim vezivanje za njih.


Veza između osećaja i žudnje je vrlo, vrlo važna jer je ova karika u nizu od dvanaest
jedno od mesta gde dalje napredovanje uslovljenog nastanka može da se prekine.
Osećaj prirodno nastaje, neibežan je. Ali ulaženjem u taj procep između osećaja i žudnje
pomoću svesnosti i jasnog razumevanja možemo sprečiti da osećaj bude okidač za tipove žudnje,
koje bi prirodno izazvao. Moguće je sprečiti tri tipa osećaja da izazivaju različite reakcije.
Možemo sprečiti prijatan osećaj da izazove žudnju, bolan sprečiti da vodi averziji i
neutralan da održava obmanutost. Na taj način možemo zaustaviti dalje napredovanje
od žudnje ka vezivanju i odatle ka bivanju (bhava).
(nastaviće se...)