Autor Tema: Slobodna tema  (Pročitano 15478 puta)

Vladimir Simović

  • Iskusni član
  • ****
  • Poruke: 257
  • Karma: +91/-1
Slobodna tema
« poslato: Mart 21, 2010, 14:48:31 »
Ovo je slobodna tema na kojoj konverzacija moze ici nasumicnim tokom. Ne morate se drzati odredjene teme ali ipak, jedno pravilo se mora ispostovati....a to je pravilo "Ispravnog govora". Uzivajte  :P  :P  :P
Na kraju je samo tišina

Vladimir Simović

  • Iskusni član
  • ****
  • Poruke: 257
  • Karma: +91/-1
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #1 poslato: Mart 21, 2010, 14:48:52 »
Da li neko zna ko je sastavljao tekstove za chanting...puje? Znam da su to radili monasi thai tradicije ali da li se zna ko je konkretno napisao?? Recimo vecernju puju???
Na kraju je samo tišina

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4091
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #2 poslato: Mart 21, 2010, 14:49:41 »
To su razni delovi uzeti iz Pali kanona, koji su postali unverzalne formule, nesto slicno kao ocenas u hriscanstvu,
 pa tako imas podsecanja na Budu, Dhammu i Sanghu itd...

fortytwo

  • Punopravni član
  • ***
  • Poruke: 213
  • Karma: +151/-0
  • Pol: Muškarac
  • paper is the new internet
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #3 poslato: Mart 21, 2010, 14:50:24 »
The Fallacy of Goal Setting by Matt Thornton
   
Nadam se da bi ovaj tekst nekome mogao biti zanimljiv, pa cak i koristan. Odlomak koji bi mozda mogao da vas zainteresuje:
   
...my "self" as I normally consider it is simply a collection of HIGHLY edited thoughts, all of which are based on measurement, and all of which are stored as a set of memories I call "I."
   
And the person speaking to me? Same-Same... another mind/body organism, alive on this spinning rock, which identifies itself based on it's own selected set of memories, again HIGHLY edited, and again ALL based on measurement.
   
Please read this again, and see if this rings true for you. Then ask yourself this, how many memories do you remember from Oct 1995? Can you remember what you where doing at 4:21pm on Oct 4th 1995? If not, what do you remember from that day? What do you remember from that Month? How about that Year?
   
To see for firsthand just how small, selective, and restrictive the little string of memories is that we put together in an order and call "I" can be mind blowing.
   
Many people wont even allow themselves to go there, for fear that this "me" story they have been clinging to with such attachment may not actually be real upon closer examination.

   
Ceo tekst na:
http://www.straightblastgym.com/fallacy.htm
Death is as close as our breath. - Ajahn Chah

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4091
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #4 poslato: Mart 21, 2010, 14:51:17 »
Prenosim sa bloga jednog američkog zen monaha koji je privremeno postao i theravada monah u Burmi.
http://bhantedogen.blogspot.com/



Mahayana/Theravada finale: U Zemlji viljuške

Ovo je poslednji deo moje serije o mahayana i theravada budizmu. Žao mi je što nisam bio u prilici da kažem nešto više o vađrayana ili tibetanskom budizmu, jednostavno zato što o njemu malo znam. Iako se on obično klasifikuje kao ogranak mahayane, on ima i neka jedinstvena svojstva. Dakle, da sumiram šta je do sada rečeno:

Theravada i mahayana se razlikuju po svojoj geografskoj i kulturnoj rasprostranjenosti, po svom učenju i po praksi. Theravadu nalazimo u južnoj Aziji, uglavnom u onim zemljama koje su kroz istoriju bile u sferi indijskog kulturnog uticaja, i one se nazivaju Zemlja prstiju. Mahayanu nalazimo u severnoj Aziji, primarno u onim zemljama koje su u sferi kineskog kulturnog uticaja. . i jednu i drugu tradiciju danas imamo na Zapadu (u istim državama, u istim gradovima, često i u istim kvartovima), dakle u Zemlji viljuške.

Doktrinarno, od svog nastanka u Indiji mahayana je pokazala veću sklonost ka razlikovanju od izvornog Budinog učenja, kako ga mi danas razumemo. Iako su neke zajedničke teme i pojmovi karakteristični za mahayanu, kao što je Buda-priroda i ideal bodhisattve, zapravo je teško jasno definisati mahayanu; ona nije monolitna. Čini se d aje ona baštinik jednog kreativnog perioda indijskog budizma, a koji delimično prethodni nastanku pojma "mahayana", i to u vreme kada se theravada formirala na dalekoj Šri Lanki. Ovaj kreativni period zapravo predstavlja čitav dijapazon doktrinarnih gledišta, od kojih mnoga mogu biti prilično konzervativna, a kasnije su bila kolektivno nazvana mahyana. U Kini je mahayana došla pod uticaj kineskog autohtonih religija, naročito taoizma, i drugih vidova kineskog gledanja na svet.

Čini se da, uprkos tradicionalnih mišjenja, razvoj mahayane u Indiji nikada nije doveo do suštinskog razdvajanja od hinayane, uključujući i theravadu. Umesto toga, mahayana i hinayana monasi su živeli zajedno u harmoniji, kako nam o tome pišu kineski hodočasnici koji su dolazili u Indiju. Šizma podrazumeva potpuno odvajanje dve grupe i njihov međusobni animozitet.

Danas postoji tendencija potcenjivanja među theravada i mahayana budistima, naročito u Aziji, gde su te dve grupe vekovima živele geografski odvojene. Moje preporuke onima u Zemlji viljuške su sledeće: Mi ne treba da lupamo glavu oko pitanja koji budizam je najprikladniji za Zapad, theravada ili mahayana. To je jalova debata. Većina suštinskih razlika između theravade i mahayane nastala je na osnovu kulturoloških razlika između Indiji i Kine. A zapad je jedna nova kultura, u kojoj će zapravo te dve velike tradicije početi da se stapaju. Otuda nije čudo da mnogi na Zapadu proriču da će, kako budizam napušta Aziju i seli se na Zapad, to poroditi jednu njegovu radikalno novu formu. Ja,, međutim, mislim da je važno imati na umu da se kulture Indije i Kine razlikuju barem isto onoliko koliko se kultura Zapada razlikuje od obe od njih, a opet to nije dovelo do suštinskih razlika u učenju. Otuda ne bi trebalo misliti da će i zapadni budizam biti suštinski drugačiji.

Sa druge strane, budizam na Zapadu ora da uhvati svoje sidro. Jer do sada je on plutao okeanom žudnji da se stvori jedna što konfornija religija. Ljudi viljuške su budizam kresali sa svih strana, a da nisu baš najbolje znali šta to krešu i šta su na početku uopšte imali. To je nešto slično skidanju zaštitnog poklopca na motornoj testeri,a  da ne znamo čemu on služi, jer tako bolje vidimo trupac koji sečemo. Budizam je jedan celovit sistem međusobno povezanih delova: praktikovanje velikodušnosti i vrline; razumevanje učenja o nepostojanju sopstva; vežbanje uma da razlikuje naše korisne i štetne namere i da se oslobodi ovih drugih; obuzdavanje; uloga monaškezajednice u podučavanju i održavanju budizma; poverenje u Budu, Dhammu i sanghu i tako dalje. Ne možete tek tako početi da uklanjate delove pod haubom vašeg automobila, da biste napravili više mesta za prtljag, sve dok niste jako, jako sigurni da znate šta su to delovi. A ja se bojim da je upravo to ono što mi radimo u Zemlji viljuške.

Čini se da je za Zapadnjake mnogo teže da pronađu svoje sidro u mahayana tradiciji. Mislim da za to postoje dva razloga. Prvo, tekstualna osnova je tako fluidna. Različite škole mahayane slede različite sutre i šastre. Vinaya je zajednički imenitelj, ali ona je na Zapadu uglavnom zanemarena. Zato ne znamo gde da dobijemo kompletnu sliku. Drugo, budizam u Zemlji štapića se oslanjao na taoizam i naročito konfučijanizam tokom vekova. Kada je ta potporna konstrukcija uklonjena, sve se ruši. Na primer, zen budizam stavlja vrlo mali naglasak na poštovanje Pravila morala. Zapravo, u Japanu se ceremonija uzimanja Pravila često smatra čisto simboličkim gestom. Ali tradicionalna kineska kultura prožeta je konfučijanskom etikom, što budistički etički sistem čini prilično suvišnim. Mi smo na zapad uvezli budizam iz Zemlje štapića, ali ne i konfučijansku etiku koja bi ga dopunjivala.

Theravada tradicija u celini je, sa druge strane, generalno više usidrena u izvornom Budinom učenju nego mahayana. Ovo ne znači da bi trebalo da odbacimo mahaya tradiciju u kojom smo vežbali. Ali na ovoj raskrsnici, kada budizam čini jedan istorijski prelaz u Zemlju viljuške, pravi je trenutak da proučavamo Kanon, dakle Sutta i Vinaya pitaku, kao i njihove komentare. Jer one čine istorijsku osnovu čitavog budizma. Naravno, nemate svi vi vremena da, recimo, pažljivo analizirate Kanon, ali bi trebalo da ga imaju vaši učitelji. Biće to korisna vežba, ne da biste nužno promenili svoja sadašnja gledišta, već da biste ih bolje razumeli.

U isto vreme, mislim da treba pozdraviti činjenicu da ne moraju svi budisti da se priklone strogoj ortodoksiji, da imaju potpuno isto razumevanje kao i svi ostali. Zapravo, debata i razmatranje alternativnih gledišta će mnogo verovatnije poroditi valjano razumevanje. nego puko sleđenje ortodoksije. Često se dešava da neko pogrešno shvatanje postane deo pravoverja i bez razlika u gledištima i rasprave o njima nemoguće je da se takve pogreške isprave. Jednostavan primer je theravada gledište, koje usput budi rečeno nije sadržano u Kanonu, da je da je Buda podučavao na pali jeziku. Današnji naučnici ukazuju da je ovo, skoro izvesno, pogrešno. Aki ovakvo gledište opstaje, čak i među proučavaocima theravade  iz Azije.

Mahayana tradicija s eviše tiče inovacije i isprobavanja novih načina izražavanja. Zen se čak poigrava s aortodoksnim učenjima i stekao je veliku reputaciju ikonoboca. Dogen je čuven po tome što je čak i klasično zen učenje svoga vremena okrenuo naglavačke. Ali smatram da je važno zapaziti na koji način je sam zen održavao svoje sidro tokom vekova. Prvo, on je bio jedna prilično snažna monaška tradicija, u okviru koje su njegovi sledbenici bili u idealnoj poziciji da verifikuju sopstvena iskustva. Drugo, moj je utisak da je proučavanje vrlo tradicionalnih učenja u njemu bilo vrlo temeljno, uprkos kasnijem isticanju onoga što je Bodhidharma navodno rekao: "Bez oslanjanja na reči i slova". Predviđan da će budizam i u Zemlji viljuške zadržati mnogo od svog duha inovativnosti i debate. Uzmimo na primer nauku, sada već prilično staru tradiciju, koja zapravo opstaje zahvaljujući inovativnosti i debati.

Imajući sve ovo na umu, za mene je zaista fascinantno koliko su zapravo sve različite budističke škole međusobno bliske. Sve one drže se ideje da ljudi sebe i druge dovode u nevolju zato što pogrešno percipiraju stvarnost, a da je oslobađanje od toga moguće kroz sopstveni kontemplativni napor usmeren ka pročišćavanju uma. Ovo i još mnogo toga zajedničkog moguće je pronaći u budističkim školama koje su vekovima bile bez bilo kakve međusobne komunikacije. Ako uporedimo hrišćanstvo sa budizmom, na primer, ne mislim da ćete u njemu naći toliki stupanj doktrinarne saglasnosti, iako su hrišćani u velikoj meri saglasni oko toga koji su im zajednički kanonski spisi. Pa šta to onda budiste drži na okupu? U vezi sa tim postoji jedno ortodoksno učenje koje kaže da sve dok Sangha živi u skladu sa Vinayom i Učenje će se sačuvati. (A zašto je to tako? Odgovor na to pitanje ćete morati sačekati u mojim narednim postovima o Budinom učenju o Zajednici.)

I da završim ovu seriju o theravadi i mahayani u jednom više ličnom tonu. Pre deset meseci zaredio sam se kao theravada monah, pošto sam šest godina živeo kao mahayana zen sveštenik/monah. Imao sam ogromnu ljubav za mahayana tekstove i luckaste zen priče, kao i generalno za kreativnost mahayana tradicije. Ali sam odlučio da u sopstvenom životu budem primer nečeg malo konzervativnijeg, da po povratku na Zapad i u svoj zen manastir budem predstavnik originalnog i čudesno dubokog Budinog učenja, da živim na način na koji je Buda smatrao da Sangha treba da živi.   Razlog za to je da na Zapadu svako želi da bude inovator; ali neko mora da se stara i o sidru. Plašim se da brod budizma već sada besciljno luta po Okeanu viljuške. I nadam se da će mi se čitaoci ovog bloga pridružiti u naporu da sklopimo i vozimo kompletna kola, pre nego što odlučimo koje njihove delove možemo ukloniti ili zameniti.

 :D

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4091
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #5 poslato: Mart 21, 2010, 14:51:38 »
Jeste li čuli za kinesku poslovicu: "Jedan monah će doneti dva vedra vode, dva monaha će doneti svaki po jedno vedro, a tri monaha neće doneti nijedno" (jer svaki čeka na onog drugog).
E sad ko voli budističke crtaće, može pogledati ovaj zasnovan na gornjoj poslovici:

deo 1: Da A - San ge he shang (Three Monks, 1980) 1/2
deo 2: Da A - San ge he shang (Three Monks, 1980) 2/2

 :zeka

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 805
  • Karma: +309/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #6 poslato: Mart 21, 2010, 14:52:35 »
Samo da vam javim da je nas bloger Vajrapani: http://vajrapani.blog.hr/index.2.html dobro, ziv je i zdrav i vraca se iz Mongolije za jedno 2-3 tjedna. Kaze da mu se u Mongoliji nije bas puno pisalo po blogu, ali da za to predstoji vrijeme kada se vrati kuci s obiljem iskustava i slika. Tako se buddhisticka legenda iz Hrvatskog zagorja vraca kuci nakon poduzeg boravka u Ulaan Baataru, prijestolnici Tatara, Mongola i tantrickog buddhizma.

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4091
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #7 poslato: Mart 21, 2010, 14:53:55 »
Dobro nam došao.
Pa neka nešto od beleški ostavi i za ovaj forum...

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 805
  • Karma: +309/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #8 poslato: Mart 21, 2010, 14:54:36 »
Morat cu ga zamoliti da se ukljuci na ovaj forum, sada kada je stekao puno du'ovnog iskustva u Mongoliji... Navodno je tamo sreo i samu Zelenu Taru   :yoga  :)

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4091
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #9 poslato: Mart 21, 2010, 14:55:26 »
Citat: Fazlija
Navodno je tamo sreo i samu Zelenu Taru   :yoga  :)
Ma onda uključujemo i nju na forum  :yes

Vladimir Simović

  • Iskusni član
  • ****
  • Poruke: 257
  • Karma: +91/-1
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #10 poslato: Mart 21, 2010, 14:56:30 »
Evo jednog vica koji sam cuo pre 5 minuta.

Usao puz u neki caffe bar, prisao sanku i porucio alkoholno pice.
Sanker ga jedva uocio pa mu i odgovorio: "Ne sluzimo puzeve".
Medjutim, puz je bio uporan jer je dosta bio zedan pa ga je na
kraju sanker uzeo u ruku, izneo napolje i sutnuo u nepoznatom
pravcu.... Proslo je godinu dana, sanker je i zaboravio
na taj nemili dogadjaj, kada ono puz ulazi ponovo u caffe bar,
prilazi sanku i kaze: "I dobro brate...Reci mi sta ti je sad trebalo
ovo da me sutnes"???
Na kraju je samo tišina

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4091
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #11 poslato: Mart 21, 2010, 14:57:19 »
Eva danas nabasah na ovaj spisak najpoznatijih među najpoznatijima na zapadu koji su budisti:

Richard Gere,     Movie Star
Sandra Bullock,     Movie Star
Harrison Ford,    Movie Star
Orlando Bloom,    Movie Star
Keanu Reeves,    Movie Star
Uma Thurman,    Movie Star
Oliver Stone,    Film Producer
Tina Turner,    Pop Singer
Adam Yauch,    Pop Singer, Beastie Boys    
Herbie Hancock,    Jazz Musician       
Tiger Woods ,   Champion Golfer    
Roberto Baggio,    Soccer Star
Phil Jackson, NBA Coach
Marshall Goldsmith, CEO Coach,    Marshall Goldsmith Partners    
William Ford Jr., Chairman, Ford Motor Company
Steve Jobs, CEO, Apple Inc.

Možda neko može da doda još neko ime...

 :D

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4091
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #12 poslato: Mart 21, 2010, 14:58:37 »
Citat: miki
Sopenhauer je za sebe rekao da je on prvi nemacki budista. Ipak mislim da on nije meditirao niti se na neki drugi praktican nacin bavio budizmom.
Sto se tice uticaja budizma na filozofsko stanoviste Sopenhauera, o tome je naravno pisao Veljacic.

A u vezi sa Šopenhauerovim uticajem na razvoj indologije u Evropi, baš danas čitam prikaz zbirke članaka sa konferencije o poznatom nemačkom indologu Heinrichu Zimmeru (1890-1943) Coming Into His Own, gde se navodi možda preoštra ocena jednog učesnika kako je Zimer zapravo tragao za "Šopenhauerovom Indijom". A možda i nije proštra, jer Zimmer nikada nije ni bio u Indiji. Što za jednog indologa može biti malo čudno. :D

No svejedno, čini se da je imao priličnog udela u skretanju pažnje Jungu na mitove i umetničko nasleđe Indije. A naročito na učenje Ramane Maharshija. Kad je Jung putovao u Indiju, nagovarao ga je da poseti i Ramanu, a kad se ovaj vratio i rekao da ga nije posetio, bio je prilično razočaran.  :D

Inače Zimmerova sudbina je bila prilično zanimljiva. Naime, 1938. je pred nacistima poput mnogih morao da napusti svoje profesorsko mesto i ode u Englesku, gde jednu godinu predaje na Oksfordu. O tom odlasku iz zemlje autorica članka ima i jednu zanimljivo i u isto vreme zajedljivu opasku ("Mora mu se odati priznanje da se [u takvoj situaciji] ipak odlučio za svoju ženu polu-Jevrejku, a ne za svoju ljubavnicu 'arijevku'."  :D

Kasnije je predavao na Kolumbija univerzitetu i glavni učenik mu je bio slavni Joseph Campbell, koji je posthumno priredio za štampu neke od Zimmerovih knjiga, jer ovaj prerano umire od upale pluća u 53. godini.


Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 805
  • Karma: +309/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #13 poslato: Mart 21, 2010, 14:59:19 »
Javno predavanje

Budistički pogled na klimatske promjene

Predavanje će održati Žarko Andričević 17. prosinca/decembra u 19 sati u prostorijama Centra, Đorđićeva 23, Zagreb

http://www.budisticki-centar.hr/

  Ulaz slobodan.
  tel. 01 481 0074

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 805
  • Karma: +309/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Slobodna tema
« Odgovor #14 poslato: Mart 21, 2010, 14:59:40 »
Evo, ovdje je drug Zare vec dao neke naglaske svojeg svecanog izlaganja:

http://www.budisticki-centar.hr/show.php?id=62&stil=2