Autor Tema: Iskustva sa kursa meditacije  (Pročitano 4318 puta)

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4091
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Iskustva sa kursa meditacije
« poslato: Jun 07, 2016, 22:52:03 »
Godwin Samararatne

ŠTA MOŽEMO DA POKUŠAMO DA URADIMO TOKOM KURSA MEDITACIJE

(preveo Dušan Lovre)

Trebalo bi da budemo zaista srećni što smo u mogućnosti da provedemo nekoliko dana sa duhovnim prijateljima na ovom divnom mestu. Takođe, trebalo bi da osećamo zahvalnost što imamo ovu mogućnost. Voleo bih da predložim nekoliko stvari koje bismo mogli pokušati da uradimo u narednim danima.

Pokušaćemo da razvijemo određene duhovne kvalitete, odrećene veštine koje će nam pomoći na duhovnom putu.

EKSPERIMENTISANJE NA VEDAR NAČIN
Pokušaćemo da eksperimentišemo sa našom meditacijom na jedan vrlo vedar način. Ovo je jedna od stvari koju uvek volim da naglasim. Učimo da gledamo na meditaciju kao na nešto u čemu možemo da uživamo, kako bismo je zavoleli. Uprkos tome, takođe želim da naglasim da treba naučiti da budemo otvoreni ka svim neprijatnim iskustvima, fizičkom i mentalnom bolu. Normalno je da ne volimo neprijatna iskustva. Ne volimo da posmatramo mračnu stranu u sebi. Želeo bih da predložim da se u toku ovih nekoliko dana potrudimo i dopustimo neprijatnim osećanjima da se jave, bez potiskivanja, bez pokušaja da ih se otarasimo, bez poricanja – ne treba da se osećamo loše zbog njih. Ako se pojave, naučimo da se sprijateljimo sa njima i da ih vidimo kao priliku za učenje.

PAŽNJA
Još jedan kvalitet koji treba razviti je praktikovanje pažnje, biti priseban, budan. U vezi sa ovim želim da predložim da pokušamo da vidimo koliko dugo možemo održati kontinuitet pažnje, biti prisutni iz trenutka u trenutak, što je duže moguće. Nije bitno da li sedite u ovoj sobi ili ste negde napolju. Tada možemo naučiti da vidimo meditaciju kao deo života. Meditacija jeste način života. Meditacija je umetnost življenja.

DOBRONAMERNOST
Dobronamernost je još jedan duhovni kvalitet koji bi trebalo da razvijemo. Evo nas ovde, u divnom okruženju sa duhovnim prijateljima. Kako možemo da se povežemo, da razvijemo osećajnost jedni prema drugima? Buda je rekao kako je pomaganje drugima pomaganje sebi, a pomaganje sebi – pomaganje drugima. Tako da je zaista lepo razviti ovu osobinu. Dok pokušavate da pomognete sebi, vi pomažete drugima i vremenom ćete uvideti da nema razlike između vas i drugih.

Sada bih želeo da prođem kroz raspored i da se osvrnem na još neke veštine koje možemo razviti.

BUĐENJE
Kao što znate, buđenje je u 4:45 ujutro. Vaša praksa bi trebalo da počne kada se probudite. Nije isto kao kada se budite kod kuće. Daću vam primer – kada idete u toalet, neko je već tamo. Kako ćete se poneti prema toj situaciji? Možete pogledati u svoj um i videti da li postoji patnja ili ćete sagledati situaciju i nećete patiti zbog nje. U nošenju sa ovakvim situacijama učimo da razvijemo još jedan bitan kvalitet – strpljenje. Naučićemo da čekamo. Možda će biti još situacija, još izazova sa kojima ćete se morati suočiti kada se probudite. To je ono što želim da naglasim – posmatrajte ove izazove i sutacije kao poučna iskustva. Meditacija treba da počne baš tu.

GRUPNA MEDITACIJA I DORUČAK
Sastajemo se ovde u 5 ujutro za grupnu meditaciju – to je predivan deo dana za meditiranje.

Onda ćemo doručkovati. Jedenje može biti vrlo važna meditacija. Imamo odličnu mogućnost da razvijemo pažnju i sabranost dok jedemo. Možemo posmatrati šta nam se dopada, šta nam se ne dopada, kakve sudove o hrani pravimo. Treba obratiti pažnju na tri aspekta jedenja: žvakanje, gutanje i ukus. Želim da otkrijete u kom trenutku zaista osetite ukus hrane koju jedete. Takođe, hajde da probamo da procenimo koliko hrane nam je dovoljno, kako bismo izbegli prejedanje ili da jedemo premalo, učeći da nađemo srednji put u odnosu prema hrani.

Još jedan stvar koju možemo raditi sutra na doručku je praktikovanje dobronamernosti dok jedemo. Nemojmo misliti samo na sebe, budimo svesni drugih, razmišljajmo kako im možemo pomoći, budimo svesni njihovih potreba. Možemo ovo raditi svaki put kada jedemo u grupi. Nije li to divno?

MEDITIRANJE UZ RAD
Nakon doručka praktikovaćemo nešto što se zove meditiranje uz rad. To podrazumeva da kada radimo, radimo prisebno, svesno i da imamo kompletnu, punu pažnju na onome što radimo. Važno je uvideti da rad nije nešto odvojeno od meditacije.

Važan aspekt meditiranja uz rad je razvijanje određenih kvaliteta dok radimo. Možete li videti meditiranje uz rad kao priliku za razvijanje saosećanja i dobronamernosti? Ako kuvate hranu, možete li videti to kuvanje kao aktivnost koja razvija dobronamernost prema meditantima koji će jesti hranu? Hajde da kuvam dobronamerno! Ovo može biti stav koji ćemo razviti meditiranjem uz rad. Ako čistite sobu, osetite da je čistite kako bi bila sveža i lepa za druge meditante, kako bi im bilo što udobnije. Molim vas da shvatite meditiranje uz rad kao primenjeno saosećanje, praktikujući dobronamernost u svemu što radite.

GRUPNA MEDITACIJA
Onda je na redu grupna meditacija. Tokom grupne meditacije vežbaćemo tri položaja: sedenje, stajanje i hodanje. Videćemo koliko dugo možemo da održimo sabranost dok prelazimo iz jednog u drugi položaj.

INDIVIDUALNA MEDITACIJA NAPOLJU
Nakon toga na red dolazi individualna meditacija napolju. Jedan aspekt ove meditacije je učenje da provedemo neko vreme sami sa sobom. Ovde ima zaista lepih mesta, pa vas molim da nađete neko gde možete biti potpuno sami. I onda kada se osamite, vidite kako se odnosite prema sebi. Vidite da li se nakon nekog vremena možda osećate usamljeno, ili vam je možda dosadno da budete sami. Zanimljivo je da ne možemo provesti određeno vreme u osami bez osećanja usamljenosti i dosade. Kao da se ne dopadamo sebi samima! Ovo nam pokazuje da su neke stvari koji radimo svojevrsno bekstvo od nas samih. Hajde onda da sutra naučimo da ne bežimo od sebe, već da budemo sa sobom, a ako se osetimo usamljeno ili nam je dosadno, da naučimo da se ne prepuštamo tim osećanjima, već da prosto prođemo kroz njih. Tako ćemo stvoriti vezu sa nama samima i naučiti da budemo sami sebi najbolji prijatelji, da budemo kompletni.

Takođe ćemo naučiti da razvijemo osećajnost prema prirodi. Bio sam vrlo srećan kada sam po dolasku ovde ugledao Mesec. Mogao sam videti zvezde na nebu. Mogao sam čuti insekte oko nas. Video sam prelepo drveće, prelepo cveće. Sve ove stvari čine me veoma srećnim. Mislim da smo u modernom svetu izgubili ovu osećajnost prema prirodi, izgubili smo način komuniciranja sa prirodom. Tako da vam preporučujem da razvijete ovaj veoma bitan kvalitet, da razvijete osećajnost prema prirodi i da uvidite da u suštini nema razlike između vas i prirode; naučite da budete deo prirode, da vidite stvari veoma jasno, da ih čujete jasno i glasno. U toku kursa ću predložiti još stvari koje možemo raditi tokom individualne meditacije napolju.

RUČAK, ODMOR I UPOZNAVANJE
Nakon toga je ručak. A posle ručka biće prilike za odmor. Kako se budimo veoma rano, trebaće nam odmor i trebalo bi da naučimo da se prijateljski odnosimo prema svom telu. Nakon odmora imaćemo još jednom individualnu meditaciju napolju. Tokom ova dva puta individualne meditacije, ujutro i posle podne, voleo bih da se upoznam sa svakim od vas. Stavićemo negde parče papira kako biste mogli da upišete svoje ime. Voleo bih da upoznam recimo četiri osobe ujutro i četiri posle podne. Molim vas da dođete do mene; možemo pričati o bilo kojim teškoćama sa kojima se susrećete pri meditiranju. Takođe, ako imate nekih ličnih problema, voleo bih da popričamo o njima i da iskoristimo meditaciju kako bismo vam pomogli.

JOGA
Sledi joga. Možete videti da postoji veza između joge i meditacije. Vežbanjem joge učimo da budemo svesni tela. Veoma je važno napraviti vezu sa telom, naučiti da se odnosimo prijateljski i sa nežnošću prema telu. Još jedan važan aspekt joge je da naučimo da se opustimo. Kada naučite da se opustite, biće vam mnogo lakše da meditirate – opuštanjem tela, opuštate um. Moguće je da osećate tenzije i neprijatnosti u položaju u kom sedite dok meditirate; određene joga vežbe će vam pomoći da ih se rešite. Srećni ste što imate vrlo dobrog joga učitelja ovde.

UŽINA I VEČERNJE AKTIVNOSTI
Posle joge sledi grupna meditacija. A nakon grupne meditacije, vreme je za užinu. Više volim da koristim taj izraz „užina“, nego „večera“. Mislim da je većina vas navikla na večeru, pa ćete sutra, kada umesto večere budete imali samo užinu, imati jedno zanimljivo i poučno iskustvo!

Nakon užine ćemo sesti nakratko, a nakon toga sledi diskusija. Posle diskusije ćemo malo pevati i završiti dan sa meditacijom prijateljske ljubavi.

Kako sutra ustajemo veoma rano, do 21 čas bi trebalo da smo u krevetu.

PRAKTIKOVANJE TIŠINE
Još jedna važna stvar kojom ćemo se baviti je praktikovanje tišine. U Dhammi se to zove plemenita tišina. Razvijamo veoma plemeniti kvalitet – ćutanje. Govor i pričanje uopšte je vrlo jaka navika. Uvidećete vezu između tišine i pažnje. Tišina nam omogućuje da budemo sami sa sobom, sa svojim umom i telom, sve vreme ili najveći deo vremena.

Postavlja se pitanje: kako možemo biti tihi, ćutati, i u isto vreme praktikovati dobronamernost? Ovde želim da napomenem da se i dok ćutimo možemo povezati sa drugim ljudima. Generalno, mi znamo da komuniciramo samo rečima. Tokom ovog kursa naučićemo da komuniciramo sa drugima u tišini. Jedan od načina da postignemo ovo je da budemo svesni ljudi oko nas. Drugi je da se osmehujemo ljudima oko nas. Ovo su načini povezivanja sa drugim ljidima. I kada pogledate oko sebe, kada posmatrate ljude, možda ćete videti priliku da pomognete nekome u potpunoj tišini. Voleo bih da razvijete ovaj kvalitet komunikacije u tišini, bez reči, i vidite da li je moguće povezati se sa nekim na dubljem nivou, kroz neverbalnu komunikaciju.

VEŽBA SA VRATIMA
Želim da vam skrenem pažnju da ovde postoje vrlo zanimljiva vrata. Morate biti veoma pažljivi kada ih otvarate i zatvarate, kako ne biste pravili buku. Ovo nam pomaže da razvijemo pažnju i da naučimo da razvijemo osećajnost prema drugim ljudima. Tako pravimo vezu sa drugim ljudima. Dozvolite da otvorim i zatvorim vrata vrlo polako, kako drugi ne bi bili uznemireni time što radim. Vidite kako jedan jednostavan akt, puko otvaranje i zatvaranje vrata, može razviti duhovne kvalitete.

U knjižici o prijateljskoj ljubavi ima jedna veoma zanimljiva priča. Buda se obraćao monasima, rekavši im da ako mogu da praktikuju prijateljski ljubav makar za toliko vremena koliko treba da se pucne prstima, da su dostojni da budu monasi. Pucketanje prstima traje tek delić sekunde. Ova priča pokazuje da čak i u tom deliću sekunde možete osećati prijateljsku ljubav. Zato vaše praktikovanje prijateljske ljubavi i dobronamernosti u naizgled malim aktivnostima ima veoma pozitivan uticaj.

Želeo bih sad da napravim pauzu. Ako imate bilo kakva pitanja ili želite detaljnije objašnjenje bilo čega o čemu smo pričali, sada je prilika.

 :andjali
« Poslednja izmena: Jun 27, 2016, 12:30:46 Sati »

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 805
  • Karma: +309/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Iskustva sa kursa meditacije
« Odgovor #1 poslato: Jun 08, 2016, 16:15:13 »
Bio bih sklon dodati jos jednu stvar koja mi se cini jako vaznom na seminaru. To je razgovor sa uciteljima koji vode seminar. Taj dio je vrlo vazan, pogotovo za pocetnike. Kroz to se dobiva prilika pricati o nacinu izvodjenja meditacije, iskustvima i poteskocama. Kroz usmene preporuke ucitelji daju mnogo dublje upute nego sto ih daju javno na predavanjima. Zato mi se cini jako  vaznim da se osim redovnog programa obavezno odlazi na osobne razgovore s uciteljima.
 :joga: :buda

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4091
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Iskustva sa kursa meditacije
« Odgovor #2 poslato: Jun 09, 2016, 09:32:36 »
Slažem se.
Jedino što nismo svi isti, pa se neki valjda stide, ili već ne znam šta, da se prijave za individualan intervju.
Zanimljivo mi je da oni koji jednom odu, hoće opet. Dopadne im se  :D

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 805
  • Karma: +309/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Iskustva sa kursa meditacije
« Odgovor #3 poslato: Jun 09, 2016, 20:07:25 »
Mislim da je na zen seminarima razgovor s uciteljem obavezan dio programa. Trebali bi smo to i mi da uvedemo, da ima da odes na ispovijed pod obavezno...  :kez:

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4091
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Iskustva sa kursa meditacije
« Odgovor #4 poslato: Jun 11, 2016, 12:48:48 »
E to. ISPOVEST!  :kez:

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4091
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Iskustva sa kursa meditacije
« Odgovor #5 poslato: Jun 27, 2016, 12:28:19 »
Godwin Samararatne
ISKUSTVA SA KURSA MEDITACIJE

(preveo Dušan Lovre)

Godwin: Možemo da pokušamo da međusobno podelimo iskustva onoga što se desilo danas.

Mislim da je veoma važno naučiti da delimo iskustva, iskreno, sa grupom duhovnih prijatelja; da delimo prijatna iskustva, ali i ona koja smatramo neprijatnim. To je svojevrsno otvaranje našim duhovnim prijateljima. Uglavnom smo veoma nervozni i obuzeti sobom da bismo pričali o sebi, misleći da će nas drugi osuđivati, gledati da li smo postupili kako treba i slično. Ne bi trebalo da se plašite otvaranja, jer jednostavno delite svoja iskustva.

Kakvo je vaše iskustvo sa meditacijom? Počeli smo u 5 ujutro. Imate li kakvih pitanja, problema ili poteškoća sa jednostavnom meditacijom koju smo praktikovali - prosto prepoznavanje stvari koje se dešavaju?

Učesnik: Bio sam tek upola budan na meditaciji jutros. Sve mi je bilo nekako maglovito. Ali iz nepoznatih razloga, na meditaciji pre ove diskusije sam otkrio nešto. Osetio sam da se nešto promenilo u odnosu na jutro. Pre sam se osećao kao da trošim dosta energije. Iscrpljivalo me je što moram da budem svestan pokreta svog tela i svoje mentalne aktivnosti. Bilo je kao da čekam da se nešto desi, a nikako da se desi. Ali ova sad sesija, sedeća, kada sam osetio mir i tišinu, znao sam kako da upotrebim ono što nam je učitelj preneo, kako da budem svestan načina na koje moje telo radi, na vrlo jasan način.

Godwin: Hvala što ste podelili to iskustvo. Lepo je čuti vaša neprijatna iskustva od jutros i vaša, rekao bih, prijatna iskustva od večeras. Da niste imali neprijatno iskustvo, ne biste mogli otkriti prijatno iskustvo; ovo pokazuje da možemo da učimo i iz prijatnih i iz neprijatnih iskustava. Zato bi trebalo da budemo otvoreni i za jedna i za druga.

Želi li još neko da podeli svoja iskustva sa jutrošnje meditacije?

UMOR

Učesnik: Kada meditiramo kod kuće, da li je bolje da izaberemo vreme kada nismo suviše umorni da bismo meditirali? Jutros sam bio previše umoran, nisam mogao da se koncentrišem.

Godwin: Bilo da meditirate kod kuće ili ovde, predlažem da eksperimentišete sa meditacijom i kada ste umorni. U suprotnom, veoma je lako reći, „osećam se umorno, znam da meditacija neće uspeti, pustite me da spavam“. Razmazićete sebe ako kažete DA svemu što telo zahteva.
Moramo prekinuti ovo uslovljavanje na prijateljski, nežan i ljubazan način. To znači da ponekad telu kažete DA, ponekad mu kažete NE. Tako da sutra ujutro ako ste i dalje umorni, kažete telu, „juče sam ti popustio, rekao sam ti DA i zato ću ti danas reći NE“. Vrlo je važno naučiti da vodite dijalog sa svojim telim, sa samim sobom. Naučite da kažete ne, dođite na meditaciju i videćete šta će da se desi.

Postoji jedan dosta zanimljiv dijalog između Bude i monaha koji se osećao lenjo, umorno i dremljivo dok je meditirao. Buda mu je dao nekoliko predloga.

Prva stvar koju mu je sugerisao bila je da promeni položaj tela. Ako obično sedite dok meditirate, probajte da meditirate stojeći ili hodajući. Ja bih predložio da hodate brzo dok meditirate ili čak da hodate unazad – hodanje unazad iziskuje visok stepen pažnje i prisutnosti. Čim počnete da hodate unazad, osetićete se budnije.

Ovo me podseća na jednog učitelja meditacije iz Tajlanda. U centru gde je podučavao postoji jedan bunar, dubok bunar. Rekao je svojim učenicima da sednu na ivicu bunara. Ako bi bili suviše umorni i upali – nastradali bi! Nažalost, ovde nemamo bunara.

Još jedna stvar koju je Buda predložio monahu je masiranje ušnih školjki. Mislim da je to jedan od načina da se stimuliše telo. Buda je rekao da, ako to ne uspe, treba izaći i gledati u zvezde. Možda se ovaj razgovor između Bude i monaha desio tokom večeri poput ove, kada se vide zvezde. Predložio bih to kao vid stimulisanja uma spoljašnjim sredstvima. Ako to ne uspe, probajte da se setite nečeg veoma inspirativnog iz Dhamme, nečeg što će u vama razviti osećaj hitnosti.

Ako i to ne uspe, probajte da vizualizujete jarko svetlo. Neki su u stanju da tokom meditacije vide jarko svetlo, pa je moguće da je to bio slučaj i sa ovim monahom. Zato mu je Buda predložio da sklopi oči i zamišljanjem blistave svetlosti stimuliše svoj um. A ako ni to ne uspe, kaže Buda, onda odspavaj!

Zašto mu je rekao da spava? Zašto je Buda ohrabrio monaha da ide na spavanje?

Učesnik: Možda zato što je telu neophodan odmor?

Godwin: Da, na neki način. Ova tehnika, ovo eksperimentisanje, pomoći će monahu da otkrije da li je razlog umora psihološke ili fizičke prirode. Najčešće se pokaže da je osećanje umora psihološko, ne fizičko. Buda je ovim tehnikama želeo da pomogne monahu da otkrije razlog svog umora, da vidi da li je u pitanju psihološki ili fizički razlog. Ako nijedna od tehnika ne uspe, to pokazuje da je u pitanju fizički umor tela i tada treba biti blag prema telu.

Takođe je vrlo zanimljivo da je Buda ohrabrivao monahe i meditante da eksperimentišu, da istražuju i da sami saznaju stvari. I ja vas ohrabrujem – posmatrajte, naučite kako da sami dođete do otkrića o svom umu i svom telu, o načinima na koji funkcionišu. Um i telo su nam veoma blizu, ali na neki način su toliko daleko, jer nismo naučili dovoljno o njima, nismo eksperimentisali. Zato ne treba posmatrati meditaciju kao priliku za dostizanje određenih stanja uma, već kao priliku za učenje, otkrivanje, istraživanje. To je divan način gledanja na meditaciju.

POSMATRANJE MISLI

Dakle, posle jutarnje meditacije imali smo čaj od 6 do pola 7 i predložio sam vam da izađete napolje i pokušate da stvari vidite vrlo precizno, vrlo jasno. Da li bi neko želeo da podeli svoja iskustva s tim uvezi?

Učesnik: Ja bih hteo da kažem nešto o tome šta sam naučio danas. Za mene se tehnika meditacije kojoj ste nas danas podučavali pokazala vrlo korisnom. Savetovali ste nam da motrimo na svoj um kao majka na svoje dete. Sa takvim mentalnim stavom zaista se odlično osećam tokom meditacije. Kada vežbam sa dahom, kakva god misao da se javi, emocija ili osećaj, mogu da se postavimo u ulogu majke koja posmatra svoje dete, te se osetim odvojenim od tih misli i ostanem miran.

Godwin: Važno je održavati tu vrstu stave, učiti da budemo prijateljski nastrojeni i blagi, a pri svemu tome znamo šta se zaista događa. I šta god da se dogodi, opet učimo da budemo dobronamerni, bez odupiranja tome; i tada, kao što se rekli, vrlo brzo osetite olakšanje, slobodu ukoliko imate taj prijateljski stav. Dakle, otpor je taj koji stvara patnju. Isto je o čemu god da se radi, bilo spolja, bilo iznutra. I tako imamo pristup da, bez otpora, sa prijateljstvom, jednostavno znamo šta se događa. Prijateljstvo ne znači bolećivost prema tome što se javi, već da radimo sa time iz perspektive prijateljstva i dobronamernosti. Vrlo je važno da razumemo tu razliku. Vrlo je važno da razumemo da se ne radi o usvajanju, povlađivanju, već načinu na koji se odnosimo prema tome što se javilo.

Dakle, tokom pauze za čaj, od 6 do pola 7, je li još neko imao neka druga iskustva?

JASNOĆA


Učesnik: Tokom tog vremena pokušao sam da primenim vaše instrukcije da stvari posmatramo izoštreno i jasno. Ali bez obzira koliko sam se trudio, sve mi je zgledalo isto kao i inače. Ni izoštrenije, ni jasnije.

Godwin:
Probajte isto i sutra. Objasniću sad šta imam na umu kad govorim o gledanju stvari vrlo jasno. Zamislite da posmatramo drvo. Možemo li da u tom trenutku čitavu i punu pažnju održimo na tom gledanju u drvo? Je li moguće da to drvo gledamo kao da ga vidimo prvi put u životu? To je jedan vrlo zanimljiv aspekat.

Je li moguće videti stvari sa manje misli ili potpuno bez njih? Jer kada ih gledamo kroz svoja predubeđenja, tada zapravo ništa ne vidimo jasno. Sve ovo znači istinsko buđenje naših čula, čula sluha, čula vida. I za to je nekada potrebno da učinimo svestan napor.

Još jedan aspekat koji smo zapostavili, po meni, jeste čulo mirisa. Zato, sutra, uložimo napor da probudimo naša čula, da vidimo vrlo jasno, da čujemo stvari i isto tako da omirišemo vrlo jasno. Ovde imamo ove bele cvetove koji veoma lepo mirišu. Hajde da se potrudimo da polako eksperimentišemo, da se poigramo sa čulima, razvijajući ih na ovaj način. Možete pokušati i sa ovim Budinim kipom, prosto gledajući u njega sa potpunom pažnjom, sa manje misli ili bez ikakvih misli.

RAZGOVOR O JOGI

Siguran sam da ste iskusili nešto dok ste praktikovali jogu.

Učesnica: Ovo je prvi put da sam radila jogu u prirodi. Takođe je prvi put da sam pokušala da usredsredim um na telo u toku joge i otkrila sam da je bio veoma miran i tih.

Godwin: Da li još neko želi da podeli iskustva tokom joge? Da li su položaji bili teški?

Učesnik: Mislim da sam zaboravio to da je bilo teško, jer sam uživao u atmosferi. Odnosno, izgleda da je bilo teško, ali sam uživao, pa nisam ni razmatrao da li je teško ili ne.

Godwin: Zato što ste uživali... zanimljivo. Znači kada uživate u nečemu ne uviđate da li je to teško ili nije. Da li ste osetili fizički bol?

Učesnik: Da.

Godwin: Ovo pokazuje da joga radi! Pokazuje da imate telo i da telo može da oseti bol. Takođe pokazuje da bi trebalo da nastavite sa jogom, zato što niste dovoljno vežbali. Ima li još neko nešto da podeli vezano za jogu?

Učesnik: Meni se čini da smo položaje menjali suviše brzo, vežbe su bile prekidane i nisu tekle glatko.

Godvin: Možda bi joga instruktor trebalo da ima ovo na umu. Da li je još neko iskusio isto?

Učesnica: Ja praktikujem jogu već neko vreme, i kada vežbamo bitno je menjati što više položaja, a ne vežbati jedan te isti više puta. Želim ovo da naglasim, jer je to svrha joge. Joga je niz položaja i zato je promena neophodna.

Godwin: Kako ste se vi osećali dok ste radili jogu?

Učesnica: Joga ima veoma jak uticaj na mene. Naš učitelj nam je ukazao na vezu između budizma, joge i meditacije. Čini mi se da je lakše i udobnije meditirate odmah nakon joge, a i lakše je postići prisutnost. Joga je uvod, meditacija je esencija. Pored koristi koje donosi telu i meditaciji, joga takođe pomaže da budemo zdravi.

Godwin: Joga takođe može biti meditacija. Sama reč „joga“ znači jedinstvo – jedinstvo uma i tela, integracija uma i tela, harmonija uma i tela.

MEDITACIJA I ĆUTANJE

Godwin: Hajde da pričamo o ćutanju. Kako se odnosite prema ćutanju? Da li vas uznemirava ili vam je u redu? Šta mislite o ćutanju? Kakva su vaša iskustva?

Učesnik: Teško je.

Godwin: Sama činjenica da je teško ćutati nam pokazuje da je potreba da govorimo jedna veoma jaka navika. A i sami znate kako je teško zaustaviti jake navike. Neki meditanti mi kažu da kada prestanu da pričaju sa drugima, tada počinju da pričaju sa sobom. A jedna osoba mi je rekla da se osećala kao da je pod kaznom kada su ostali oko nje ćutali. Zato mislim da, iako je teško, treba da eksperimentišete sa ovakvim situacijama i onda ćete shvatiti kako ćutanje stvara prostor.

Još jedan aspekt govorenja je što možda sprečava određene stvari da isplivaju na površinu. Stvari koje ste potisnuli. Na intenzivnim kursevima meditacije na kojima se nije razgovaralo neki meditanti su mi rekli kako su se u tišini odjednom setili stvari iz detinjstva koje su potpuno zaboravili. Ponekad ove uspomene koje se naprasno pojave mogu biti veoma korisne, kako bismo razumeli svoje ponašanje.

Daću vam primer jedne žene. Bila je na desetodnevnom kursu kada se odjednom setila kako je kao sedmogodišnja devojčica pokušala da se ubije, pucajući u sebe u mračnoj sobi. Potpuno je zaboravila ovo iskustvo, verovatno zato što je bilo vrlo neprijatno. Ali samo sećanje je bilo veoma korisno za nju, jer je i dalje imala strah od mraka. Takođe, bila je veoma samodestruktivna. Rizikovala je u pogledu svog tela i slično. Onda smo razgovarali i shvatili da se suicidalna tendencija ka samouništenju manifestovala na razne načine.

Još jedna stvar sa govorom i ćutanjem je što se, kada govorimo, osećamo kao neko. Onda kada ćutimo osećamo se kao da smo niko i neprijatno nam je zbog toga.

Važan aspekt ćutanja je što nam omogućuje da neko vreme budemo nasamo sa svojim umom i telom. Ćutanje ima neke vrlo važne i zanimljive aspekte. Slažem se da je teško ćutati, ali je svakako vredno.

Ima jedna zanimljiva priča iz tibetanske tradicije, o mestu gde učenici moraju da praktikuju ćutanje godinu dana i tek nakon godinu dana mogu da odu kod Učitelja, ali i tada mogu da kažu samo dve reči. Tako nakon godinu dana jedan učenik je rekao Učitelju: „Još hrane!“. Izgleda da je cele godine mislio samo na hranu.

U svakom slučaju, želeo bih da predložim da kada morate da govorite, da to radite sa pažnjom, svesno. To se zove ispravan govor. Ćutanje je važno, ispravan govor je važan.

MEDITACIJA I ISPRAVAN GOVOR

Možemo naučiti mnogo stvari iz našeg govora. Kada pričate sa nekom osobom, da li zaista slušate tu osobu? Možete li da pričamo jasno? Možete li reći to što želite veoma sažeto ili nastavljate da pričate, zbunjujući često i druge i sebe? Koliko možete biti svesni i prisutni kada pričate? Na mestu kao što je ovo možemo ovladati ovim veštinama.

U svakodnevnom životu, pogrešan govor je jedan od najvećih problema koji imamo, posebno u odnosima sa drugim ljudima: pogrešan govor može da povredi. Kao što sam rekao, ćutanje je važno, jer ima mnogo važnih aspekata. Ali i ispravan govor je važan, jer i ispravan govor ima dosta oblika. Buda nas ohrabruje da koristimo nežne reči, ljubazne reči, korisne reči, reči koje deluju kao lek na druge. Sa druge strane, možemo povrediti druge svojim rečima; reči često mogu da povrede više od neke fizičke stvari.

Vreme za razgovor je prošlo. Želeo bih da kažem nešto vezano za sutra. Danas ste imali vremena da se odmorite. Shvatili ste koliko ste bili umorni i da niste bili u mogućnosti lepo da spavate. Nadam se da ste se danas odmorili i da ćete lepo spavati večeras.

 :andjali