Budizam > Vađrayana

Nastanak i razvoj vađrayana budizma

(1/2) > >>

oblica:
Vađrajana ("dijamantsko vozilo") ili tantrički budizam je ogranak budizma koji se pojavio u Indiji u 6. i 7. veku. Razvijao se pod uticajem uticajem hinduizma, što se ogleda u služenju božanstvima i upotrebi složenih rituala. U 11. veku je vađrajana postala sasvim ustaljena na Tibetu, gde je prolazila kroz dalji razvoj.

Naziv “dijamantski put” se navodno odnosi na “nesalomivu” logiku koju vađnajanisti koriste da opravdaju i odbrane svoje učenje. Vađrajana se više oslanja na tantričku literaturu nego na tradicionalne budističke spise, pa je zbog toga takođe poznata i pod imenom tantrajana. Vađnajana danas preovlađuje u Mongoliji, Tibetu, Ladaku, Nepalu, Butanu i među Tibetancima koji žive u Indiji.

Suštinu vađrajane predstavljaju simbolička upotreba zamišljenih božanskih oblika (mandala), koji u isto vreme predstavljaju pet sastojaka (skandhi) ljudske ličnosti, pet tačaka u prostoru (centar i četiri ugla), pet zala (glupost, srdžbu, žudnju, zlobu i zavist) i pet mudrosti (čisti apsolut, nalik ogledalu, onu koja razlikuje, bez ustanovljenih razlika i aktivnu), koje obično predstavlja petorica buda prozvanih Iluminator, Nepokolebljiv, Rođen kao dragulj, Bezgranična Svetlost i Nepogrešiv Uspeh. Petostruki nizovi, koji personifikuju ljudsku ličnost i beskrajni svemir s jedne, i izopačenost pojavne egzistencije i čistotu budastva s druge strane, predstavljaju glavne pretpostavke oko kojih se razvija svaka tantrička praksa

Tantristi veruju da se dosezanje budastva, pored ostalih načina, može postići i putem seksualnog sjedinjenja. Stoga, tantrizam često sadrži i "skrivena značenja", od kojih neki može uključivati i seksualni smisao. Na primer, prađna je centralni protok energije u skladu sa joga fiziologijom, a u isto vreme i partner (konkretni ili imaginarni) u ritualnom seksualnom činu.

Iz vikipedije.

Fazlija:
Buddhisticka tantrayana je zanimljivo podrucje ispreplitanja buddhizma i tantre, pa cu pokusati dati neki prilog ovoj temi. :yoga

Sati:
Očekujem sa osobitim zanimanjem  :yes

Fazlija:
Malo sam u guzvi ovijeh dana, ali mogu tek mozda otvoriti temu o tantrickom buddhizmu. Meni se cini (mozda cemo vise o tome pisati pod hinduizmom) da je indijski duh vrlo duboko tantricki u svojoj biti. O tome govore mnogi indijski autori, u sirokom rasponu od vrlo akademskih i vedantinski usmjerenih pisaca poput Radhakrishnana, do brojnih i raznih indijskih tantrickih ucitelja (od kojih bi se takav stav i ocekivao).

Prozimanje buddhizma tantrickim utjecajem je, po mojem osobnom misljenju, pocelo vec vrlo rano. Sam rascjep izmedju theravade i mahasamghika (konacno zavrsen na saboru u Pataliputri) iz kojih je kasnije izniknula mahayana je nekako u tom duhu. Pitanja o prirodi svijeta i prirodi probudjenja (koja je Buddha tako vjesto izbjegavao), pitanja o odnosu pojavnog i duhovnog, prijepori mogu li nezaredjeni ljudi dostici najvise razine duhovnog probudjenja, dovodjenje u pitanje savrsenosti arhata, dovodjenje u pitanje samog monastva kao jedinog ideala, Buddhina bozanska priroda, sveprisutnost Buddhinog duha (ili Gautama Buddha kao ispoljenje sveopceg kozmickog Duha ili Brahmana u krajnjem slucaju)... sve su to bila pitanja toliko bliska tantrickom svjetonazoru. Kasnija mahayana je sva ova pitanja zaceta jos u krilu mahasamghika dovela jos do vece krajnosti usvajajuci vrhunsko tantricko otajstvo (misteriju, otkrovenje) o tome da su pojavno i duhovno Jedno te isto (samsara=nirvana).

Pa, ipak, meni se cini (mozda grijesim?), da cisto tehnicki gledano, rana mahayana jos uvijek nije bila do te mjere "tantrizirana" da bi od tantre usvojila i samu duhovnu praksu (kundalini) yoge. U osnovi, u Indiji imamo (tehnicki gledano) dvije osnovne vrste duhovne prakse. Jedna je yoga (tantricka kundalini yoga) u svojim razlicitim oblicima i vrstama. A druga je izvorna buddhisticka (theravadska) vipassana. Madhyamike (sljedbenici Nagarjune, skole Madhyamaka) kao najranija prava skola mahayane usvajaju mnoga svjetonazorska stajalista bliska tantri, ali u tehnickom smislu meditacija je jos uvijek vipassana. Mi danas nemamo zive izvorne skole Madhyamaka, ali je zato zen/chan izravni nastavak te tradicije. U osnovi, zazen je vrlo slican vipassani. Vjerujem da u osnovi nema nikakve razlike. Na tom primjeru vidimo da je u praksu ranog mahayanskog buddhizma usao drugaciji svjetonazor, ali je sama praksa ostala jos uvijek poprilicno nepromjenjena. Tek kasnije skole mahayane, poput Yogacara, pocinju polako uz zazen/vipassanu uvoditi i tehnicke detalje yoge. Tako mi se cini da je drugo okret tocka buddhisticke dharme uzrokovan vrlo posrednim i tihim utjecajem tantre.

Ovaj utjecaj se kod treceg zamaha tocka dharme, ili razvoja buddhisticke tantrayane, jos jasnije nazire. U sustini buddhisticka tantra nikada nije odstupila od temeljnih nacela buddhizma, ali su ta nacela tumacena u tantrickom duhu. Temeljna tantricka nacela o jedinstvu svijeta i Duha, znanja i neznanja, ropstva i oslobodjenosti, se jos jace naglasavaju, dok tehnicki detalji tantricke kundalini yoge u potpunosti prozimaju ove skole, dok vipassana postaje samo pomocna tehnika koja se koristi kao priprema za tantricku inicijaciju. Isprva tantricka yoga ulazi u praksu buddhizma samo kao tehnika za brze prosvjetljenje, da bi uskoro dobila siroku razradu u novim spisima i postala vrednovana kao najizravnije i najbrze sredstvo za dostizanje probudjenja. Dobar strucan clanak (doduse na engleskom) o tome mozete vidjeti na ovim stranicama poznatog britanskog izdavaca buddhisticke literature: http://www.wisdom-books.com/FocusDetail.asp?FocusRef=7

Fazlija:
Palo mi je na pamet da se mozda ova tema "vajrayana" ne zove ispravno... Mislim da sam negdje citao da su vajrayana i sahajayana dvije glavne skole unutar tantrickog buddhizma, i da bi mozda bilo primjerenije cijeli smjer zvati tantrayana? Kao sto unutar mahayane imamo npr. skole madhyamaka i yogacara i sl. Buddhisticka tantra nije moje uze podrucje bavljenja pa cu pogledati malo po knjigama, a trebalo bi prizvati na sudjelovanje u forumu i predstavnike tih smjerova buddhizma, pa ce oni valjda znati. Za sada samo ovo zrno sumnje...

Navigacija

[0] Indeks poruka

[#] Sledeća strana