Pali, jezik budističkog kanona > Uvod u pali
Lekcija br. 8
(1/1)
Sati:
Prevod 8. lekcije iz knjige po kojoj radimo možete preuzeti odavde.
:sesir
Sati:
Lekcija 8: UVODNE VEŽBE
1.
Atha kho Venāgapurikā brāhmaṇagahapatikā yena Bhagavā tenupasaṅkamiṃsu;
upasaṅkamitvā (ger.)
app‘ekacce bhagavantaṃ abhivādetvā ekamantaṃ nisīdiṃsu (aor. 3. mn),
app‘ekacce Bhagavatā (inst.) saddhiṃ sammodiṃsu, sammodanīyaṃ kathaṃ sāraṇīyaṃ vītisāretvā
ekamantaṃ nisīdiṃsu,
app‘ekacce yena Bhagavā tenañjaliṃ paṇāmetvā ekamantaṃ nisīdiṃsu,
app‘ekacce nāmagottaṃ sāvetvā ekamantaṃ nisīdiṃsu,
app‘ekacce tuṇhībhūtā ekamantaṃ nisīdiṃsu.
Venāgapura = brahmansko selo u zemlji Kosala, u kojem je Buda održao govor nazvan Venāgapura sutta (AN 3:64) / gahapatika = kućedomaćin / app‘ekacce = api (predlog: ka, prema; prilog: kasnije, štaviše; takođe + ekacce = neki, nekoliko) / abhivādeti = pozdravlja, klanja se, iskazuje poštovanje / sammodati = radovati se; razmeniti prijateljske reči, pozdraviti se ljubazno
sāveti = objavljuje, kaže
Onda brahmani domaćini iz Venāgapure dođoše do Blaženog.
Kada su stigli, neki se pokloniše Blaženom, pa sedoše sa strane,
neki se sradačno pozdraviše sa Blaženim, pa sedoše sa strane,
neki rekavši ime svog klana, sedoše sa strane
neki u tišini sedoše sa strane.
-------------
Ekamantaṃ nisinno kho Venāgapuriko Vacchagotto brāhmaṇo Bhagavantaṃ etad+avoca:
Sedeći sa strane brahman iz Venāgapure po imenu Vacchagotta ovako reče Blaženom:
“Acchariyaṃ, bho Gotama, abbhutaṃ, bho Gotama!
Zadivljujuće je, poštovani Gotamo, čudesno je, poštovani Gotamo!
Yāvañcidaṃ bhoto Gotamassa vippasannāni indriyāni, parisuddho chavivaṇṇo pariyodāto.
indriya = čula; sposobnosti (Nanatiloka: Dict., str. 130) / vippasanna = miran, smiren, pročišćen, čist, svetao, srećan / parisuddha = čist, bez mrlja, sjajan, savršen / pariyodāta = vrlo čist, pročišćen
Koliko je pojava poštovanog Gotame smirena, kako njegova lice zrači, pročišćeno.
--------------------
Seyyathāpi, bho Gotama, sāradaṃ badarapaṇḍuṃ parisuddhaṃ hoti pariyodātaṃ; evamevaṃ bhoto Gotamassa vippasannāni indriyāni parisuddho chavivaṇṇo pariyodāto.
sārada = jesenje, sveže / badarapaṇduṃ = svetložut; svež jujuba plod /
Baš kao što je jujuba plod u jesen bez mrlja, pročišćen, isto tako su čula poštovanog Gotame čista, a njegova koža bez mrlja, pročišćena.
Seyyathāpi, bho Gotama, tālapakkaṃ sampati bandhanā pamuttaṃ parisuddhaṃ hoti pariyodātaṃ; evamevaṃ bhoto Gotamassa vippasannāni indriyāni parisuddho chavivaṇṇo pariyodāto.
tālapakkaṃ = plod palme / sampati = sada, odmah sada / bandhanaṃ = veza, okov; drška
pamutta = prp. od pamuñcati = oslobađa, pušta; napušta
Baš kao što je plod palme kada kada se otkine sa peteljke bez mrlja, pročišćen, isto tako su čula poštovanog Gotame čista, a njegova koža bez mrlja, pročišćena.
------------------
2.
Tena kho pana samayena Uggatasarīrassa brāhmaṇassa mahāyañño upakkhaṭo hoti.
yañño = prinošenje žrtve, žrtva; darivanje, milodar / upakkhaṭa = posluženo, spremno, pripremljno (pp od upakaroti = služi, pomaže)
A tom prilikom je velika žrtva brahmana Uggatasarīre bila spremna.
--------------
Pañca usabhasatāni thūṇūpanītāni honti yaññatthāya, pañca vacchatarasatāni thūṇūpanītāni honti yaññatthāya, pañca vacchatarisatāni thūṇūpanītāni honti yaññatthāya, pañca ajasatāni thūṇūpanītāni honti yaññatthāya, pañca urabbhasatāni thūṇūpanītāni honti yaññatthāya.
usabho = bik, vo + sata = sto / thūṇo = stub / upanita = prineto, ponuđeno, posluženo (pp od upaneti = donosi, doprinosi, dovodi do) / yaññatthāya = yañña (žrtva) + atthāya (dat. od attha = cilj, svrha) = radi žrtvovanja / vacchataro = june / vacchatari = junica / ajo = jarac / urabbho = ovan / urabbha = ovca
Pet stotina volova, pet stotina junadi, pet stotina junica, pet stotina jarčeva, pet stotina ovnova i pet stotina ovaca bilo je dovedeno na žrtveno mesto.
------------
Atha kho uggatasarīro brāhmaṇo yena Bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā Bhagavatā saddhiṃ sammodi.
A onda braman Uggatasarira otide do Blaženog i kad je stigao, učtivo ga pozdravi.
Sammodanīyaṃ kathaṃ sāraṇīyaṃ vītisāretvā ekamantaṃ nisīdi.
Kada su to pozdravljanje i prijateljski razgovor završili, sede on sa strane.
Ekamantaṃ nisinno kho Uggatasarīro brāhmaṇo Bhagavantaṃ etadavoca:
Dok je tako sedeo, reče on ovako Blaženom:
-------------
“Sutaṃ m‘etaṃ, bho Gotama, aggissa ādānaṃ yūpassa ussāpanaṃ mahapphalaṃ hoti mahānisaṃsan”ti.
ādānaṃ = uzimanje, postavljanje / ussāpanaṃ = podizanje, uspravljanje / ānisaṃsa: korist; zasluga, dobar rezultat
Učitelju Gotama, čuo sam da paljenje vatre i podizanje žrtvenog stuba donose veliki plod, veliku zaslugu.
-----------------
“Mayā pi kho etaṃ, brāhmaṇa, sutaṃ aggissa ādānaṃ yūpassa ussāpanaṃ mahapphalaṃ hoti mahānisaṃsaṃ”ti.
Brahmane, i ja sam čuo da paljenje vatre i podizanje žrtvenog stuba donose veliki plod, veliku zaslugu.
Dutiyam pi kho Uggatasarīro brāhmaṇo ... pe ... tatiyampi kho Uggatasarīro brāhmaṇo Bhagavantaṃ etadavoca: “Sutaṃ m‘etaṃ, bho Gotama, aggissa ādānaṃ yūpassa ussāpanaṃ mahapphalaṃ hoti mahānisaṃsaṃ”ti.
Po drugi put brahman Uggatasarira… Po treći put brahman Uggatasarira ovako reče: „Učitelju Gotama, čuo sam da paljenje vatre i podizanje žrtvenog stuba donose veliki plod, veliku zaslugu.“
------------------
“Mayā pi kho etaṃ, brāhmaṇa, sutaṃ aggissa ādānaṃ yūpassa ussāpanaṃ mahapphalaṃ hoti mahānisaṃsan”ti.
Brahmane, i ja sam čuo da paljenje vatre i podizanje žrtvenog stuba donose veliki plod, veliku zaslugu.
“Tayidaṃ, bho gotama, sameti bhoto ceva Gotamassa amhākaṃ ca, yadidaṃ sabbena sabbaṃ”.
tayidaṃ = taṃ + idaṃ = to + ovo / sameti = odgovara, uklapa se /
„To znači, učitelju Gotama, da između učitelja Gotame i nas postoji potpuno slaganje.“
----------------
Evaṃ vutte āyasmā Ānando Uggatasarīraṃ brāhmaṇaṃ etadavoca:
Kad ovo bi rečeno, poštovani Ānanda brahmanu Uggatasarīri ovako reče:
-------------
“Na kho, brāhmaṇa, tathāgatā evaṃ pucchitabbā — ‘sutaṃ m‘etaṃ, bho Gotama, aggissa ādānaṃ yūpassa ussāpanaṃ mahapphalaṃ hoti mahānisaṃsan’ti.
pucchitabbā pasivni particip budući = trebalo bi pitati
„Brahmane, Tathāgate ne treba tako pitati: ‘Učitelju Gotana, čuo sam da paljenje vatre i podizanje žrtvenog stuba donose veliki plod, veliku zaslugu‘.
Evaṃ kho, brāhmaṇa, tathāgatā pucchitabbā: ‘Ahaṃ + hi, bhante, aggiṃ ādātukāmo, yūpaṃ ussāpetukāmo.
Brahmane, ovako Tathāgatama treba reći: ‘Gospodine, ja zaista želim da upalim vatru, da podignem žrtveni stub‘.
----------------
Ovadatu maṃ, bhante, Bhagavā. Anusāsatu maṃ, bhante, Bhagavā yaṃ mama assa dīgharattaṃ hitāya sukhāyā’”ti.
ovadati = savetuje, opominje, upućuje / anusāsati = savetuje, opominje / mama = gen/dat. od ahaṃ = ja
Uputite me, gospodine, Blaženi. Posavetujte me, gospodine, Blaženi, tako da bi to meni bilo zadugo na korist i sreću‘.
----------------
Atha kho Uggatasarīro brāhmaṇo Bhagavantaṃ etadavoca: “Ahañhi, bho gotama, aggiṃ ādātukāmo yūpaṃ ussāpetukāmo. Ovadatu maṃ bhavaṃ Gotamo. Anusāsatu maṃ bhavaṃ Gotamo yaṃ mama assa dīgharattaṃ hitāya sukhāyā”ti.
Onda brahman Uggatasarīra ovako reče Blaženom: „Gospodine, ja zaista želim da upalim vatru, da podignem žrtveni stub. Uputite me, gospodine, Blaženi. Posavetujte me, gospodine, Blaženi, tako da bi to meni bilo zadugo na korist i sreću“
3.
35. Dunniggahassa lahuno, yatthakāmanipātino,
cittassa damatho sādhu, cittaṃ dantaṃ sukhāvahaṃ.
dunniggaha = težak za obuzdavanje / lahu (nom) = lako, lak; neuhvatljiv / yattha = gde god → yattha kāmanipātin = ono što padne/veže se gde god mu se prohte (nipatati = pasti, sleteti, spustiti se) / damatho = obuzdavanje, kroćenje / citta = um (neki prevode kao: misao) / damatho = obuzdavanje, kroćenje / sukhāvaha = donosi sreću (āvahati = doneti, izazvati, dati)
Težak za kroćenje, neuhvatljiv, brz da za svakom željom jurne;
takav um dobro je ukrotiti, jer obuzdan um sreću donosi.
36. Sududdasaṃ sunipuṇaṃ, yatthakāmanipātinaṃ,
cittaṃ rakkhetha medhāvī, cittaṃ guttaṃ sukhāvahaṃ.
sududdasa = izuzetno teško da se vidi/razume / sunipuṇa = vrlo suptilno / medhāvin = mudrac (medhāvī = 1. l. jedn.) / rakkhetha (optativ, middle voice (uglavnom se javlja u poeziji), XI.4, str. 153) = treba da sebe čuva (Lekc. III.4.2, str. 35 skroz dole = optativ može imati značenje blage naredbe: „Bilo bi dobro ako bi…“) / medhāvin = mudrac (medhāvī = 1. l. jedn.) / gutta = zaštićen, čuvan (pp od gopeti = čuvati)
Teško ga je uočiti, tako suptilnog, dok za svakom željom juri;
mudrac neka svoj um štiti, jer zaštićen um sreću donosi.
38. (neko ko je) Anavaṭṭhitacittassa, saddhammaṃ avijānato, pariplavapasādassa,
paññā na paripūrati.
paripurati = puni, ispunjava, dostiže punoću / anavaṭṭhita = (an + ava + ṭhita) nepostojan, rastresen / avijānanto (nom.) = onaj koji ne zna (gen/dat. avijānato) / pariplava = nestalan, klimav + pasāda = čistota, jasnoća; radost; poverenje; spokojstvo → pariplavapasāda = miran samo naizgled/na površini
Onaj kome je um neučvršćen i za pravu istinu ne zna,
kome se pouzdanje koleba, u tome se mudrost ne uvećava.
64. Yāvajīvampi ce bālo, paṇḍitaṃ payirupāsati,
na so dhammaṃ vijānāti, dabbī sūpa+rasaṃ yathā.
yāvajīvaṃ = onoliko koliko živi / payirupāsati = pari+upa+ās = „sedeti blizu okolo“ (ās je koren za: sedeti, otuda āsana = mesto; način sedenja. U delu Tantrasāra, mistika Abhinavagupte (najistaknutijeg zagovornika kašmirskog šaivizma s kraja X veka) navodi se pet osnovnih načina sedenja: padmāsana, bhadrāsana, vajrāsana, vīrāsana, svastikāsana) / upasaka/upāsika = „sledbenik, „sedeti blizu“ (učitelja) / vijānāti = saznaje, razaznaje /
Ako budala i ceo život sa mudrim provede,
nimalo ne okusi Istinu, kao ni kašika ukus supe.
65. Muhuttamapi ce viññū, paṇḍitaṃ payirupāsati,
khippaṃ dhammaṃ vijānāti, jivhā sūparasaṃ yathā.
muhuttaṃ = na trenutak, na čas / viññū = razuman čovek / khippaṃ = brzo, odmah, istog trenutka / jivhā = jezik / anutappati = kajati se, pokajati se /
Ako razuman čovek makar i nakratko sa mudrim bude,
on odmah okusi Istinu, kao i jezik ukus supe.
67. Na taṃ kammaṃ kataṃ sādhu, yaṃ katvā anutappati,
yassa assumukho rodaṃ, vipākaṃ paṭisevati.
kammaṃ, kamma (nominativ) = delo / kata past part. od karoti = učinjeno / yaṃ = koje, zbog kojeg / assumukha = uplakan / paṭisevati = sledi, prati; doživljava / rodati = ridati, plakati, lamentirati → rodaṃ (pres. part. kraći oblik, str. 36)
assumukho rodaṃ (B. Bodhi) = weeping with a tearful face /
Ono što kad je učinjeno donosi kajanje, ono čiji plod
lice suzama oblije, takvo delo nije dobro činiti.
68- Taṃ ca kammaṃ kataṃ sādhu, yaṃ katvā nānutappati,
yassa patīto sumano, vipākaṃ paṭisevati.
ca = ali / patīta = ushićen, oduševljen / sumana = radostan, srećan
Ali ono što kad je učinjeno ne donosi kajanje,
ono čiji su plod radost i sreća, takvo delo činiti treba.
158. Attānameva paṭhamaṃ patirūpe nivesaye,
atha+añña+ m + anusāseyya, na kilisseyya paṇḍito.
Attānam = akuz. od atta = sebe / paṭhamaṃ = prvo
niveseti = uspostavlja, sređuje → nivesaye = 3. lice jed. optativ od niveseti (videti VII.1)
paṭirūpa = valjan, prikladan, odgovarajući
atha = onda + aññam = druge + anusāsati = savetuje, opominje
kilissati = prlja (sebe); greši; povređuje, nanosi bol
U dobrom prvo sebe ustali, tek onda upućuj druge,
u istinskom znalcu nečistoća zaista nema.
Sati:
Lekcija 8: ZAVRŠNE VEŽBE
1.
Ekaṃ samayaṃ bhagavā Vesāliyaṃ viharati Mahāvane Kūṭa+agāra+sālā-yaṃ.
Mahāvana = ime parka / (kūṭa = vrh; greben + agāra = dom + sālā =sala, dvorana
kuṭāgārasālā = dvorana sa šiljastim krovom, paviljon
Jednom je prilikom Blaženi boravio kraj Vesālija, u Velikoj šumi, u Paviljonu sa zabatima.
---------------
Atha kho Sīho senāpati yena Bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā Bhagavantaṃ abhivādetvā ekamantaṃ nisīdi.
senāpati = general (vojske)
Tada general Siha otide do Blaženog i, stigavši, pokloni mu se i sede sa strane.
-------------------
Ekamantaṃ nisinno kho Sīho senāpati Bhagavantaṃ etadavoca: “Sakkā nu kho, bhante, Bhagavā sandiṭṭhikaṃ dāna+phalaṃ paññāpetun”ti?
sakkā = moguće je → sakkā nu kho = je li moguće? / sandiṭṭhika = vidljivo, iskustveno potvrđeno paññāpeti: reguliše; pokazuje; objavljuje; priprema → paññāpetuṃ (inf. uzročna forma od pājanati = zna, jasno vidi) = ukazati na nešto; učiniti znanim; objaviti
Dok je tako sedeo, reče on Blaženome: "Je li moguće, gospodine, da Blaženi ukaže na jasno vidljiv plod darežljivosti ovde i sada?"
----------------
„Sakkā, Sīhā”ti Bhagavā avoca.
"Moguće je, Siha“, reče Blaženi.
„Dāyako, Sīha, dānapati bahuno janassa piyo hoti manāpo. Yampi, Sīha, dāyako dānapati bahuno janassa piyo hoti manāpo, idampi sandiṭṭhikaṃ dānaphalaṃ.
dāyako = davalac, laički donator / dānapati (gahapati – lat. pater = gospodar kuće) = onaj ko mnogo daje / piyo = drag / manāpa = prijatno, odgovarajući; omiljeno / bahu jana = mnogi ljudi
Onaj koji daje, Sīha, ko obilno daje, drag je i omiljen mnogim ljudima. To da je onaj ko daje, ko obilno daje, drag i omiljen mnogim ljudima, to je jedan plod velikodušnosti vidljiv ovde i sada.
---------------
Puna caparaṃ, Sīha, dāyakaṃ dānapatiṃ santo sappurisā bhajanti. Yampi, Sīha, dāyakaṃ dānapatiṃ santo sappurisā bhajanti, idampi sandiṭṭhikaṃ dānaphalaṃ.
santo = dobra osoba (str. 82) / bhajati = druži se sa (ide sa akuzativom)
Sem toga, Sīha, dobri ljudi, čestiti ljudi, privrženi su onome ko daje, ko obilno daje. To da su dobri ljudi, čestiti ljudi, privrženi onome ko daje, ko obilno daje, to je takođe plod velikodušnosti vidljiv ovde i sada.
---------------
Puna caparaṃ, Sīha, dāyakassa dānapatino kalyāṇo kittisaddo abbhuggacchati. Yampi, Sīha, dāyakassa dānapatino kalyāṇo kittisaddo abbhuggacchati, idampi sandiṭṭhikaṃ dānaphalaṃ.
kalyāṇa = dobro / kittisaddo = slava, pohvale / abbhuggacchati = otići, izaći, izdići se
Sem toga, Sīha, dobar glas o onome ko daje, ko obilno daje, širi se nadaleko. To da se dobar glas o onome ko daje, ko obilno daje, širi nadaleko, to je takođe plod velikodušnosti vidljiv ovde i sada.
------------------
Puna caparaṃ, Sīha, dāyako dānapati yaṃ yadeva parisaṃ upasaṅkamati — yadi khattiyaparisaṃ yadi brāhmaṇaparisaṃ yadi gahapatiparisaṃ yadi samaṇaparisaṃ — visārado upasaṅkamati amaṃkubhūto.
yaṃ yadeva = koje god / yadi = ako, bilo da je / visārado = priseban, koji ima pouzdanje, mudar
maṃkubhūta = nezadovoljan; zbunjen
Sem toga, Sīha, kada onaj koji daje, ko obilno daje, prilazi nekoj grupi ljudi — plemenitim ratnicima, brahmanima, kućedomaćinima ili asketama — on to čini s pouzdanjem i bez zazora.
-----------------
Yampi, Sīha, dāyako dānapati yaṃ yadeva parisaṃ upasaṅkamati — yadi khattiyaparisaṃ yadi brāhmaṇaparisaṃ yadi gahapatiparisaṃ yadi samaṇaparisaṃ — visārado upasaṅkamati amaṃkubhūto, idampi sandiṭṭhikaṃ dānaphalaṃ.
To da onaj koji daje, ko je obilno daje, prilazi nekoj grupi ljudi — plemenitim ratnicima, brahmanima, kućedomaćinima ili asketama — s pouzdanjem i bez zazora, to je takođe plod velikodušnosti vidljiv ovde i sada.
-----------------
Puna caparaṃ, Sīha, dāyako dānapati kāyassa bhedā paraṃ maraṇā sugatiṃ saggaṃ lokaṃ upapajjati.
Sem toga, posle sloma tela, posle smrti, onaj ko daje, ko je obilno daje, preporađa se na dobrom odredištu, u nebeskom svetu.
-----------------
Yampi, Sīha, dāyako dānapati kāyassa bhedā paraṃ maraṇā sugatiṃ saggaṃ lokaṃ upapajjati, idaṃ samparāyikaṃ dānaphalan”ti.
samparāyika = ono što pripada narednom svetu /
To da se, posle sloma tela, posle smrti, onaj ko daje, ko obilno daje preporađa na dobrom odredištu, u nebeskom svetu, to je plod velikodušnosti u narednom životu."
----------------
2.
Ekaṃ samayaṃ Bhagavā Vesāliyaṃ viharati Mahāvane Kūṭāgārasālāyaṃ.
Jednom je prilikom Blaženi boravio kraj Vesālija, u Velikoj šumi, u Paviljonu sa zabatima.
Atha kho Mahāli Licchavi yena Bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā Bhagavantaṃ abhivādetvā ekamantaṃ nisīdi. ekamantaṃ nisinno kho Mahāli Licchavi Bhagavantaṃ etadavoca:
Tada Mahāli iz plemena Licchavi otide do Blaženog i, stigavši, pokloni mu se i sede sa strane.
----------------
“Ko nu kho, bhante hetu, ko paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyā”ti?
hetu = uzrok / paccayo = razlog, osnova za nešto, motiv, uslov → X paccaya = imajući X kao paccayo / pavatti = manifestacija, događaj, egzekucija
„Poštovani, šta je uzrok, šta je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela?“
----------------
“Lobho kho, Mahāli, hetu, lobho paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyā.
„Mahāli, pohlepa je uzrok, pohlepa je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela.
Doso kho, Mahāli, hetu, doso paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyā.
Moho kho, Mahāli, hetu, moho paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyā.
„Mahāli, mržnja je uzrok, mržnja je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela. Mahāli, obmanutost je uzrok, obmanutost je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela.
------------------
Ayoniso manasikāro kho, Mahāli, hetu, ayoniso manasikāro paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyā.
yonisomanasikāro = pomna pažnja, temeljno promišljanje
Mahāli, površno razmišljanje je uzrok, površno razmišljanje je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela.
-----------------
Micchāpaṇihitaṃ kho, Mahāli, cittaṃ hetu, micchāpaṇihitaṃ cittaṃ paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyāti.
Mahāli, pogrešno usmeren um je uzrok, pogrešno usmeren um je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela.
------------------
Ayaṃ kho, Mahāli, hetu, ayaṃ paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyā”ti.
To je, Mahāli, uzrok, to je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela.“
3.
Akkodhanonupanāhī, amāyo rittapesuṇo;
sa ve tādisako bhikkhu, evaṃ pecca na socati.
kodhana = srditi, nekontrolisani / anupanāhin = onaj ko je bez zlovolje (-in osnova, videti gram. VI.2) / amāya = ne-obmanjujući / rittapesuna = bez ogovaranja / ve = zaista / tādisaka = takvog kvaliteta/prirode / pecca = otišavši, posle smrti / socati = tuguje
Onaj ko je bez besa i zlovolje, iskren i ne ogovara,
takav monah zaista zbog toga posle smrti ne tuguje.
---------------
Akkodhanonupanāhī, amāyo rittapesuṇo;
guttadvāro sadā bhikkhu, evaṃ pecca na socati.
guttadvāra = motreći na vratima čula (dosl. stražarenje na vratima) / sadā = uvek
Onaj ko je bez besa i zlovolje, iskren i ne ogovara,
monah koji stalno na vratima čula stražari, zbog toga posle smrti ne tuguje.
---------------
Akkodhanonupanāhī, amāyo rittapesuṇo;
kalyāṇasīlo so bhikkhu, evaṃ pecca na socati.
kalyāṇtasīla = (neko) dobrog ponašanja
Onaj ko je bez besa i zlovolje, iskren i ne ogovara,
takav monah dobrog ponašanja, zbog toga posle smrti ne tuguje.
4.
Rājā āha “Bhante Nāgasena, yo idha kālaṅkato brahmaloke uppajjeyya, yo ca idha kālaṅkato kasmīre uppajjeyya, ko cirataraṃ ko sīghataran”ti?
cirataram = prilično dugo, duže, odloženo / sighataraṃ = brže, skorije
Kralj reče: „Poštovani Nāgasena, između onoga ko bi se ovde umrevši preporodio u svetu Brahme i onoga ko bi se ovde umrevši preporodio u Kašmiru, ko bi to učinio kasnije, a ko ranije?“
„Samakaṃ, mahārājā”ti.
samakaṃ = jednako; u isto vreme
„(Oni bi to učinili) u isto vreme, veliki kralju.“
„Opammaṃ karohī”ti.
„Daj neki primer.“
-----------------
„Kuhiṃ pana, mahārāja, tava1 jātanagaran”ti?
kuhiṃ = gde / jāta (pp od janati) = rođen
„Veliki kralju gde je tvoje rodno mesto?“
----------------
„Atthi, bhante, kalasigāmo nāma, tatthāhaṃ jāto”ti.
„Poštovani, postoji mesto po imenu Kalasigāma, tu sam se rodio.“
----------------
„Kīva dūro, mahārāja, ito kalasigāmo hotī”ti.
„Veliki kralju, koliko je Kalasigāma daleko odavde?“
---------------
„Dvimattāni, bhante, yojana+satānī”ti.
„Dvesta yođana, poštovani.“
---------------
„Kīva dūraṃ, mahārāja, ito kasmīraṃ hotī”ti?
„Veliki kralju, koliko je Kašmir daleko odavde?“
„Dvādasa, bhante, yojanānī”ti.
„Dvadeset yođana, poštovani.“
„Ingha, tvaṃ mahārāja, kalasigāmaṃ cintehī”ti.
„Hajde, veliki kralju, pomisli na Kalasigāmu.“
-------------
„Cintito, bhante”ti.
cintita (past. part. od cinteti) = (po)mišljeno
„Pomislio sam, poštovani.“
-------------
„Ingha, tvaṃ mahārāja, kasmīraṃ cintehī”ti.
„Hajde, veliki kralju, pomisli na Kašmir.“
-------------
„Cintitaṃ bhante”ti.
„Pomislio sam, poštovani.“
„Katamaṃ nu kho, mahārāja, cirena cintitaṃ, katamaṃ sīghataran”ti?
cirena = posle dugog vremena / sīghataraṃ = brže, skorije
„Koje je pomišljanje trajalo duže, a koje skorije?“
„Samakaṃ bhante”ti.
„(Dogodilo se) u isto vreme, veliki kralju.“
„Evameva kho, mahārāja, yo idha kālaṅkato brahmaloke uppajjeyya, yo ca idha kālaṅkato kasmīre uppajjeyya, samakaṃ yeva uppajjantī”ti.
„Na isti način, veliki kralju, onaj ko bi se ovde umrevši preporodio u svetu Brahme i onaj ko bi se ovde umrevši preporodio u Kašmiru, učinili bi to u isto vreme.“
„Bhiyyo opammaṃ karohī”ti.
bhiyyo = dalje, više, još
„Daj još neki primer.“
„Taṃ kiṃ maññasi, mahārāja, dve sakuṇā ākāsena gaccheyyuṃ, tesu eko ucce rukkhe nisīdeyya, eko nīce rukkhe nisīdeyya, tesaṃ samakaṃ patiṭṭhitānaṃ katamassa chāyā paṭhamataraṃ pathaviyaṃ patiṭṭhaheyya, katamassa chāyā cirena pathaviyaṃ patiṭṭhaheyyā”ti?
ucca = visok, uzvišen / nica = nisko / samakaṃ = jednako; u isto vreme / patiṭṭhita = čvrsto stavši, našavši oslonac (pp. od patiṭṭhahati) / chāyā = senka, slika (od svetlosti) / paṭhamataraṃ = što je ranije moguće, prvi / paṭhavi = zemlja
Šta misliš, veliki kralju, kada bi dve ptice letele nebom, pa jedna od njih sleti na visoko drvo, a druga na nisko drvo; od te dve ptice koje su istovremo našle oslonac, čija senka bi prva pala na zemlju, a čija kasnije?“
----------------
„Samakaṃ, bhante”ti.
„(To bi se dogodilo) u isto vreme, poštovani.“
----------------
„Evameva kho, mahārāja, yo idha kālaṅkato brahmaloke uppajjeyya, yo ca idha kālaṅkato kasmīre uppajjeyya, samakaṃ yeva uppajjantī”ti.
„Na isti način, veliki kralju, onaj ko bi se ovde umrevši preporodio u svetu Brahme i onaj ko bi se ovde umrevši preporodio u Kašmiru, učinili bi to u isto vreme.“
„Kallosi, bhante nāgasenā”ti.
„Mudar si, poštovani Nāgaseno.“
Navigacija
[0] Indeks poruka
Idi na punu verziju