Citam ove stare rasprave o moralnosti i ne mogu se oteti dojmu da su u tome mahayana i vajrayana nesumnjivo mnogo blize (hinduistickoj) tantri nego theravadi. Mozda samo jos jedan medju mnogima prilozima tvrdnji da su i mahayana i vajrayana nastali kao proizvodi procesa tantrizacije izvornog buddhistickog ucenja.
Uglavnom, (hinduisticki) tantrici pojam ahimsa (prvo pravilo Yame) ne tumace doslovno kao nenasilje pod svaku cijenu, nego kao nastojanje da se drugim bicima ne nanosi patnja i bol bilo mislju, rijecju ili djelom. To s jedne strane podrazumijeva da je samoobrana opravdana iako ne i nuzna. Obrana sebe od nasilja drugih (npr. necemo ici u sumu traziti kukce da ih namjerno i bespotrebno ubijamo i mucimo, ali ako se nastane u nasem domu i jedu nam nasu hranu, prenose zarazu, a jedini je nacin da ih uklonimo tako da ih pobijemo - to onda nije protivno tantrickom shvacanju ahimse). Ipak pri tome je dopusteno izabrati sebe ne zastitit. Netko moze biti toliko svet i uzvisen da izabere da namjerno trpi nanosenje boli i patnje samo da ne bi nanio bol zlostavljacima, to je posve dopusteno, kao sto je dopusteno i da se zastiti.
No, kvaka nastaje kod pitanja zastite drugih. U praksi to znaci da se nalaze (barem po tantrickom poimanju) da po pitanju ahimse ne smijemo biti samo pasivni, nego i da je aktivno moramo provoditi u odnosu na zastitu drugih od patnje i ugnjetavanja trecih osoba. Naime, tantricko shvacanje ahimse nalaze da (iako sebe mozemo izabrati da i ne zastitimo) obavezno druge moramo zastititi od trecih osoba koje im nanose bol i patnju. To znaci zrtvovanje za druge, podnosenje napora ili prihvatanje pravedne borbe sa zlostavljacima zbog dobrobiti drugih.
U praksi to znaci da cak i ako gnijezdo strsljana ili zmijsko leglo u nasem vlastitom domu ne bi smo zbog nas samih uklonili (kada bi smo zivjeli sami), to bi smo svakako trebali uciniti ukoliko smo porodicni ljudi i ako takve zivotinje mogu makar i potencijalno ugroziti nasu djecu, supruznike i ostale rodjake. U tom slucaju se zastita trecih osoba mora provesti potpuno i dosljedno pa makar to znacilo potpuno istrebljenje tih bica. Vodeci pri tome brigu da ako je ikako moguce da se upotrijebi sto manja mjera sile protiv njih, ali ako ne ide drugacije prihvatljivo je i potpuno istrebljenje. Potpuna zastita drugih je na prvom mjestu.
Ili drugim rijecima, Krshna je savjetovao svojim sljedbenicima iz obitelji Pandava da pokrenu rat i pobiju svoje srodnike iz obitelji Kaurava, ako ne zbog vlastite dobrobiti (dolaska na vlast), onda zbog zastite svih drugih ljudi koji su patili uslijed strahovlade i nepostene vlasti Kaurava. Pokrenuti pobunu protiv zlotvora na vlasti, svrgnuti ih i u nuzdi pobiti ih, ne bi predstavljalo povredu ahimse po tantrickom poimanju stvari.
Tako da kada citam ovu vasu theravadsko-vajrayansku raspravu o moralu, ne mogu se oteti dojmu da je vajrayana kao tantricki oblik buddhizma mnogo bliza hinduistickoj tantri nego theravadi.
