Autor Tema: Lekcija br. 3  (Pročitano 1948 puta)

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4093
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Lekcija br. 3
« poslato: Decembar 16, 2021, 14:46:34 »
Pošto polako privodimo kraju razmatranje lekcije broj 2.
Preveo sam 3. lekciju iz udžbenika, za one koji bi da nastave.
Možete je preuzeti odavde

 :sesir

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4093
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Lekcija br. 3
« Odgovor #1 poslato: Decembar 22, 2021, 20:56:55 »
Evo delimičnog rešenja za prvu osnovnu vežbu 3. lekcije, koliko smo uradili na današnjem času. Ovo je odlomak iz čuvenog budističkgo dela Milindapañha, "Pitanja kralja Milinde":

1. "Bhante Nāgasena, atthi koci satto, yo imamhā kāyā aññaṃ kāyaṃ saṃkamatīti?

atthi = jeste, postoji (li)?  //  koci = neko, bilo ko (ko + ci)  //   satto = biće
yo = koje  //   imamhā (abl. od ime) = od ovoga   //   kāyā (abl.) = od tela
aññaṃ kāyaṃ = (u) drugo telo    //    saṃkamatī = transmigriga, reinkarnira

Poštovani Nāgaseno, postoji li neko biće koje prelazi iz jednog tela u drugo?

(Kralj ovde misli na ideju transmigracije ili reinkarnacije, gde duša ili ono što je naša nepromenljiva suština prelazi iz jednog tela u drugo. Ovo je ideja koju je zagovarao brahmanizam, kasnije hinduizam, kao i mnoge druge religije.)

--------

“Na hi, mahārājā”ti.
Zaista ne postoji, veliki kralju.

--------

“Yadi, bhante Nāgasena, imamhā kāyā aññaṃ kāyaṃ saṃkamanto natthi, nanu mutto bhavissati pāpakehi kammehī”ti?

yadi = ako
nanu = nije li? (na + nu, videti gramatiku 10) – pošto je glagol u futuru = neće li?
mutto = onaj ko je oslobođen, oslobođeni, slobodni
pāpakehi kammehi (abl.) = od loših dela

Ako ništa ne prelazi iz ovog tela u drugo, zar to ne znači da je svako oslobođen posledica loših dela?

--------

“Āma, mahārāja, yadi na paṭisandaheyya (opt.), mutto bhavissati pāpakehi kammehi, yasmā ca kho, mahārāja, paṭisandahati, tasmā na parimutto pāpakehi kammehī”ti.

paṭisandahati = preporađa se, tok svesti se povezuje sa novi telom [1]
yasmā ca kho = ali upravo zato što

Da, veliki kralju, ako ne bi bilo preporađanja, to bi značilo da je svako oslobođen posledica loših dela. Ali pošto postoji preporađanje, otuda takvog oslobađanja nema.

[1] Pošto je pobijao ideju o postojanju sopstva, duše ili bilo kakvog drugog trajnog entiteta u čoveku, Buda je pobijao da postoji transmigracija, to jest seljenje duše iz jednog u drugo telo. Ali nije poricao da postoji kontinuitet životnog toka, koji povezuje niz života i to je nazivao preporađanjem životnog toka. Njega čini tok svesti, niz mentalnih stanja koja proističu jedno iz drugog, ali se u tom nizu na prelasku iz jednog u drugi život ništa ne prenosi, već stanje svesti u poslednjem trenutku prethodnog života utiče na nastanak sveti u prvom trenutku narednog, u smislu uzroka i posledice. To je Budino učenje o ne-sopstvu (anattā). Nema kontinuiteta u smislu jedne iste esencije, već u smislu jednog istog procesa.

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4093
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Lekcija br. 3
« Odgovor #2 poslato: Decembar 22, 2021, 21:03:05 »
Gramatika za treću lekciju je ovde.


Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4093
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Lekcija br. 3
« Odgovor #3 poslato: Decembar 23, 2021, 01:20:29 »
Pošto imamo dve nedelje pauze, ovo su dve sutte iz Aṇguttara nikāye da ih prevedete, kako vam ne bi bilo dosadno  :kez:

Vežba tokom praznika

1. “ekapuggalo, bhikkhave, loke uppajjamāno uppajjati bahujanahitāya bahujanasukhāya lokānukampāya atthāya hitāya sukhāya devamanussānaṃ. katamo ekapuggalo? tathāgato arahaṃ sammāsambuddho. ayaṃ kho, bhikkhave, ekapuggalo loke uppajjamāno uppajjati bahujanahitāya bahujanasukhāya lokānukampāya atthāya hitāya sukhāya devamanussānan”ti.  (AN 1:170)

ekapuggalo = eka + puggalo = jedan čovek
uppajjamāno = particip prezenta od glagola uppajjati = rađa se
bahujanahita = bahu + jana + hita = mnogo + ljudi + korist, dobro
lokānukampa = loka + anukampa = svet + saosećanje
devamanussā = deva + manussā = božanstva i ljudi
arahaṃ = poštovani
sammāsambuddho = potpuno probuđeni


2. “dveme, bhikkhave, dhammā tapanīyā. katame dve? idha, bhikkhave, ekaccassa kāyaduccaritaṃ kataṃ hoti, akataṃ hoti kāyasucaritaṃ; vacīduccaritaṃ kataṃ hoti; akataṃ hoti vacīsucaritaṃ; manoduccaritaṃ kataṃ hoti, akataṃ hoti manosucaritaṃ. so ‘kāyaduccaritaṃ me katan’ti tappati, ‘akataṃ me kāyasucaritan’ti tappati; ‘vacīduccaritaṃ me katan’ti tappati, ‘akataṃ me vacīsucaritan’ti tappati; ‘manoduccaritaṃ me katan’ti tappati, ‘akataṃ me manosucaritan’ti tappati. ime kho, bhikkhave, dve dhammā tapanīyā”ti. (AN 2:3)

dveme = dve + ime = dva ova, dve ove
tapanīyā = ono što izaziva kajanje
tappati = kajati se
ekacca = neko, neki čovek
kāyaduccarita = kāya + du + c + carita = loš telesni postupak
kāyasucarita = kāya + su + carita = dobar telesni postupak
kataṃ = učinjen
me = instrumental od ahaṃ = ja
vacīduccarita = loš verbalni postupak
manoduccarita = loš mentalni postupak

Neke od reči koje vam trebaju za prevod smo radili do sada, pa ćete ih naći u svojim beleškama.
Ako vam treba ipak rečnik, iskoristite online pali-engleski rečnik ovde.
Kada budete pretraživali, imajte na umu da su u ovom rečniku glas pisali kao ŋ. Dakle, umesto recimo ahaṃ treba tražiti ahaŋ.

Na kraju, ako ste intalirali programčić za unos pali znakova, ovde su vam skraćenice na tastaturi za te znakove.

Srećno vam novo znanje i praznici  :andjali :sesir :to


Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4093
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Lekcija br. 3
« Odgovor #4 poslato: Januar 06, 2022, 21:22:52 »
Evo rešenja za prvu suttu iz gornjeg posta

1. “ekapuggalo, bhikkhave, loke uppajjamāno uppajjati bahujanahitāya bahujanasukhāya lokānukampāya atthāya hitāya sukhāya devamanussānaṃ.

Jedan čovek, monasi, rađajući se u ovom svetu rađa se na dobrobit mnogih ljudi, na sreću mnogih ljudi, iz saosećanja za (ovaj) svet, na dobrobit, korist, sreću božanskih i ljudskih bića.
katamo ekapuggalo?

Koji jedan čovek?

tathāgato arahaṃ sammāsambuddho. ayaṃ kho, bhikkhave, ekapuggalo loke uppajjamāno uppajjati bahujanahitāya bahujanasukhāya lokānukampāya atthāya hitāya sukhāya devamanussānan”ti.  (AN 1:170)

Blaženi, poštovani, istinski, potpuno probuđeni. Ovaj jedan čovek, monasi, rađajući se u ovom svetu rađa se na dobrobit mnogih ljudi, na sreću mnogih ljudi, iz saosećanja za (ovaj) svet, na dobrobit, korist, sreću božanskih i ljudskih bića.

ekapuggalo = eka + puggalo = jedan čovek
uppajjamāno = particip prezenta od glagola uppajjati = rađa se
bahujanahita = bahu + jana + hita = mnogo + ljudi + korist, dobro
lokānukampa = loka + anukampa = svet + saosećanje
devamanussā = deva + manussā = božanstva i ljudi
arahaṃ = poštovani
sammāsambuddho = potpuno probuđeni

Drugu suttu ćemo prevesti na narednom času, 12. januara.  :ok

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4093
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Lekcija br. 3
« Odgovor #5 poslato: Januar 06, 2022, 21:26:36 »
Nastavak rešenja osnovnih vežbi uz lekciju 3.

„Bhante Nāgasena, na ca saṃkamati, paṭisandahati cā?“ti

Da li to znači da nema reinkarnacije, ali ima povezivanja?

“Āma, mahārāja, na ca saṃkamati paṭisandahati cā”ti.

Upravo tako, veliki kralju, nema reinkarnacije, ali ima povezivanja.

“Kathaṃ, bhante Nāgasena, na ca saṃkamati paṭisandahati ca? Opammaṃ karohī”ti

kathaṃ = kako?
opammaṃ = poređenje, primer
karohi (imp.) = načini!

Kako je to moguće, poštovani Nāgaseno. Daj mi neki primer.

“Yathā, mahārāja, kocideva puriso padīpato padīpaṃ padīpeyya, kinnu kho so, mahārāja, padīpo padīpamhā saṃkamanto”ti?

yathā = kao što
kocideva =bilo ko (ko + ci+ eva, sa -d- umetnutim)
padīpo = lampa, plamen, svetlost (videti gramatiku 15)
kinnu = je li, kako to, (ali) zašto (kiṃ + nu)

Ako bi, veliki kralju, neki čovek prineo upaljenu sveću drugoj sveći i njome je upalio, da li bi to značilo da je plamen napustio onu prvu sveću i prešao na drugu?

“Na hi, bhante”ti.

Svakako ne, poštovani.

“Evameva kho, mahārāja, na ca saṃkamati paṭisandahati cā”ti.

Na isti način, veliki kralju, nema reinkarnacija (pelaska), ali ima povezivanja.


2. “Taṃ kiṃ maññatha, Sāḷhā, atthi lobho”ti?

Šta mislite, Sāḷha, postoji li pohlepa?

“Evaṃ, bhante”.

Da, gospodine.

“Abhijjhā ti kho ahaṃ, Sāḷhā, etamatthaṃ1 vadāmi. Luddho kho ayaṃ, Sāḷhā, abhijjhālu, pāṇaṃ pi hanati, adinnaṃ pi ādiyati, paradāraṃ pi gacchati, musā pi bhaṇati… yaṃ‘sa hoti2 dīgharattaṃ ahitāya dukkhāyā”ti.

abhijjhā = gramzivost, tvrdičluk
etamatthaṃ je nastalo od etaṃ + attho = „značenje ovoga“. Konstrukcija „X (i)ti etamatthaṃ vadāmi“ ima značenje „ja to nazivam ‚X‘“ (gramatika 13)
luddho = pohlepan čovek, pohlepnik
abhijjhālu =  gramzivac, tvrdica
bhaṇati = kaže, govori
dīgharattaṃ = zadugo / inače: ratti = noć – ovo je tzv. akuzativ vremena (prilog za vreme u akuzativu) – ekaṃ samayaṃ
hitaṃ = korist, dobrobit, dobro

Sāḷha, ja to zapravo nazivam „gramzivost“. Sāḷha, pohlepan čovek je gramzivac; on ubija živa bića, uzima što nije dato, ide tuđim ženama, govori laži… što mu je za dugo vreme na štetu i patnju. 


“Evaṃ, bhante”.

“Taṃ kiṃ maññatha, Sāḷhā, atthi doso”ti?

“Evaṃ, bhante”.

“Byāpādo ti kho ahaṃ etamatthaṃ vadāmi. Duṭṭho kho ayaṃ, Sāḷhā, byāpannacitto, pāṇaṃ pi hanati, adinnaṃ pi ādiyati, paradāraṃ pi gacchati, musā pi bhaṇati... yaṃ sa hoti dīgharattaṃ ahitāya dukkhāyā”ti.

byāpādo = zlovolja, mržnja, osvetoljubivost

1. kāmacchando = želja za čunim zadovoljstvima
2. byāpādo = odbojnost
3. thīna-middho = tromost i tupost
4. uddhacca-kukkuccaṃ = uznemirenost i briga
5. vicikiccho = sumnja


“Evaṃ, bhante”.

“Taṃ kiṃ maññatha, Sāḷhā, atthi moho”ti?

Šta misliš, Sāḷha, postoji li obmanutost?

“Evaṃ, bhante”.

“Avijjā ti kho ahaṃ, Sāḷhā, etamatthaṃ vadāmi. Mūḷho kho ayaṃ, Sāḷhā, avijjāgato, pāṇaṃ pi hanati, adinnaṃ pi ādiyati, paradāraṃ pi gacchati, musā pi bhaṇati… yaṃ sa hoti dīgharattaṃ ahitāya dukkhāyā”ti.

mūḷho = neznalica, budala, obmanut čovek

Sāḷha, ja to zapravo nazivam „neznanje“. Sāḷha, obmanut čovek je neznalica; on ubija živa bića, uzima što nije dato, ide tuđim ženama, govori laži… što mu je za dugo vreme na štetu i patnju.


“Evaṃ, bhante”.

Da, poštovani gospodine.

“Taṃ kiṃ maññatha, Sāḷhā, ime dhammā kusalā vā akusalā vā”ti?

Šta misliš, Sāḷha, te stvari jesu li korisne ili štetne?

“Akusalā, bhante”.

Štetne, gospodine.

“Sāvajjā vā anavajjā vā”ti?

anavajja = dosl. ono čemu se ne može prigovoriti; za pohvalu

Jesu li one za kritiku ili za pohvalu?

“Sāvajjā, bhante”.

Za kritiku, gospodine.

“Viññugarahitā vā viññuppasatthā vā”ti?

Mudri ih kritikuju ili ih mudri hvale?

“Viññugarahitā, bhante”.

Mudri ih kritikuju, gospodine.


3. Yasmā ca kho, bhikkhave, sakkā akusalaṃ pajahituṃ tasma + ahaṃ evaṃ vadāmi: ‘akusalaṃ, bhikkhave, pajahathā’ti. Akusalaṃ ca hi‘daṃ, bhikkhave, pahīnaṃ ahitāya dukkhāya saṃvatteyya, nāhaṃ evaṃ vadeyyaṃ — ‘akusalaṃ, bhikkhave, pajahathā’ti. yasmā ca kho, bhikkhave, akusalaṃ pahīnaṃ hitāya sukhāya saṃvattati, tasmāhaṃ evaṃ vadāmi — ‘akusalaṃ, bhikkhave, pajahathā’ti.

pahīna    = napušteno, ostavljeno, umireno

Monasi, pošto je moguće napustiti ono što je loše, zato ja ovako kažem: ‚Monasi, napustite loše‘. Kada bi ovde, monasi, napuštanje lošeg vodilo gubitku, patnji, ja ne bih ovako govorio: ‚Monasi, napustite loše‘. Pošto napuštanje lošeg vodi ka dobitku, ka sreći, zato ja ovako kažem: ‚Monasi, napustite loše‘.


Kusalaṃ, bhikkhave, bhāvetha. Sakkā, bhikkhave, kusalaṃ bhāvetuṃ... Yasmā ca kho, bhikkhave, sakkā kusalaṃ bhāvetuṃ, tasmāhaṃ evaṃ vadām: ‘kusalaṃ, bhikkhave, bhāvethā’ti. Kusalaṃ ca hi‘daṃ, bhikkhave, bhāvitaṃ ahitāya, dukkhāya saṃvatteyya, nāhaṃ evaṃ vadeyyaṃ — ‘kusalaṃ, bhikkhave, bhāvethā’ti. Yasmā ca kho, bhikkhave, kusalaṃ bhāvitaṃ hitāya, sukhāya saṃvattati tasmāhaṃ evaṃ vadāmi — ‘kusalaṃ, bhikkhave, bhāvethā’ti.

Monasi, negujte ono što je korisno. Moguće je, monasi, negovati korisno… Monasi, pošto je moguće negovati korisno, zato ja ovako kažem: ‚Monasi, negujte korisno‘. Kada bi ovde, monasi, negovanje korisnog vodilo gubitku, patnji, ja ne bih ovako govorio: ‚Monasi, negujte korisno‘. Pošto negovanje korisnog vodi ka dobitku, ka sreći, zato ja ovako kažem: ‚Monasi, negujte korisno‘.


Narednog časa, 12. januara, prelazimo na Dodatne vežbe uz lekciju 3.  :andjali
« Poslednja izmena: Januar 06, 2022, 21:29:32 Sati »

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4093
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Lekcija br. 3
« Odgovor #6 poslato: Januar 12, 2022, 22:17:17 »
Danas smo uradili vežbe na kraju 3. lekcije
i naši prevodi su sledeći:

DODATNE VEŽBE III

1. “Taṃ kiṃ maññatha, Sāḷhā, atthi alobho“ti?
„Šta mislite, Sāḷha, postoji li odsustvo pohlepe?“

“Evaṃ, bhante”.
„Da, gospodine.“

“Anabhijjhāti kho ahaṃ, Sāḷhā, etamatthaṃ vadāmi. Aluddho kho ayaṃ, Sāḷhā, anabhijjhālu neva pāṇaṃ hanati, na adinnaṃ ādiyati, na paradāraṃ gacchati, na musā bhaṇati, parampi na tathattāya samādapeti, yaṃ sa hoti dīgharattaṃ hitāya sukhāyā“ti.
anabhijjhā = odsustvo gramzivosti ili pohlepe

„Sāḷha, ja to zapravo nazivam ‘negramzivost‘. Sāḷha, nepohlepan čovek je negramzivac; on ne ubija živo biće, ne uzima što nije dato, ne ide tuđim ženama, ne govori laži, a ne podstiče ni druge na to, što mu je za dugo vreme na korist i sreću.“

“Evaṃ, bhante”.
„Da, gospodine.“

“Taṃ kiṃ maññatha, Sāḷhā, atthi adoso”ti?
„Šta mislite, Sāḷha, postoji li odsustvo mržnje?“

“Evaṃ, bhante”.
„Da, gospodine.“

“Abyāpādoti kho ahaṃ, Sāḷhā, etamatthaṃ vadāmi. aduṭṭho kho ayaṃ, Sāḷhā, abyāpannacitto neva pāṇaṃ hanati, na adinnaṃ ādiyati, na paradāraṃ gacchati, na musā bhaṇati, parampi na tathattāya samādapeti, yaṃ sa hoti dīgharattaṃ hitāya sukhāyā”ti.
abyāpado      ne-zlovolja, dobrobamernost
aduṭṭha      oslobođen zlovolje, zle namere; nepokvaren
abyāpannacitto   onaj čiji je um oslobođen zlovolje, malicioznosti

„Sāḷha, ja to zapravo nazivam „dobronamernost“. Sāḷha, dobronameran čovek je oslobođen zle namere; on ne ubija živa bića, ne uzima što nije dato, ne ide tuđim ženama, ne govori laži, a ne podstiče ni druge na to, što mu je za dugo vreme na korist i sreću.

“Evaṃ, bhante”.
„Da, gospodine.“

“Taṃ kiṃ maññatha, Sāḷhā, atthi amoho”ti?
„Šta mislite, Sāḷha, postoji li odsustvo obmanutosti?“

“Evaṃ, bhante”.
„Da, gospodine.“

“Vijjāti kho ahaṃ, Sāḷhā, etamatthaṃ vadāmi. amūḷho kho ayaṃ, Sāḷhā, vijjāgato neva pāṇaṃ hanati, na adinnaṃ ādiyati, na paradāraṃ gacchati, na musā bhaṇati, parampi na tathattāya samādapeti, yaṃ sa hoti dīgharattaṃ hitāya sukhāyā”ti.
vijjā = znanje, uvid
amūḷho = onaj ko nije zbunjen
vijjāgato = onaj ko je dostigao mudrost

Sāḷha, ja to zapravo nazivam „znanje“. Sāḷha, neobmanut čovek je znalac; on ne ubija živa bića, ne uzima što nije dato, ne ide tuđim ženama, ne govori laži, a ne podstiče ni druge na to, što mu je za dugo vreme na korist i sreću.

“Evaṃ, bhante”.
„Da, gospodine.“

“Taṃ kiṃ maññatha, Sāḷhā, ime dhammā kusalā vā akusalā vā”ti?
Šta misliš, Sāḷha, te stvari jesu li korisne ili štetne?

“Kusalā, bhante”.
Korisne, gospodine.

“Sāvajjā vā anavajjā vā”ti?
Jesu li one za kritiku ili za pohvalu?

“Anavajjā, bhante”.
Za pohvalu, gospodine.

“Viññugarahitā vā viññuppasatthā vā“ti?
Mudri ih kritikuju ili ih hvale?

“Viññuppasatthā, bhante”.
Mudri ih hvale, gospodine.

“Samattā samādinnā hitāya sukhāya saṃvattanti, no vā? Kathaṃ vā ettha hotī“ti?
“Samattā, bhante, samādinnā hitāya sukhāya saṃvattantī“ti.
samatta = usvojeno, preuzeto
samādinna = preuzeti na sebe, prihvaćeno
ettha = ovde;  u ovom slučaju

(Kad su) usvojene, prihvaćene, vode li (one) ka koristi i sreći ili ne? Kako ti se čini?

Yadā tumhe, Sāḷhā, attanāva jāneyyātha — ime dhammā kusalā, ime dhammā anavajjā, ime dhammā viññuppasatthā, ime dhammā samattā samādinnā dīgharattaṃ hitāya sukhāya saṃvattantīti, atha tumhe, Sāḷhā, upasampajja vihareyyāthā’ti.
attanā = sobom (instrumental jednine od atta = sebe, sopstvo
jānāti = zna, razume, shvata
samatta = izvršeno; usvojeno, preuzeto
samādinna = preuzeti na sebe, prihvaćeno
atha = zato, zbog toga
upasampajja = (gerund) stupivši na, stigavši na, preuzevši na sebe

Sāḷhā, onda kada sami za sebe znate: ove stvari su korisne, ove stvari su za pohvalu, ove stvari mudri hvale, kada su preduzete i urađene, vode ka dobrobiti i sreći za dugo vremena. Zbog toga, Sāḷhā, treba da živite čineći ih.


2. “Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ abhāvitaṃ akammaniyaṃ hoti yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, abhāvitaṃ akammaniyaṃ hotī”ti.
akammaniya = (pridev) nepogodan za rad, lenj 

Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je nerazvijena, jeste tako nepodesna za korišćenje kao što je to um. Um, monasi, kada je nerazvijen, nepodesan je za korišćenje.

“Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ bhāvitaṃ kammaniyaṃ hoti yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, bhāvitaṃ kammaniyaṃ hotī”ti.
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je razvijena, jeste tako podesna za korišćenje kao što je to um. Um, monasi, kada je razvijen, podesan je za korišćenje.
 
“Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ abhāvitaṃ mahato anatthāya saṃvattati yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, abhāvitaṃ mahato anatthāya saṃvattatī”ti.
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je nerazvijena, do tako velike štete vodi kao što je to um. Um, monasi, kada je nerazvijen, do velike štete vodi.

“Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ bhāvitaṃ mahato atthāya saṃvattati yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, bhāvitaṃ mahato atthāya saṃvattatī”ti.
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je razvijena, do tako velike koristi vodi kao što je to um. Um, monasi, kada je razvijen, do velike koristi vodi.

“Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ abhāvitaṃ apātubhūtaṃ mahato anatthāya saṃvattati yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, abhāvitaṃ apātubhūtaṃ mahato anatthāya saṃvattatī”ti.
pātubhūta = manifestovano, ono što se pojavilo, vidljivo

Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je nerazvijena, nevidljiva, do tako velike štete vodi kao što je to um. Um, monasi, kada je nerazvijen, nevidljiv, do velike štete vodi.

“Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ bhāvitaṃ pātubhūtaṃ mahato atthāya saṃvattati yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, bhāvitaṃ pātubhūtaṃ mahato atthāya saṃvattatī”ti.
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je razvijena, vidljiva, do tako velike koristi vodi kao što je to um. Um, monasi, kada je razvijen, vidljiv, do velike koristi vodi.

“Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ abhāvitaṃ abahulīkataṃ mahato anatthāya saṃvattati yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, abhāvitaṃ abahulīkataṃ mahato anatthāya saṃvattatī”ti.
bahulīkata = mnogo razvijano, mnogo negovano, često praktikovano

Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je nerazvijena, retko korišćena, do tako velike štete vodi kao što je to um. Um, monasi, kada je nerazvijen, retko korišćen, do velike štete vodi.

“Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ bhāvitaṃ bahulīkataṃ mahato atthāya saṃvattati yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, bhāvitaṃ bahulīkataṃ mahato atthāya saṃvattatī”ti.
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je razvijena, često korišćena, do tako velike koristi vodi kao što je to um. Um, monasi, kada je razvijen, često korišćen, do velike koristi vodi.

“Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ abhāvitaṃ abahulīkataṃ dukkhādhivāhaṃ hoti yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, abhāvitaṃ abahulīkataṃ dukkhādhivāhaṃ hotī”ti.
adhivāha = donosilac; ono što donosi, uključuje

Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je nerazvijena, retko korišćena, (toliko) patnje sobom nosi kao što je to um. Um, monasi, kada je nerazvijen, retko korišćen, (toliko) patnje sobom nosi.

3. „Idaṃ kho pana, bhikkhave, dukkhaṃ ariyasaccaṃ:
Monasi, ovo je plemenita istina o patnji:

Jāti pi dukkhā, jarā pi dukkhā, vyādhi pi dukkho, maraṇaṃ pi dukkhaṃ, appiyehi sampayogo dukkho, piyehi vippayogo dukkho, yaṃ p‘icchaṃ na labhati tam pi dukkhaṃ. Saṃkhittena pañc‘upādānakkhandhā pi dukkhā.“
jarā = starost, oronulost, propadanje
vyādhi = bolest
pīyo = prijatno; drago
sampayogo = vezivanje, sjedinjavanje
iccha = želja
labhati = dobiti
saṃkhittena = ukratko, rečju, sve u svemu
pañcupādānakkhandhā = sastojci „petostrukog vezivanja za egzistenciju“; pet delova bića, elementi čulnog postojanja

Rođenje je patnja, starost je patnja, bolest je patnja, smrt je patnja, spojenost za nedrago je patnja, razdvojenost of dragog je patnja, ono što je željeno ne dobiti je patnja. Ukratko, pet sastojaka vezivanja su patnja.

4. “Bhante Nāgasena, kiṃlakkhaṇaṃ viññāṇan”ti?
lakkhaṇaṃ = obeležje, karakteristika, znak
   X lakkhaṇaṃ = okarakterisan ili obeležen X-om

Poštovani Nāgasena, koja je karakteristika svesti?

“Vijānanalakkhaṇaṃ, mahārāja, viññāṇan”ti.
   vijānanaṃ = čin kognicije, raspoznavanja, razlučivanja

Veliki kralju, raspoznavanje je karakteristika svesti.

 
“Opammaṃ karohī”ti.
Daj mi primer.

“Yathā, mahārāja, nagaraguttiko majjhe nagare siṅghāṭake nisinno passeyya puratthimadisato purisaṃ āgacchantaṃ, passeyya dakkhiṇadisato purisaṃ āgacchantaṃ, passeyya pacchimadisato purisaṃ āgacchantaṃ, passeyya uttaradisato purisaṃ āgacchantaṃ, evameva kho, mahārāja, yañca puriso cakkhunā rūpaṃ passati, taṃ viññāṇena vijānāti, yañca sotena saddaṃ suṇāti, taṃ viññāṇena vijānāti, yañca ghānena gandhaṃ ghāyati, taṃ viññāṇena vijānāti, yañca jivhāya rasaṃ sāyati, taṃ viññāṇena vijānāti, yañca kāyena phoṭṭhabbaṃ phusati, taṃ viññāṇena vijānāti, yañca manasā dhammaṃ vijānāti, taṃ viññāṇena vijānāti.
nagaraguttiko = stražar (na gradskoj kapiji)
siṃghāṭako = glavni gradski trg, skver
nisinna = sedeći
puratthima = istočni
disa = smer, pravac, strana sveta
dakkhiṇa = južni
pacchima = zapadni
uttara = severni
sotaṃ = uho         
suṇāti = čuje, sluša
ghānaṃ = nos
ghāyati = miriši
jivhā = jezik
sāyati = okusiti, probati
phusati = dodiruje, oseća
vijānāti = saznaje, razaznaje

Veliki kralju, kao što bi stražar koji sedi u sred grada, na glavnom trgu, video čoveka koji dolazi sa istoka, video čoveka koji dolazi sa juga, video čoveka koji dolazi sa zapada, video čoveka koji dolazi sa severa, isto tako, veliki kralju, onaj oblik koji čovek okom vidi, taj svešću raspoznaje; onaj zvuk koji uhom čuje, taj svešću raspoznaje; onaj miris koji nosom pomiriše, taj svešću raspoznaje; onaj ukus koji jezikom okusi, taj svešću raspoznaje; onaj dodir koji telom oseti, taj svešću raspoznaje; onu misao (mentalno stanje) koju umom saznaje, tu svešću raspoznaje.

Evaṃ kho, mahārāja, vijānanalakkhaṇaṃ viññāṇan”ti.
Tako, veliki kralju,  raspoznavanje jeste karakteristika svesti.

„Kallosi,1 bhante Nāgasenā”ti.
kalla = mudar, sposoban, spretan

Mudar si, poštovani Nāgasena.