Budizam
Budizam => Theravada => Temu započeo: Sati Maj 23, 2011, 13:25:13
-
paduma = lotos
(http://onmuaa.org/Gallery/albums/yiming/LotusFlower.sized.jpg)
-
Adhitthāna
* 1. 'Temelj': četiri 'temelja ili opredeljanja' ličnosti jednog arahanta, kako je nabrojano i objašnjeno u
Dhātu-vibhanga sutta (MN 140) -- Analiza svojstava (http://www.yu-budizam.com/canon/majjhima/mn140.html)
"Čovek ima četiri opredeljenja.' Tako je rečeno. A u vezi sa čim je tako rečeno? Ovo su četiri opredeljenja: opredeljenje za uvid, opredeljenje za istinu, opredeljenje za neprijanjanje, opredeljenje za spokojstvo. 'Čovek ima četiri opredeljenja."
* 2. 'Odlučnost', odluka, rešenost: adhitthāna-iddhi magična moć odlučnosti', adhitthāna-pāramī usavršenost odlučnosti.'
(http://nyimc.org/nyisys/images/leftleaves2.gif)
-
SARANA
"...utočište, zaštita, oslonac, dom"
Ti-sarana: Trostruko utočište (Buda, Dhamma i Sangha.)
Svaki nezaređeni budista uzima utočište u Budi, Dhammi i Sanghi kao svoje svakodnevne vodiče i nadahnuća. Tako uzimamo utočište u Budi, Učitelju, koji je potpuno razumeo put oslobođenja i pokazao nam ga. Tako uzimamo utočište u budnosti kao kvalitetu našeg uma, a koji otelovljuje Buda.
Uzimamo utočište u Dhammi, Učenju i stvarnosti, krajnjoj istini ovoga sveta, čije uviđanje donosi oslobođenje od neznanja i patnje. Uzimamo utočište u Budinoj reči, koja nas vodi iz mraka neznanja ka duhovnom svetlu znanja.
Uzimamo utočište u Sanghi, zajednici Budinih učenika, koji us uvideli ili nastoje d asteknu uvid u dhammu. Njihovi plemeniti primer izvor je inspiracije i snage za nas, i ujedno vodič ka oslobođenju.
Formula za uzimanje Tri utočišta je:
Buddham saranam gaććhami
Dhammam saranam gaććami
Sangham saranam gaććhami
Dutiyampi Buddham saranam gaććhami
Dutiyampi Dhammam saranam gaććami
Dutiyampi Sangham saranam gaććhami
Tatiyampi Buddham saranam gaććhami
Tatiyampi Dhammam saranam gaććami
Tatiyampi Sangham saranam gaććhami
No, puko izgovaranje formule nije dovoljno, bez ispravnih dela koja iza toga dolaze.
(http://img.search.com/thumb/8/8e/Threejewels.svg/200px-Threejewels.svg.png)
-
Odlična tema! :ok
-
Onda da nastavimo :kez2:
DĀNA
…davanje, velikodušnost, vrlina darežljivosti prema siromašnima i onima u nevolji. Takođe darivanje monaha i monahinja stvarima koje su im neophodne.
Ovo je prvi korak prema eliminisanju mentalne nečistoća kakve su pohlepa, mržnja i obmanutost, jer svako davanje jeste čin prijateljske ljubavi (mettā) i saosećanja (karuṇā).
Dāna uklanja pohlepu kada je praćena ispravnim razumevanjem (sammā-diṭṭhi). Tako onaj ko daje treba d aima na umu tri stvari:
1. da se oseća srećnim zbog svog dobrog dela pre, za vreme i pošto je ono učinjeno.
2. da ima povedenje (saddhā) u delovanje zakona kamme
3. da daruje uz čvrstu odlučnost (adiṭṭhāna) da dostigne nibbānu – Iako težimo svetovnim stvarima kao što su dobro zdravlje, imetak i sreća, te težnje nas zanimaju utoliko što potpomažu naš duhovni razvoj. Dobro zdravlje će nam omogućiti da praktikujemo meditaciju; imetak će nam omogućiti da nastavimo da prinosimo dānu i da se preporodimo u povoljnom svetu (loka), u kojem je još uvek sačuvana Dhamma.
:D
-
SAMĀDHI = koncentracija, kontemplacija stvarnosti, stanje uravnoteženosti uma
Sammā-samādhi (ispravna koncentracija) – razvijanje usredsređenosti uma. Otvara vrata ka uvidu i razumevanju četiri plemenite istine. SKoncentrisan um deluje kao moćno sredstvo pomoći da se vide stvari kakve zaista jesu. Na taj način vidimo tri obeležja sveta u kojem živimo, a to su nepostojanost (anićća), nedovoljnost (dukkha) i bezličnost (anatta).
Buda je preporučivao 40 objekata meditacije kako bi se razvijao sammā-samādhi. Među njima je nekoliko ključnih metoda kao što su meditacija prijateljske ljubavi (metta bhāvana), kontemplacija 32 sastojka tela (kāyagatsati), meditacija na dah (anapanasati), kontemplacija smrti (maranānusati) itd.
Kada meditant jednom razvije određen nivo koncentracije, trebalo bi počne da razvija meditaciju uvida (vipassan).
:)
-
VĀĆĀ = Govor
Govor je najmoćniji alat za stvaranje i dobrog i lošeg, kako sebi, tako i drugima. Jer on ima moć da razara i sreću i tugu u svakome od nas.
Često zaboravljamo da je prva opcija pri govoru ta da svesno odlučimo da ostanemo nemi.A ako se ipak odlučimo na to da govorimo, momao biti sigurni da su odabrane reči prikladne i na dobrobit nama i drugome.
Treba da razumemo prirodne karakteristike našeg govora. Kada jednom naše reči stignu do uha slušaoca - a ono je kapija njegovog srca - ne možemo ih poništiti. Govor takođe održava kredibilitet govornika - svi mi bivamo prosuđivani na osnovu načina i sadržaja onoga što govorimo.
Govor koji treba izbegavati jeste:
laganje (musàvādā),
ogovaranje (pisuna) [kako bismo uneli razdor među drugim ljudima],
grub govor, uvrede (pharusa)
dokono naklapanje (samphappalāpā)
Kvaliteti ispravnog ovora su:
istinit (saćća – govorimo ono što vidimo, čujemo ili razumemo),
koristan (konstruktivan, motivišući itd.)
prijatan ili učtiv (slušalac je obradovan)
Svrha govora jeste da na površinu izdigne ono najbolje što je i u govorniku i u slušaocu.
-
ĆAKKA = točak; disk; krug
U govoru Dhamma-ćakka-pavatthana sutta (Govor o pokretanju točka Učenja),
http://www.yu-budizam.com/canon/samyutta/sn56-011.html (http://www.yu-budizam.com/canon/samyutta/sn56-011.html)
prvom Budinom govoru posle probuđenja, izložene su četiri plemenite istine. Otuda je ona osnova čitave budističke filozofije
1. plemenita istina o patnji (dukkha).
2. plemenita istina o nastanku (samudaya) patnje – a to je žudnja (tanhā).
3. plemenita istina o prestanku (nirodha) patnje – dostizanje ne-preporađanja (nibbāna).
4. plemenita istina o putu (magga) koji vodi do prestanka patnje – ariya atthagika magga (plemeniti osmostruku put).
Ovaj put je takođe poznat i kao Srednji put (mađđhima patipadā), kao metof izbegavanje dva ekstrema: samomučenja tela, koje slabi našu sposobnos tulaganja napora, i samopovlađivanje, koje usporava moralno napredovanje. Sastoji se od osam elemenata, koje razvijajo paralelno i tako napredujemo na tom putu ka uviđanju istine i oslobođenju
-
PŪĐĀ = gest poštovanja ili predanosti, obično su to sklopljeni dlanovi (añđali) :andjali
Takođe, u manastirima, jutarnje i večernje recitovanje iz Pali kanona i meditacija.
Budisti iskazuju poštovanje 1. Budinom kipu (rūpa), 2. posmrtnim ostacima (sārīrika) Učitelja ili njegovih istaknutih učenika, koji su obično pohranjeni u stupi i 3. bodhi drvetu, koje je pružalo zaštitu Budi tokom njegovih napora da dostigne probuđenje.
Sem ova tri objekta, budisti iskazuju poštovanje i prema svom učitelju i svojim roditeljima i to na dva načina:
5 tačaka – oba dlana, laktovi, kolena, nožni prsti i čelo su na podu
(http://1.bp.blogspot.com/-JDtWxvF1RO4/TdM3cblXmJI/AAAAAAAAAD8/44FfPMk-B00/s1600/3steps1bow.jpg)
2 tačke – kolena i nožni prsti na podu, ruke u añđaliju
(http://www.thaiworldview.com/bouddha/jpg/img119.jpg)
-
Ehipassiko
...“dođi i vidi”
Ovo je jedna od karakteristika Budine Dhamme. Buda nas poziva da dođemo i vidimo, da istražujemo, proveravamo, eksperimentišemo i lično iskusimo rezultate njegovog učenja.
Sleđenje Buddha-Dhamme ne zahteva slepu veru. Ne postoje zapovesti ili pravilo kažnjavanja za one koji ne žele u njih da veruju ili da ih se pridržavaju. Jedini način za nas da razumemo istinu jeste da steknemo znanje i da vežbamo gonjeni sopstvenom slobodnom voljom. Prisiljavanje nekoga da prihvati određeno učenje neće doneti nikakav duhovni napredak onome ko biva prisiljavan. Buda ne zazire od toga da njegovo učenje bude stavljeno na probu, jer razumevanje tog učenja dolazi samo kroz praktikovanje.
Budina Dhamma je takođe svākkhāto (dobro izložena), sandiṭṭhiko (neposredno vidljiva), akāliko (vanvremena), opanayyiko (vodi direktno ka cilju), paććattaṃ veditabbo viññūhī'ti (mudri treba da je upoznaju svako sam za sebe).
-
Danas natrčah na dobar kurs palija
http://learning.pariyatti.org/course/view.php?id=2 (http://learning.pariyatti.org/course/view.php?id=2)
Radi se odmah sa tekstovima iz Pali kanona, tako da je baš korisno :bravo:
-
dosa
...mržnja, bes, zlovolja
Javlja se pod različitiim imenima i u raznim oblicima, kao odbojnost, mrzovolja, neprijateljstvo, averzija. Ispoljava se i u suptilnijem obliku kao osvetoljubivost zbog nekog ishoda, uznemirenost zbog životne neizvesnosti, ogorčenje... i prerušena kao dosada, neodlučnost, frustracija, zavist, bespomoćnost, neupućenost itd.
Bes lako bukne u našem srcu, naročito zbog reči koje se ne dopadaju našem egu. Bes dolazi s nekim razlogom, bilo da je to ubod komarca ili pogled na nešto čega se gnušamo. I ukoliko nismo pažljivi, lako zapali čitav um. Gasimo ga prijateljskom ljubavlju (metta) u srcu, saosećanjem (karuna), osećajem balansa (upekkha) i ispravnim razumevanjem zakona kamme. A ako nismo u stanju da izađemo na kraj sa besom ni sa jednim od ovih pomoćnika, gledajmo da po svaku cenu izbegavamo takve situacije.
----------------------
paduma, adhitthāna, sarana, dāna, samādhi, vāćā, ćakka, pūđā, ehipassiko
-
đātaka
(priča o rođenju)
Jedno od dela unutar Pali kanona. Sadrži 574 priče o Budinim ranijim životima. Ima veliku vrednost, jer su mnoge od ovih priča poslužile kao materijal u okviru narodne predaje i budističke mitologije. Svaka đātaka govori o tome kako je Bodhisatta sebe usavršavao u moralu i vrlina neophodnim da bi se dostiglo probuđenje. Ispričao ih je Buda svojim učenicima u različitim prilikama, kao metod poduke. Tako se u prethodnim životima Buda rađao u različitim oblicima, kao životinja, ljudsko ili nebesko biće.
Đātake u prvi plan stavljaju nesebičnost, saosećanje, ljubav i blagost, kao i lepotu dobronamernih postupaka. One nas takođe uče da smo potpuno orgovorni za svoje postupke i da to što radimo direktno utiče na kvalitet našeg života. Ovo je osnovni princip zakona kamme.
------------------------------
paduma, adhitthāna, sarana, dāna, samādhi, vāćā, ćakka, pūđā, ehipassiko, đātaka
-
tapati — sija, blista
“divā tapati ādicco, rattimābhāti candimā.
sannaddho khattiyo tapati, jhāyī tapati brāhmaṇo.
atha sabbamahorattiṃ, buddho tapati tejasā”ti.
"Sunce sija danju, Mesec sjaji noću,
Ratnik blista kad je u oklopu, a braman dok meditira.
Ali sve vreme, i danju i noću, Buda blista slavom!
Mahākappina sutta (SN 21.11)
-
anabhiđđhā = odsustvo gramzivosti i žudnje
“taṃ kiṃ maññatha, sāḷhā, atthi alobho”ti? — “evaṃ, bhante”.
“anabhiđđhāti kho ahaṃ, sāḷhā, etamatthaṃ vadāmi. aluddho kho ayaṃ, sāḷhā, anabhiđđhālu neva pāṇaṃ hanati, na adinnaṃ ādiyati, na paradāraṃ gaććhati, na musā bhaṇati, parampi na tathattāya samādapeti, yaṃ sa hoti dīgharattaṃ hitāya sukhāyā”ti.
“evaṃ, bhante”.
Dakle, šta misliš, Sālhā, postoji li ne-pohlepa?" — "Da, poštovani gospodine."
"Negramzivošću je ja nazivam. Ispunjen velikodušnošću, Sāḷhā, negramziv čovek ne ubija živa bića, niti uzima ono što mu nije dato, ne čini preljubu, niti govori laži, a ni druge ne navodi da slično čine. Hoće li mu to u budućnosti biti na dobrobit i sreću?
"Hoće, poštovani gospodine."
Sālhā sutta, SN III.66
http://www.yu-budizam.com/canon/anguttara/an03-066.html (http://www.yu-budizam.com/canon/anguttara/an03-066.html)
:andjali
-
đotimant = svetao, obdaren svetlošću ili sjajem, blistav, izuzetan (po znanju)
Нo će hi đātu puriso kilese, vāto yathā abbhadhanaṃ vihāne
tamovassa nivuto sabbaloko, na đotimantopi narā tapeyyuṃ.
Ako čovek ne razveje strasti, kao što vetar razveje oblake,
čitav svet biće prekriven tamom; neće zablistati ni najblistaviji čovek.
Vangisa sutta, SN II.12, strofa 350
http://www.yu-budizam.com/canon/khuddaka/snp2-12.html (http://www.yu-budizam.com/canon/khuddaka/snp2-12.html)
:andjali
-
pahāna = uklanjanje, odustajanje, napuštanje, izbegavanje
sāvatthinidānaṃ. “cattārome, bhikkhave, oghā. katame cattāro? kāmogho, bhavogho, diṭṭhogho, avijjogho — ime kho, bhikkhave, cattāro oghā. imesaṃ kho, bhikkhave, catunnaṃ oghānaṃ abhiññāya pariññāya parikkhayāya pahānāya ... pe ... ayaṃ ariyo aṭṭhaṅgiko maggo bhāvetabbo”ti.
U Sāvatthiju. Monasi, postoje četiri bujice. Koje četiri? Bujica čulnih zadovoljstava, bujica postajanja, bujica gledišta i bujica neznanja. To su, monasi, četiri bujice. I zbog te četiri bujice, monasi, radi njihovog razumevanja, pronicanja, zaustavljanja i uklanjanja ... treba negovati plemeniti osmostruki put.
Ogha sutta, SN 45.106
-
nirodha = nestanak, prestanak
u mnogim slučajevima nirodha je sinonim sa nibbāna i parinibbāna, a suprotna joj je reč
samudaya = nastanak.
Tako i u formuli iz Dhammaćakkappavattana sutte:
Yaṃ kiñći samudaya-dhammaṃ sabban taṃ nirodha-dhammaṃ.
One stvari koje nastaju, sve te stvari i nestaju.
:andjali
-
upekkhā = ravnoteža, spokojstvo, unutrašnji mir, neutralan osećaj, nezainteresovanost, ravnodušnost (ne u negativnom smislu); cilj budističkog puta
“atthi, bhikkhave, sāmisā pīti, atthi nirāmisā pīti, atthi nirāmisā nirāmisatarā pīti; atthi sāmisaṃ sukhaṃ, atthi nirāmisaṃ sukhaṃ, atthi nirāmisā nirāmisataraṃ sukhaṃ; atthi sāmisā upekkhā, atthi nirāmisā upekkhā, atthi nirāmisā nirāmisatarā upekkhā..."
"Postoji, monasi, svetovna radost, postoji duhovna radost i postoji još veća duhovna radost. Postoji svetovna sreća (sukha), postoji duhovna sreća i postoji još veća duhovna sreća. Postoji svetovno spokojstvo, postoji duhovno spokojstvoi postoji još veće duhovno spokojstvo..."
http://www.yu-budizam.com/canon/samyutta/sn36-031.html (http://www.yu-budizam.com/canon/samyutta/sn36-031.html)
-
saddhā = poverenje, vera
Buda ovako opisuje delove kočije kojom se stiže do probuđenja:
“yassa saddhā ca paññā ca,
dhammā yuttā sadā dhuraṃ.
hirī īsā mano yottaṃ,
sati ārakkhasārathi."
"Njeni kvaliteti poverenja i mudrosti
uvek su zajedno i ravnomerno upregnuti.
Stid joj je ruda, a um je am,
svesnost pažljivi kočijaš."
Đānussonibrāhmana sutta (http://www.yu-budizam.com/canon/samyutta/sn45-004.html)
SN 54;4
:andjali
-
dhađa = zastava, barjak; znak, simbol
“nābhāsamānaṃ đānanti,
missaṃ bālehi paṇḍitaṃ.
bhāsamānañća đānanti,
desentaṃ amataṃ padaṃ.
“bhāsaye đotaye dhammaṃ,
paggaṇhe isinaṃ dhađaṃ.
subhāsitadhađā isayo,
dhammo hi isinaṃ dhađo”ti.
"Kada je mudar čovek među budalama,
oni ga ne prepoznaju ukoliko ne progovori,
ali ga prepoznaju ako govori,
ukazujući na stanje besmrtnosti.
Takav i treba da zbori i objašnjava Dhammu,
takav treba da visoko podigne barjak mudraca.
Dobro izgovorene reči jesu barjak mudraca:
jer mudrima Dhamma je barjak."
Visākha sutta (http://www.yu-budizam.com/canon/samyutta/sn21-007.html)
SN XXI:7
-
Ovaj put više reči, čak pet, ali nisu teške :D
Pet je vrsta obuzdavanja i zaštite koje je Buda preporučivao svojim učenicima:
1. vrlinom (sīlasaṃvara)
2. svesnošću (satisaṃvara)
3. znanjem (ñāṇasaṃvara)
4. strpljivošću (khantisaṃvara)
5. trudom (viriyasaṃvara)
To su vaših pet zaštitnika.
:andjali
-
Poslednju, petu zaštitu "viriyasaṃvara" juče sam preveo kao "trud", jer je povezana sa unutrašnjom snagom, istraknošću, srčanošću.
Posle gledam latinski rečnik i naiđem na reč
vir = muž, suprug, čovek
a onda i pridev
virilis = muški, muževan, lični, hrabar, srčan
što su sve kvaliteti do kojih se jako držalo, a i danas drži.
Tako mi se dopalo da mislim kako viriya i virilis dolaze iz istog korena, a da iz njega dolazi i naša reč vrlina. Možda grešim,a možda i ne :)
-
saṇhā — prijatno, meko, blago
149. “cattārimāni, bhikkhave, vacīsucaritāni. katamāni cattāri? saccavācā, apisuṇā vācā, saṇhā vācā, mantabhāsā — imāni kho, bhikkhave, cattāri vacīsucaritānī”ti. navamaṃ.
Dobra dela (A IV:149)
Monasi, postoje ova četiri vrste dobrih dela počinjenih govorom. Koje četiri? Govorenje istine, dobronameran govor, prijatan govor, mudar savet. To su, monasi, četiri vrste dobrih dela počinjenih govorom.
:andjali
-
Loka = svet
u tekstu je ova imenica u lokativu = lokasmiṃ
Hirī sutta (SN I.18)
hirīnisedho puriso, koci lokasmiṃ vijjati.
yo nindaṃ apabodhati, asso bhadro kasāmivā”ti.
hirīnisedhā tanuyā, ye caranti sadā satā.
antaṃ dukkhassa pappuyya, caranti visame saman”ti.
Ima li na ovome svetu čoveka obuzdanog svojom savešću,
koji se na prekor trgne, poput rasnog pastuva na fijuk biča?
Retku su obuzdani savešću, oni što uvek hode sabrani.
Došavši do kraja patnje i teskobe, retki kroz nevolje prolaze mirni.
-
ātāpī = marljiv, predan, revnostan
ātāpī ca kho, bhikkhave, bhikkhu ottāpī bhabbo sambodhāya, bhabbo nibbānāya, bhabbo anuttarassa yogakkhemassa adhigamāyā”ti.
Monasi, revnostan i obazriv monah sposoban je za samoprobuđenje, sposoban je za oslobađanje, sposoban je da dostigne nenadmašnu slobodu od okova.
Itivuttaka, 34
-
za danas nekoliko reči u komadu :kez2:
četiri epiteta nibbāne
ajāta = nerođen
abhūta = nenastao; neistinit, lažan, nestvaran
akata = nesačinjen. nenapravljen; veštački
asaṅkhata = neuslovljen; nepripremljen (suprotno je saṅkhata = nastao na osnovu nekog uzroka)
I čuveni Budin govor Nibbāna sutta (Udana VIII.3)
“atthi, bhikkhave, ajātaṃ abhūtaṃ akataṃ asaṅkhataṃ. no cetaṃ, bhikkhave, abhavissa ajātaṃ abhūtaṃ akataṃ asaṅkhataṃ, nayidha jātassa bhūtassa katassa saṅkhatassa nissaraṇaṃ paññāyetha. yasmā ca kho, bhikkhave, atthi ajātaṃ abhūtaṃ akataṃ asaṅkhataṃ, tasmā jātassa bhūtassa katassa saṅkhatassa nissaraṇaṃ paññāyatī”ti.
"Postoji, monasi, nerođeno, nenastalo, nenačinjeno, neuslovljeno. Kada ne bi postojalo nerođeno, nenastalo, nenačinjeno, neuslovljeno, ne bi bilo moguće uvideti izbavljenje iz rođenog, nastalog, načinjenog, uslovljenog. Ali upravo zato što postoji nerođeno, nenastalo, nenačinjeno, neuslovljeno, moguće je uvideti izbavljenje iz rođenog, nastalog, načinjenog, uslovljenog."
-
subhāsitā — dobro izgovoreno (su = dobro; bhāsati = govoriti)
vaćo = govor, reči
52. yathāpi rućiraṃ pupphaṃ, vaṇṇavantaṃ sugandhakaṃ
evaṃ subhāsitā vāćā, saphalā hoti kubbato (Dhp. 54)
52. Baš kao divan cvet – šaren i prekrasnog mirisa,
takve su, plodne, i dobre reči onoga ko po njima postupa.
-
anavajjā — an + avajjā = ne + sramotno, pohvalno, vredno hvale
“taṃ kiṃ maññatha, kālāmā, ime dhammā kusalā vā akusalā vā”ti?" -- “akusalā, bhante”. -- “sāvajjā vā anavajjā vā”ti?" -- “sāvajjā, bhante”. -- “viññugarahitā vā viññuppasatthā vā”ti?" -- “viññugarahitā, bhante”. -- “samattā samādinnā ahitāya dukkhāya saṃvattanti, no vā? kathaṃ vā ettha hotī”ti?" -- “samattā, bhante, samādinnā ahitāya dukkhāya saṃvattantīti. evaṃ no ettha hotī”ti.
8. "Šta mislite, Kālāme? Jesu li te stvari korisne ili štetne?" — "Štetne, poštovani gospodine." — "Sramotne ili hvale vredne?" — "Sramotne, poštovani gospodine." — "Da li ih mudri kude ili hvale?" — "Kude, poštovani gospodine." — "Onome ko ih čini i praktikuje donose li štetu i patnju ili ne? Šta o tome mislite?" — "Onome ko ih čini i praktikuje te stvari donose štetu i patnju. Tako mislimo o tome."
-
dhammajīvino — onaj koji živi u Dhammi, u istini; pravednik
24. uṭṭhānavato satīmato, sucikammassa nisammakārino.
saññatassa dhammajīvino, appamattassa yasobhivaḍḍhati.
24. Onome ko je uporan, pažljiv, čistih dela, promišljen,
živi potpuno obuzdan, u istini, budan, tome dobar glas raste.
Dhammapada
-
anāsavā = an + āsavā — bez mentalnih nečistoća
Sabbattha vihatā nandī,
tamokkhandho padālito.
Jetvāna maccuno senaṃ,
viharāmi anāsavāti.
Ushićenje svim i svačim presahlo je,
mrak gusti razvejan je.
Pobedivši armiju smrti,
živim lišena svake nečistoće."
Kisāgotamī sutta (http://yu-budizam.com/pali-kanon/sutta-pitaka/samyutta-nikaya/sn-v-3-gotami-sutta/)(SN 5:3)