Budizam

Budizam => Pali kanon grupa => Temu započeo: vasilije Januar 08, 2025, 12:35:01

Naslov: 81. Mahā-taṇhāsankhaya sutta (MN38) - beleške 2
Poruka od: vasilije Januar 08, 2025, 12:35:01

 Kao što smo pomenuli ranije, svest je vrsta vozila, kanala za proces preporađanja, čak i ako nema
trajne individualne svesti koja se nastavlja kao poseban entitet. Sutta koja nam donosi ovu ideju
svesti kao kanala za preporađanje iznosi to vrlo jasno. To je Veliki govor o uzročnosti - Mahā-nidāna
sutta (DN15). Tu Buda vodi dijalog sa Ānanadom i objašnjava razne karike u lancu uslovljenog
nastanka pa kaže:


Rečeno je: ’Svest je uzrok mentalno-materijalnog.’ A ovo je, Ānanda, način kako to treba
razumeti: Kada se svest ne bi začela u majčinoj materici, da li bi se u njoj mentalno-materijalno
uobličilo?"
"Sigurno da ne bi, poštovani gospodine."
"Ako bi je, pošto se začela u materici, svest napustila, da li bi mentalno-materijalno bilo rođeno u
ovo stanje postojanja?"
"Sigurno da ne bi, poštovani gospodine."
"Ako bi svest malog dečaka ili devojčice bila prekinuta, da li bi mentalno-materijalno raslo,
razvijalo se i dostiglo zrelost?"
"Sigurno da ne bi, poštovani gospodine."
"Upravo zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, razlog i uslov mentalno-materijalnog, dakle svest."


Odavde možemo videti da svest ima fundamentalnu ulogu kao najbazičniji od pet sastojaka bića,
kao osnovna podrška za celu ličnu egzistenciju. Ali svest uvek zavisi od drugih faktora i nema bilo
kakvo nezavisno postojanje. Čak i ako se svest nastavlja iz života u život, uvek menjajuća i ne
ostaje ista ni tokom dva momenta koja slede jedan za drugim, već uvek nastaje i prolazi, ona se ponovo
pojavljuje kao novi momenat svesti. Kad god nastane, nastaje podržana uslovima.


Od šest tipova svesti očigledno je da pet fizičkih ne mogu služiti kao podrška procesu
preporađanja, jer se pet čulnih sposobnosti okončavaju smrću. Manoviññāṇa je ta koja služi kao
osnova za proces preporađanja. U Nikāyama detalji o načinu kako se odvija proces preporađanja
nisu obrađeni u tehničkom smislu. Ovome je pažnja posvećena u raznim Abhidhamma školama -
na jedan način u Theravāda Abhidhammi, na drugi u Sarvāstivāda Abhidhammi. Takođe i druge
škole su razvile različita objašnjenja. Kasnije je Yogācāra škola u Mahayana filozofiji donela je
ideju skladišta svesti, Ālaya-vijñāna (prihvatna svest) da objasni kontinuitet svesti iz života u
život. Ona se smatra tipom svesti koji skladišti sva semena prošlih iskustava i celu karmičku
akumulaciju. Ali rana budistička učenja, pa čak i najranija Mahayana učenja rade samo sa
sistemom od šest tipova svesti.


Prošlog puta smo pomenuli da će Buda demonstrirati uslovljenost svesti iz tri različita ugla.
Uslovljenost svesti koja nastaje kroz osnovu čula i objekat - to je samo jedan način
demonstriranja. Sa drugim metodama ćemo se sresti kako se sutta dalje odvija.


Posle ovakvog tretmana svesti u pasusu 8, u sledećem, devetom paragrafu Buda će uvesti novu
temu. Pokreće pitanje:


„Monasi, da li vidite: ‘Ovo je nastalo?’”
– „Vidimo.”
– „Monasi, da li vidite: ‘Njegov nastanak se događa s nastankom onoga kao hrane?’”
– „Da, poštovani gospodine.”
– „Monasi, da li vidite: ‘S nestankom te hrane, nestaje i to što je nastalo?’”
– „Vidimo.”


Na paliju je malo maglovito: Bhūtamidanti, bhikkhave, passathā”ti?
Ne znamo kako su monasi znali o čemu govori bez ikakve druge naznake. Po Komentarima,
smatra se da je "ovo" kombinacija pet sastojaka bića u totalitetu. Ovde treba proširiti obim
analize. U prethodnom paragrafu Buda razmatra samo uslovljenost svesti i to razmatra samo u
terminima svakog momenta svesti kako se pojavljuje kroz osnovu čula i objekat. Sada uzima svih
pet sastojaka zajedno.
-Vidite li kako ovo dolazi u postojanje? Znači da to nije nešto što postoji oduvek, kroz beskonačnu
prošlost, već se njegov nastanak događa.


Zatim u drugom pitanju: da li vidite njegovo poreklo, kako se pojavljuje sa onim kao
gorivom/hranom. -Da li vidite taj kompleks od pet sastojaka kako vodi poreklo od specijalnih
uslova, različitih tipova hrane?
-Vidite li da prestankom hrane nestaje i to što je nastalo?


Pitanje se čini jednostavnim, ali su implikacije vrlo duboke. Kao da je ponovljen čuveni stih koji je
monah Assađi izrecitovao Sariputti tokom njihovog prvog susreta. Tada je Sariputta dostigao
svoje ispravno razumevanje Dhamme.


ye dhammā hetuppabhavā tesaṁ hetuṁ tathāgato āha,
tesaṃ ca yo nirodho evaṁvādī mahāsamaṇo.


''o fenomenima nastalim iz uzroka:
te uzroke podučava Tathagata,
i njihov prestank takođe
- to objavljuje Veliki Asketa."


Slično je u Bahudhātuka sutti (MN 115): ‘Kada ovo postoji, i ono postoji; nastankom
ovoga i ono postaje. Kada ovo ne postoji, ni ono ne postoji; nestankom ovoga i ono nestaje.`


Prvo ovde imamo pet sastojaka, a zatim njihovu hranu. Do sada već znamo da postoji četiri vrste
hrane: fizičke namirnice kao hrana, grube i fine; kontakt kao druga; mentalna volja kao treća i
svest kao četvrta. Probaćemo da povežemo vrste hrane sa sastojcima bića. Za sastojak
materijalnog oblika, glavni tip hrane je fizička hrana. Za osećaje je kontakt; za opažaje, takođe,
kontakt. Za mentalne formacije, kontakt, takođe. Za svest su to: kontakt, mentalna volja i čak i svest
iz prethodnog trenutka.


U sledećih nekoliko paragrafa pokazuje se kako Buda očekuje da njegovi učenici ne treba samo
prihvate njegove izjave i da mu veruju, već da sami uvide i probijaju neznanje. Kaže da treba da
imaju ispravnu mudrost. Generalno, napuštanjem sumnjičavosti i viđenjem stvari kakve zaista
jesu, sa ispravnom mudrošću, postiže se ulazak u tok.


Buda nam u paragrafu 14 daje važan savet. Kaže:


„Monasi, s tako pročišćenim i blistavim gledištem, ako se vežete za njega, zaslepljeni ste
njime, očarani i smatrate ga svojim posedom, hoćete li tada razumeti da je Dhamma
podučavana tako da je slična splavu, jer služi za prelazak, a ne za vezivanje?” – „Ne, zaista
nećemo.” –„Monasi, s tako pročišćenim i blistavim gledištem, ako se ne vežete za njega,
niste njime zaslepljeni, očarani i ne smatrate ga svojim posedom, hoćete li tada razumeti da je
Dhamma podučavana tako da je slična splavu, jer služi za prelazak, a ne za vezivanje?” –
„Hoćemo, poštovani gospodine.”


On se ponovo poziva na poređenje sa splavom u MN22. Znači da je ovo poređenje tada već bilo dobro
poznato. Ovde nije uzeta Dhamma u celini, već specijalno sužena na sammādiṭṭhi. Ne kaže da se
treba osloboditi ispravnog razumevanja i ne držati se bilo kog gledišta uopšte. Kada neko usvoji
ispravno razumevanje, pročišćeno i blistavo, treba da ga koristi samo pragmatično,
instrumentalno kao sredstvo za prelazak preko reke neznanja i žudnje, poplave nečistoća, da se
pređe sa ove strašne i opasne obale na drugu obalu nibbane, bezbednu i mirnu.


Nakon opštih pitanja o postojanju, širimo ugao posmatranja od svesti same (paragraf 8) da
obuhvati uslovljenost svih pet sastojaka. Sadržano je u reči "ovo": ‘Ovo je nastalo.’ ‘Njegov
nastanak se događa s nastankom onoga kao hrane.’ I kako je svest uključena u pet sastojaka, ovo
takođe pokazuje da i svest nastaje kroz uslove. Ono što je bitno shvatiti, a već je pomenuto, da
četiri vrste hrane, naročito poslednje tri, ne postoje izvan pet khandhi, one su sastojci bića
takođe. Čak i jestiva hrana koja počinje izvan našeg bića kada je pojedemo, pretvara se kroz
metabolizam u našu rūpa-khandhu, materijalnu telesnu formu. Tako sve četiri vrste hrane su
takođe unutar pet sastojaka. Možemo reći da je ovaj proces nastanka kroz hranjenje proces
kojim sastojci bića konstantno hrane same sebe. To je nekakav unutrašnji proces uslovljenog
nastajanja. Materijalno telo zavisi od izvora hrane, vode, vazduha koji su izvorno van tela. Nakon
apsorpcije oni su asimilirani, ugrađeni u telo.


U pasusu broj 15 Buda uvodi temu o četiri vrste hrane za održavanje bića koja su već nastala i za
podršku onima koja tek treba da nastanu:


To su fizičke namirnice kao hrana, grube i fine; kontakt kao druga; mentalna volja kao treća i
svest kao četvrta.
A šta je izvor, šta poreklo te četiri vrste hrane, kako su one rođene, kako su nastale? Te četiri
vrste hrane imaju žudnju kao svoj izvor, žudnju kao svoje poreklo, one su rođene i nastale iz
žudnje.


Objasnili smo ovo već u Sammādiṭṭhi Sutti, ali ćemo pomenuti opet. Razumemo ovu vezu kako je žudnja izvor,
poreklo za hranu na dva različita načina.


Prvi način je sa stanovišta zdravog razuma. Žudnja okreće ova četiri entiteta u objekte za
hranjenje životnog procesa. Za bilo koje biće, čak i za oslobođene, arahante, postoje ova četiri
tipa, ali je žudnja ta koja ih čini faktorima podrške i održavanja za proces neprekidnog
postojanja. Žudnja je ta koja od hrane pravi objekte privlačenja, nešto za čime konstantno
tragamo: egzotična jela, skupi restorani... Zatim, žudnja uvek traži nove osećaje, a za to treba
iskusiti različite kontakte da se zadobiju nove senzacije: neko muzičko delo, izložba slika... Žudnja
okreće mentalne volje u hranu: imam ove planove, projekte, namere... I svest, takođe - žudnja da
spoznamo iskustvo (to bi bila svest) ovoga ili onoga. Taṇhā ih sve okreće u instrument, sredstvo da
se iskuse različiti objekti užitaka. Sve ovo je bio zdravorazumski pristup kako je žudnja uzrok da
ove četiri vrste budu hrana za proces ponavljanja i neprekidnog pojavljivanja tokom sadašnjeg
postojanja.


Drugi nivo, metafizički, opisan je u Komentarima, a zasnovan na Abhidhammi. Žudnja je uslov za
četiri vrste hrane u smislu da je žudnja iz prethodne egzistencije ta koja donosi novo bivanje. I
žudnja unosi u postojanje ove četiri vrste od prvog momenta života, u slučaju ljudskog
preporađanja, kada se svest začne u materici. U tom trenutku začeća proces hranjenja počinje.
Čak i jednoćelijski organizam, oplođena jajna ćelija, već od momenta kad se svest povezala sa
njom, hrani se hranom unutar sebe. A kada je svest povezana sa telom, tu je kontakt koji se javlja. Kontakt
je rezultat prethodne žudnje koja donosi ovaj prvi momenat svesti. Volja iz prvog momenta svesti
je takođe hrana. I taj prvi momenat svesti sam kao rezultat prethodne žudnje - on je hrana koja
hrani ceo životni proces idući od trenutka začeća. Kada životni proces počne, kroz ceo tok života
imamo fizičku hranu koja hrani telo; kontakt koji hrani pojavljivanje osećaja, opažaja i mentalnih
formacija. Mentalne volje hrane svest. I svest hrani druga tri mentalna sastojka bića (i hrani
fizičko telo, jer svest je podrška fizičkom telu). I tako funkcionisanje celog ovog psihofizičkog
organizma u kome se različite komponente hrane, podržava i popunjava druge komponente. Sve
dolaze kroz uticaje žudnje iz prethodne egzistencije koja nije još ugašena. Ta žudnja donosi u
bivanje novi život, novi proces postojanja.


Budinu izjavu da vrste hrane nastaju iz žudnje možemo naći i u drugim odeljcima sutte. Ali sada
Buda, vrlo zanimljivo, uzima učenje o hrani i stavljajući žudnju kao uzrok, postavlja pitanje:


A šta je izvor žudnje…? Žudnja kao svoj izvor ima osećaj… A šta je izvor osećaja…? Osećaj
kao svoj izvor ima kontakt… A šta je izvor kontakta…? Kontakt kao svoj izvor ima šest područja
čula… A šta je izvor šest područja čula…? Šest područja čula kao svoj izvor ima mentalnomaterijalno…
A šta je izvor mentalno-materijalnog…? Mentalno-materijalno kao svoj izvor ima
svest… A šta je izvor svesti…? Svest kao svoj izvor ima mentalne obrasce… A šta je izvor mentalnih
obrazaca…? Mentalni obrasci imaju neznanje kao svoj izvor, neznanje kao svoje poreklo, oni su
rođeni i nastali iz neznanja.


Buda uzima učenje o hrani i ugrađuje ga u učenje o uslovljenom nastanku. Od
učenja o četiri vrste hrane ispitivanjem uslova i uzroka stupamo na poznato područje:
dvanaestočlanu formulu. Umesto da, kako je uobičajeno, počne sa starošću i smrću itd. do
vezivanja, a odatle do žudnje, on počinje sa hranom, a odatle ide do žudnje i dalje poznatim putem:
osećaj - kontakt - šest područja čula - mentalnomaterjalno - svest - mentalni obracsi - neznanje.


Nakon što nas je do ovde doveo, koristiće uobičajenu formulu u normalnom poretku do
završetka. Sada ćemo koncizno objasniti lanac uslovljenog nastanka, a elabiriraćemo sledećeg puta.


Sa neznanjem kao uslovom mentalni obracsi nastaju. Usled neznanja osoba se upušta u štetne
postupke ili korisne profane postupke. Sve ove akcije imaju određeni potencijal da proizvedu rezultate shodno
samoj prirodi akcija. Ove akcije generišu mentalne obrasce i obrasci se pojavljuju zajedno sa
postupcima, izražavaju akcije, motivišu ih i uslovi su za svest koja postoji uporedo sa njima. Na jedan
način možemo reći da su mentalni obracsi uslov za svest koja nastaje simultano sa njima i daju
svoju boju toj svesti: korisnu ili štetnu. Ali ovi mentalni obracsi takođe imaju kapacitet, potencijal
da produkuju svest nakon smrti u novom obliku postojanja. Imaju potencijal da regenerišu tok
svesti u novoj formi bivanja. Ovo je ono što podrazumevamo pod iskazom da su mentalni obracsi
uslovi za svest, pritom je posebno ukazano kako obrasci donose obnavljanje svesti u procesu
preporađanja.
Kada svest ponovo nastane, donosi sa sobom nāmarūpa, a u slučaju ljudskog preporađanja svest
mora da se poveže sa nekom materijalnom formom. Kada se svest poveže sa oplođenom jajnom
ćelijom, to postaje živi organizam i drugi mentalni faktori nastaju: osećaji, opažaji, mentalne
obrasci - to je mentalno. Na ovaj način svest je uslov za mentalno-materijalno, nāmarūpa.
Zatim nāmarūpa sazreva u materici i šest područja čula se razvijaju. U stvari, u preporađanju već
postoje osnova tela i uma, ali kako se organizam razvija, ostala četiri područja (oka, uha, nosa i
jezika) se razvijaju. Kod bića kao što su deve, koja se spontano preporađaju, svih šest područja
dolaze odjednom.
Sa šest područja kao uslovom uspostavlja se kontakt: svest je u mogućnosti da napravi kontakt
sa različitim objektima čula, a sa kontaktom tu je osećaj; zatim kad su neznanje i osećaj prisutni -
žudnja nastaje.
Kroz žudnju pojavljuje se vezivanje, intenzivno držanje za objekat zadobijen preko žudnje,
neprekidna opsesija objektom koji nije dobijen ili vezivanje za gledišta.
Vezivanje je uslov za bivanje; ovako izraženo zvuči pomalo mutno. Prema celoj tradiciji
tumačenja, smatra se da se kroz vezivanje kao uslov osoba upušta u aktivnosti koji postaju
karmički uslovi za novu egzistenciju u budućnosti. Ono što se ovde smatra bivanjem je karmički
aktivna strana bivanja - to je ulaženje u one karmičke aktivnosti koje će proizvesti nova stanja
postojanja u budućnosti. I zatim, kada ti karmički aktivni aspekti sazru uz fundamentalne uzroke
(neznaje + žudnja), tada dolazi do preporađanja. S rođenjem kao uzrokom, starost i smrt, žalost,
naricanje, bol, tuga i očaj nastaju. Tako nastaje čitav ovaj okean patnje.