Lekcija 9: ZAVRŠNE VEŽBE
1. Evaṃ me sutaṃ. Ekaṃ samayaṃ bhagavā Rājagahe viharati Veḷuvane Kalandakanivāpe.
veḷu = bambus + vana = šuma
Ovako sam čuo. Jednom je Blaženi boravio kraj Rājagahe, u Bambusovom gaju, na mestu gde se hrane veverice.
---------------
Tena kho pana samayena Sigālako gahapatiputto kālass‘eva uṭṭhāya Rājagahā nikkhamitvā allavattho allakeso pañjaliko puthudisā namassati:
kālo = vreme, jutro → kālassa eva = u rano jutro / uṭṭhāya = ustavši (-ya gerund od uṭṭhahati, IV.3.12, str. 52) / nikkhamati = izraziti; započeti putovanje / alla = vlažan + vatthaṃ = odeća / kesa = kosa / pañjalika = sklopljenih ruku / puthu = posebno, individualno, različito + disā = smer, strana sveta / namassati = pozdravlja, iskazuje poštovanje, klanja se
A tom prilikom je Sigāla, domaćinski sin, ustavši rano, izašao iz Rāđagahe, vlažne odeće i kose, i sa sklopljenim rukama klanjao se različitim stranama sveta –
----------------
puratthimaṃ disaṃ dakkhiṇaṃ disaṃ pacchimaṃ disaṃ uttaraṃ disaṃ heṭṭhimaṃ disaṃ uparimaṃ disaṃ.
puratthima = istočno (prilog za mesto) / dakkhiṇa = južno / pacchima = zapadno / uttara = severno / heṭṭhima = niži, najniži, nadir / uparima = najviši, zenit
istoku, jugu, zapadu, severu, nadiru i zenitu.
-----------------
Atha kho Bhagavā pubbaṇhasamayaṃ nivāsetvā pattacīvaramādāya rājagahaṃ piṇḍāya pāvisi.
nivāseti = oblači se / pavisati = ući / piṇḍa = zalogaj, komad hrane; isprošena hrana (piṇḍa + pāta =ubacivati) /
Onda Blaženi ujutro, pošto se obukao i uzeo prosjačku zdelu i ogrtač, krenu za Rāđagahu da prosi hranu.
------------------
Addasā kho bhagavā Sigālakaṃ gahapatiputtaṃ kālasseva vuṭṭhāya rājagahā nikkhamitvā allavatthaṃ allakesaṃ pañjalikaṃ puthudisā namassantaṃ: puratthimaṃ disaṃ dakkhiṇaṃ disaṃ pacchimaṃ disaṃ uttaraṃ disaṃ heṭṭhimaṃ disaṃ uparimaṃ disaṃ.
I vide Blaženi Sigālu, domaćinskog sina, kako je, ustavši rano, izašao iz Rāđagahe, vlažne odeće i kose, i sa sklopljenim rukama klanjao se različitim stranama sveta – istoku, jugu, zapadu, severu, nadiru i zenitu.
-----------------
Disvā Sigālakaṃ gahapatiputtaṃ etadavoca: “Kiṃ nu kho tvaṃ, gahapatiputta, kālasseva uṭṭhāya Rājagahā nikkhamitvā allavattho allakeso pañjaliko puthudisā namassasi: puratthimaṃ disaṃ dakkhiṇaṃ disaṃ pacchimaṃ disaṃ uttaraṃ disaṃ heṭṭhimaṃ disaṃ uparimaṃ disan”ti?
Pošto ga je video, on ovako reče Sigāli, domaćinskom sinu: „Zašto si ti, domaćinski sine, ustavši rano, izašao iz Rāđagahe, vlažne odeće i kose, i sa sklopljenim rukama klanjaš se različitim stranama sveta – istoku, jugu, zapadu, severu, nadiru i zenitu?“
---------------
“Pitā maṃ, bhante, kālaṃ karonto evaṃ avaca: ‘Disā, tāta, namasseyyāsī’ti.
tāta = dragi, čedo (termin za obraćanje nekome ko nam je drag, bez obzira na godine; obično u vokativu kao tāta /
„Poštovani gospodine, otac mi je na samrti ovako rekao: ’Dragi sine, bilo bi dobro da poštuješ strane sveta.'
------------------
So kho ahaṃ, bhante, pituvacanaṃ sakkaronto garuṃ karonto mānento pūjento kālasseva uṭṭhāya Rājagahā nikkhamitvā allavattho allakeso pañjaliko puthudisā namassāmi: puratthimaṃ disaṃ… pe... uparimaṃ disan”ti.
sakkaroti = poštuje (particip prezenta od sakkaronta) / garukaroti = poštuje / māneti = poštuje, slavi
I tako, gospodine, poštujući očevu reč, uvažavajući je, ceneći je i pridržavajući je se, ustavši rano, izađem iz Rāđagahe, vlažne odeće i kose, i sa sklopljenim rukama klanjam se različitim stranama sveta – istoku… i zenitu?“
-----------------
“Na kho, gahapatiputta, ariyassa vinaye evaṃ chaddisā namassitabbā”ti.
ariyassa vinaye = prema principima ponašanja koje podučavaju plemeniti; obično se ovo odnosi na način življenja plemenitih (upor. vinayo u uvodnim vežbama za ovu lekciju)
namassitabbā = treba se klanjati (futur pasivni particip od namassati (videti gramatiku VII.2, str 100 – šta treba učiniti, šta se može učiniti)
„Domaćinski sine, prema pravilima ponašanja plemenitih, zaista ne bi trebalo tako iskazivati poštovanje prema šest strana sveta.”
-----------------
“Yathā kathaṃ pana, bhante, ariyassa vinaye chaddisā namassitabbā?
„A kako bi, gospodine, prema pravilima plemenitih, trebalo iskazivati poštovanje prema šest strana sveta.”
----------------
Sādhu me, bhante, Bhagavā tathā dhammaṃ desetu, yathā ariyassa vinaye chaddisā namassitabbā”ti.
„Dobro bi bilo ako bi me Blaženi podučio Dhammi, tome kako bi prema pravilima plemenitih trebalo iskazivati poštovanje prema šest strana sveta.”
----------------
“Tena hi, gahapatiputta, suṇohi sādhukaṃ manasikarohi bhāsissāmī”ti.
sādhukaṃ = dobro, pomno (prilog)
„U tom slučaju, domaćinski sine, slušaj i dobro zapamti, a ja ću govoriti.”
----------------
“Evaṃ, bhante”ti kho sigālo gahapatiputto Bhagavato paccassosi.
„Da, poštovani”, saglasi se Sigāla, domačinski sin, sa Blaženim.
----------------
Bhagavā etadavoca: “Yato kho, gahapatiputta, ariyasāvakassa cattāro kammakilesā pahīnā honti,
yato = otuda, zato što / kammakileso = loša dela, pokvarenost u postupcima
pahīna = napušten, odbačen, eliminisan (particip prošli od pajahati) /
catūhi ca ṭhānehi pāpakammaṃ na karoti, cha ca bhogānaṃ apāyamukhāni na sevati, so evaṃ cuddasa pāpakāpagato, chaddisā paṭicchādī,
ṭhānaṃ = činjenica, princip, stajalište, gledište; zaključak / apāyamukhaṃ = uzrok propasti
sevati = služi, praktikuje, preuzima na sebe / cuddasa = četrnaest / pāpaka = loše, rđavo (u složenicama) + apagato = past. part od apagacchati = otići od nečega, napustiti, okrenuti se od nečega / paṭicchādin = pokrivanje, umotavanje
ubhaya lokavijayāya paṭipanno hoti.
Tassa ayaṁ c‘eva loko āraddho hoti paro ca loko.
So kāyassa bhedā paraṃ maraṇā sugatiṃ saggaṃ lokaṃ upapajjati.
vijayo = pobeta, trijumf / ubho = oboje / paṭipanna = (part. prošli od paṭipajjati) onaj koji vežba (put oslobođenja), onaj ko je stupio na put, koji sledi metod
A Blaženi ovako reče: „Zato što su kod plemenitog učenika četiri nečistoće u delovanju eliminisane, zato što ne čini nedela (vođen) sa četiri gledišta i zato što ne praktikuje šest uzroka propadanja imetka, on se tako okrenuo od 14 rđavih stvari i šest strana sveta je pokrio, on tako ide putem ka pobedi u oba sveta.
Tako je on učvršćen u ovom svetu i u drugom svetu. Posle sloma tela, posle smrti, on se preporađa na dobrom odredištu, u nebeskom svetu.
2. Atha kho, bhikkhave, Vipassissa Bhagavato arahato sammāsambuddhassa (gen/dat.) etadahosi:
etad = ovo (pokazna zamenica) + ahosi (aorist od hoti = jeste) = (idiom) ovo pade na pamet
Onda, monasi, ovo pade na um Vipassiju, blaženom, plemenitom, potpuno probuđenom:
‘Yaṃ + nū(n) + āhaṃ dhammaṃ deseyyan’ti.
„Kako bi bilo ako bih podučavao Dhammu?“
Atha kho, bhikkhave, Vipassissa Bhagavato arahato sammāsambuddhassa etadahosi:
Onda, monasi, ovo pade na um Vipassiju, blaženom, plemenitom, potpuno probuđenom:
‘Adhigato me ayaṃ dhammo, gambhīro duddaso duranubodho santo paṇīto atakkāvacaro nipuṇo paṇḍitavedanīyo.
adhigata = shvaćeno, razumljeno / duddasa = teško da se vidi, neshvatljivo (za običnu osobu) / duranubodha = teško da se razume / santa = miran, stišan / paṇita = uzvišen, izvanredan / atakkāvacara = van logike, van sfere misli, nedokučivo / nipuṇa = efikasan, suptilan, teško razumljiv, vešt, usavršen / paṇḍitavedaniya = ono što bi mudri trebalo da razumeju
takka: thought; reasoning; logic. (nt.), butter-milk. (m.)
avacara = fig. dealing or familiar with
Ja sam razumeo ovu Dhammu, duboku, teško vidljivu, teško razumljivu, smirujuću, uzvišenu, nedokučivu, suptilnu, koju bi mudri trebalo da razumeju.
Ālayarāmā kho panāyaṃ pajā ālayaratā ālayasammuditā.
ālayarāma = vezan za zadovoljstvo (rāma = zadovoljstvo) / pana + ayaṃ
ālayarata = požudan, ushićen zadovoljstvima čula (rata pp od ramati = oduševljavati se)
ālayasammudita = biti ushićen žudnjom (sammudita = pp od sammodati = ushićivati se, oduševljavati se
Međutim ovaj svet je vezan za zadovoljstvo, prepun žudnji, ushićen žudnjom.
Ālayarāmāya kho pana pajāya ālayaratāya ālayasammuditāya
duddasaṃ idaṃ ṭhānaṃ yadidaṃ idappaccayatā paṭiccasamuppādo.
ṭhānaṃ = činjenica, princip, stajalište, gledište; zaključak /
idaṃ + paccaya + tā = ta + uslov/uzrok + apstr. nast.
paṭiccasamuppādo = nastajanje na osnovu prethodnog uzroka, uslovljeni nastanak
A svetu vezanom za zadovoljstvo, prepunom žudnji, ushićenim žudnjom teško je uvideti taj princip, a to je uzročna povezanost, uslovljeni nastanak.
Idampi kho ṭhānaṃ duddasaṃ
yadidaṃ sabba+saṅkhāra+samatho sabbūpadhipaṭinissaggo taṇhākkhayo virāgo nirodho nibbānaṃ.
pi = takođe / saṃkhārā = uslovljene pojave; zbir uzroka koji rezultiraju egzistencijom; sinergije / samatho = prestanak, smirenje / upadhi = podloga (za preporađanje), prianjanje, vezanost za preporađanje / paṭinissaggo = odustajanje, odbacivanje
taṇhākkhayo = iskorenjivanje žudnje / vi+rāga = prestanak strasti /
Takođe, teško je uvideti taj princip, a to je smirivanje svih uslovljenih pojava, odbacivanje svake osnove za preporađanje, uništenje žudnje, prestanak, nibbāna.
Ahañceva kho pana dhammaṃ deseyyaṃ,
pare ca me na ājāneyyuṃ;
so mamassa kilamatho, sā mamassa vihesā’ti.
Ahaṃ + ce = ako + eva
kilamatho = zamor, iscrpljenost / vihesā = zbunjenost, muka, briga
Ako bih podučavao Dhammu, drugi me ne bi razumeli; to bi meni bilo iscrpljujuće, to bi meni bila briga.
3.
Ko imaṃ pathaviṃ vijessati,
yamalokañca imaṃ sadevakaṃ;
ko dhammapadaṃ sudesitaṃ,
kusalo pupphamiva pacessati.
pathavi = zemlja / vijeti = pobeđuje, trijumfuj / Yama = bog smrti
pacessati = buduće vreme 3. lice jedn. od pacināti = sakuplja; 2. to pick out (mentally), to discern, distinguish, realise, know
Ko će razumeti ovu zemlju,
svet boga Jame i nebeska božanstva,
ko reči Dhamme, dobro izgovorene,
kao što znalac prepoznaje cvetove u polju.
Sekho pathaviṃ vicessati,
yamalokañca imaṃ sadevakaṃ;
sekho dhammapadaṃ sudesitaṃ,
kusalo pupphamiva pacessati.
sekho = (plemeniti) učenik, onaj ko još uvek vežba, tj. nije još dostigao stanje arahanta
Plemeniti učenik će razumeti ovu zemlju,
svet boga Jame i nebeska božanstva,
isto tako i reči Dhamme, dobro izgovorene,
kao što znalac prepoznaje cvetove u polju.
Pheṇūpamaṃ kāyamimaṃ viditvā,
marīcidhammaṃ abhisambudhāno;
chetvāna mārassa papupphakāni,
adassanaṃ maccurājassa gacche. (Dhp 46)
pheṇaṃ = pena → pheṇūpama = pheṇa + ūpama = poređenje; kao
maricidhamma = opsena po svojoj prirodi
abhisambujjhati = steći najviše znanje -> abhisambudhāno = onaj ko razume
chetvāna (gerund) = presekavši (od chindati = seče, preseca)
papupphakaṃ = strele u obliku cveta, strele čiji vrh je cvet (misli se na čulne užitke)
„Plemeniti hvali ubijanje besa,
sa njegovim slatkim vrhom i otrovnim korenom,
jer ubivši ga
u sebi kajanja nemamo.“ (Sn 1.71)
Shativši da je telo ovo poput pene,
potpuno prozrevši sav taj privid,
i izbegavši primamljive zamke Zlog,
otići treba na mesto nevidljivo za Kralja smrti.
Yo bālo maññati bālyaṃ,
paṇḍito‘vāpi1 tena so,
bālo ca paṇḍitamānī,
sa ve “bālo”ti vuccati. (Dhp 63)
maññati = misli, zna / bālyaṃ = ludost, glupost
paṇḍitamānin = onaj ko za sebe misli da je mudar [mānī = onaj ko je gord] / ve = zaista
Budala koji zna da je budala,
barem po tome je mudar,
budala koji sebe mudrim smatra, [ili: onaj ko se gordi svojom učenošću]
s razlogom se budalom zove.
