Danas smo uradili vežbe na kraju 3. lekcije
i naši prevodi su sledeći:
DODATNE VEŽBE III
1. “Taṃ kiṃ maññatha, Sāḷhā, atthi alobho“ti?
„Šta mislite, Sāḷha, postoji li odsustvo pohlepe?““Evaṃ, bhante”.
„Da, gospodine.““Anabhijjhāti kho ahaṃ, Sāḷhā, etamatthaṃ vadāmi. Aluddho kho ayaṃ, Sāḷhā, anabhijjhālu neva pāṇaṃ hanati, na adinnaṃ ādiyati, na paradāraṃ gacchati, na musā bhaṇati, parampi na tathattāya samādapeti, yaṃ sa hoti dīgharattaṃ hitāya sukhāyā“ti.
anabhijjhā = odsustvo gramzivosti ili pohlepe
„Sāḷha, ja to zapravo nazivam ‘negramzivost‘. Sāḷha, nepohlepan čovek je negramzivac; on ne ubija živo biće, ne uzima što nije dato, ne ide tuđim ženama, ne govori laži, a ne podstiče ni druge na to, što mu je za dugo vreme na korist i sreću.“ “Evaṃ, bhante”.
„Da, gospodine.““Taṃ kiṃ maññatha, Sāḷhā, atthi adoso”ti?
„Šta mislite, Sāḷha, postoji li odsustvo mržnje?““Evaṃ, bhante”.
„Da, gospodine.““Abyāpādoti kho ahaṃ, Sāḷhā, etamatthaṃ vadāmi. aduṭṭho kho ayaṃ, Sāḷhā, abyāpannacitto neva pāṇaṃ hanati, na adinnaṃ ādiyati, na paradāraṃ gacchati, na musā bhaṇati, parampi na tathattāya samādapeti, yaṃ sa hoti dīgharattaṃ hitāya sukhāyā”ti.
abyāpado ne-zlovolja, dobrobamernost
aduṭṭha oslobođen zlovolje, zle namere; nepokvaren
abyāpannacitto onaj čiji je um oslobođen zlovolje, malicioznosti
„Sāḷha, ja to zapravo nazivam „dobronamernost“. Sāḷha, dobronameran čovek je oslobođen zle namere; on ne ubija živa bića, ne uzima što nije dato, ne ide tuđim ženama, ne govori laži, a ne podstiče ni druge na to, što mu je za dugo vreme na korist i sreću. “Evaṃ, bhante”.
„Da, gospodine.““Taṃ kiṃ maññatha, Sāḷhā, atthi amoho”ti?
„Šta mislite, Sāḷha, postoji li odsustvo obmanutosti?““Evaṃ, bhante”.
„Da, gospodine.““Vijjāti kho ahaṃ, Sāḷhā, etamatthaṃ vadāmi. amūḷho kho ayaṃ, Sāḷhā, vijjāgato neva pāṇaṃ hanati, na adinnaṃ ādiyati, na paradāraṃ gacchati, na musā bhaṇati, parampi na tathattāya samādapeti, yaṃ sa hoti dīgharattaṃ hitāya sukhāyā”ti.
vijjā = znanje, uvid
amūḷho = onaj ko nije zbunjen
vijjāgato = onaj ko je dostigao mudrost
Sāḷha, ja to zapravo nazivam „znanje“. Sāḷha, neobmanut čovek je znalac; on ne ubija živa bića, ne uzima što nije dato, ne ide tuđim ženama, ne govori laži, a ne podstiče ni druge na to, što mu je za dugo vreme na korist i sreću. “Evaṃ, bhante”.
„Da, gospodine.““Taṃ kiṃ maññatha, Sāḷhā, ime dhammā kusalā vā akusalā vā”ti?
Šta misliš, Sāḷha, te stvari jesu li korisne ili štetne?“Kusalā, bhante”.
Korisne, gospodine.“Sāvajjā vā anavajjā vā”ti?
Jesu li one za kritiku ili za pohvalu?“Anavajjā, bhante”.
Za pohvalu, gospodine.“Viññugarahitā vā viññuppasatthā vā“ti?
Mudri ih kritikuju ili ih hvale?“Viññuppasatthā, bhante”.
Mudri ih hvale, gospodine.“Samattā samādinnā hitāya sukhāya saṃvattanti, no vā? Kathaṃ vā ettha hotī“ti?
“Samattā, bhante, samādinnā hitāya sukhāya saṃvattantī“ti.
samatta = usvojeno, preuzeto
samādinna = preuzeti na sebe, prihvaćeno
ettha = ovde; u ovom slučaju
(Kad su) usvojene, prihvaćene, vode li (one) ka koristi i sreći ili ne? Kako ti se čini?Yadā tumhe, Sāḷhā, attanāva jāneyyātha — ime dhammā kusalā, ime dhammā anavajjā, ime dhammā viññuppasatthā, ime dhammā samattā samādinnā dīgharattaṃ hitāya sukhāya saṃvattantīti, atha tumhe, Sāḷhā, upasampajja vihareyyāthā’ti.
attanā = sobom (instrumental jednine od atta = sebe, sopstvo
jānāti = zna, razume, shvata
samatta = izvršeno; usvojeno, preuzeto
samādinna = preuzeti na sebe, prihvaćeno
atha = zato, zbog toga
upasampajja = (gerund) stupivši na, stigavši na, preuzevši na sebe
Sāḷhā, onda kada sami za sebe znate: ove stvari su korisne, ove stvari su za pohvalu, ove stvari mudri hvale, kada su preduzete i urađene, vode ka dobrobiti i sreći za dugo vremena. Zbog toga, Sāḷhā, treba da živite čineći ih.2. “Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ abhāvitaṃ akammaniyaṃ hoti yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, abhāvitaṃ akammaniyaṃ hotī”ti.
akammaniya = (pridev) nepogodan za rad, lenj
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je nerazvijena, jeste tako nepodesna za korišćenje kao što je to um. Um, monasi, kada je nerazvijen, nepodesan je za korišćenje. “Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ bhāvitaṃ kammaniyaṃ hoti yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, bhāvitaṃ kammaniyaṃ hotī”ti.
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je razvijena, jeste tako podesna za korišćenje kao što je to um. Um, monasi, kada je razvijen, podesan je za korišćenje. “Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ abhāvitaṃ mahato anatthāya saṃvattati yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, abhāvitaṃ mahato anatthāya saṃvattatī”ti.
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je nerazvijena, do tako velike štete vodi kao što je to um. Um, monasi, kada je nerazvijen, do velike štete vodi. “Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ bhāvitaṃ mahato atthāya saṃvattati yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, bhāvitaṃ mahato atthāya saṃvattatī”ti.
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je razvijena, do tako velike koristi vodi kao što je to um. Um, monasi, kada je razvijen, do velike koristi vodi. “Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ abhāvitaṃ apātubhūtaṃ mahato anatthāya saṃvattati yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, abhāvitaṃ apātubhūtaṃ mahato anatthāya saṃvattatī”ti.
pātubhūta = manifestovano, ono što se pojavilo, vidljivo
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je nerazvijena, nevidljiva, do tako velike štete vodi kao što je to um. Um, monasi, kada je nerazvijen, nevidljiv, do velike štete vodi. “Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ bhāvitaṃ pātubhūtaṃ mahato atthāya saṃvattati yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, bhāvitaṃ pātubhūtaṃ mahato atthāya saṃvattatī”ti.
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je razvijena, vidljiva, do tako velike koristi vodi kao što je to um. Um, monasi, kada je razvijen, vidljiv, do velike koristi vodi.“Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ abhāvitaṃ abahulīkataṃ mahato anatthāya saṃvattati yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, abhāvitaṃ abahulīkataṃ mahato anatthāya saṃvattatī”ti.
bahulīkata = mnogo razvijano, mnogo negovano, često praktikovano
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je nerazvijena, retko korišćena, do tako velike štete vodi kao što je to um. Um, monasi, kada je nerazvijen, retko korišćen, do velike štete vodi.“Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ bhāvitaṃ bahulīkataṃ mahato atthāya saṃvattati yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, bhāvitaṃ bahulīkataṃ mahato atthāya saṃvattatī”ti.
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je razvijena, često korišćena, do tako velike koristi vodi kao što je to um. Um, monasi, kada je razvijen, često korišćen, do velike koristi vodi.“Nāhaṃ, bhikkhave, aññaṃ ekadhammampi samanupassāmi yaṃ evaṃ abhāvitaṃ abahulīkataṃ dukkhādhivāhaṃ hoti yathayidaṃ, bhikkhave, cittaṃ. cittaṃ, bhikkhave, abhāvitaṃ abahulīkataṃ dukkhādhivāhaṃ hotī”ti.
adhivāha = donosilac; ono što donosi, uključuje
Ne vidim, monasi, nijednu drugu stvar koja, kada je nerazvijena, retko korišćena, (toliko) patnje sobom nosi kao što je to um. Um, monasi, kada je nerazvijen, retko korišćen, (toliko) patnje sobom nosi.3. „Idaṃ kho pana, bhikkhave, dukkhaṃ ariyasaccaṃ:
Monasi, ovo je plemenita istina o patnji:Jāti pi dukkhā, jarā pi dukkhā, vyādhi pi dukkho, maraṇaṃ pi dukkhaṃ, appiyehi sampayogo dukkho, piyehi vippayogo dukkho, yaṃ p‘icchaṃ na labhati tam pi dukkhaṃ. Saṃkhittena pañc‘upādānakkhandhā pi dukkhā.“
jarā = starost, oronulost, propadanje
vyādhi = bolest
pīyo = prijatno; drago
sampayogo = vezivanje, sjedinjavanje
iccha = želja
labhati = dobiti
saṃkhittena = ukratko, rečju, sve u svemu
pañcupādānakkhandhā = sastojci „petostrukog vezivanja za egzistenciju“; pet delova bića, elementi čulnog postojanja
Rođenje je patnja, starost je patnja, bolest je patnja, smrt je patnja, spojenost za nedrago je patnja, razdvojenost of dragog je patnja, ono što je željeno ne dobiti je patnja. Ukratko, pet sastojaka vezivanja su patnja. 4. “Bhante Nāgasena, kiṃlakkhaṇaṃ viññāṇan”ti?
lakkhaṇaṃ = obeležje, karakteristika, znak
X lakkhaṇaṃ = okarakterisan ili obeležen X-om
Poštovani Nāgasena, koja je karakteristika svesti?“Vijānanalakkhaṇaṃ, mahārāja, viññāṇan”ti.
vijānanaṃ = čin kognicije, raspoznavanja, razlučivanja
Veliki kralju, raspoznavanje je karakteristika svesti. “Opammaṃ karohī”ti.
Daj mi primer.“Yathā, mahārāja, nagaraguttiko majjhe nagare siṅghāṭake nisinno passeyya puratthimadisato purisaṃ āgacchantaṃ, passeyya dakkhiṇadisato purisaṃ āgacchantaṃ, passeyya pacchimadisato purisaṃ āgacchantaṃ, passeyya uttaradisato purisaṃ āgacchantaṃ, evameva kho, mahārāja, yañca puriso cakkhunā rūpaṃ passati, taṃ viññāṇena vijānāti, yañca sotena saddaṃ suṇāti, taṃ viññāṇena vijānāti, yañca ghānena gandhaṃ ghāyati, taṃ viññāṇena vijānāti, yañca jivhāya rasaṃ sāyati, taṃ viññāṇena vijānāti, yañca kāyena phoṭṭhabbaṃ phusati, taṃ viññāṇena vijānāti, yañca manasā dhammaṃ vijānāti, taṃ viññāṇena vijānāti.
nagaraguttiko = stražar (na gradskoj kapiji)
siṃghāṭako = glavni gradski trg, skver
nisinna = sedeći
puratthima = istočni
disa = smer, pravac, strana sveta
dakkhiṇa = južni
pacchima = zapadni
uttara = severni
sotaṃ = uho
suṇāti = čuje, sluša
ghānaṃ = nos
ghāyati = miriši
jivhā = jezik
sāyati = okusiti, probati
phusati = dodiruje, oseća
vijānāti = saznaje, razaznaje
Veliki kralju, kao što bi stražar koji sedi u sred grada, na glavnom trgu, video čoveka koji dolazi sa istoka, video čoveka koji dolazi sa juga, video čoveka koji dolazi sa zapada, video čoveka koji dolazi sa severa, isto tako, veliki kralju, onaj oblik koji čovek okom vidi, taj svešću raspoznaje; onaj zvuk koji uhom čuje, taj svešću raspoznaje; onaj miris koji nosom pomiriše, taj svešću raspoznaje; onaj ukus koji jezikom okusi, taj svešću raspoznaje; onaj dodir koji telom oseti, taj svešću raspoznaje; onu misao (mentalno stanje) koju umom saznaje, tu svešću raspoznaje.Evaṃ kho, mahārāja, vijānanalakkhaṇaṃ viññāṇan”ti.
Tako, veliki kralju, raspoznavanje jeste karakteristika svesti.„Kallosi,1 bhante Nāgasenā”ti.
kalla = mudar, sposoban, spretan
Mudar si, poštovani Nāgasena.
