Prve 3 vežbe lekcije 6 urađene na poslednjem času:
1. Pañca-sikkhāpadāni:
pañca = pet
sikkhā (ženski rod, množina) = učenje, trening, disciplina
pada (nt.) = 1. stopalo, noga; korak 2. stope, trag; 3. put, način, mesto; 4. karakteristika; 5: reč, stih, rečenica; sastojak, aspekat, vid
sikkhāpadaṃ = način vežbanja;
Pet načina (pravila) vežbanja
------------------------
1. Pāṇātipātā (abl.) veramaṇī sikkhāpadaṃ samādiyāmi.
pāṇa = dah, život (skr. prāṇa) + ātipāta = napad, uništavanje
pāṇātipāto = ubijanje, uništavanje života
veramaṇī (f.) = odustajanje // samādiyati = uzima sa sobom, preuzima
sam + a + da = dati + uzeti + preduzeti
Preuzimam (na sebe) odustajanje od ubijanja kao pravilo vežbanja.
------------------------
2. Adinnādānā veramaṇī sikkhāpadaṃ samādiyāmi.
adinnādāna(ṃ) = uzeti nešto nam nije dato
(adinna (ono što nije dato) + adāna (uzimanje)
Preuzimam (prihvatam) odustajanje od krađe kao pravilo vežbanja.
------------------------
3. Kāmesumicchācārā veramaṇī sikkhāpadaṃ samādiyāmi.
kāmo(aṃ) = čulni užitak, želja za čulnim zadovoljstvom
micchācāro = loše, pogrešno ponašanje
Preuzimam odustajanje od preljube kao pravilo vežbanja.
------------------------
4. Musāvādā veramaṇī sikkhāpadaṃ samādiyāmi.
musāvādo = laganje (musā = lažno, pogrešno ← skt.: mṛṣā)
mṛṣādṛṣṭi = micchadiṭṭhi
Preuzimam odustajanje od laganja kao pravilo vežbanja.
------------------------
5. Surāmerayamajja-pamādaṭṭhānā veramaṇī sikkhāpadaṃ samādiyāmi.
surā = rakija (alkohol napravljen od žitarica, kao viski npr.) // merayaṃ = vino (alkohol dobijen od voća, fermentacijom) // majjaṃ = nešto što pomućuje um (alkoholno piće)
pamāda+ṭ+ṭhānā (abl.) = pometenost + stanje (videti gramatiku 15, str. 90)
Preuzimam odustajanje od konzumiranja alkohola kao pravilo vežbanja.
(dosl. odustajanje od pometenosti izazvane konzumiranjem alkohola, što bi značilo da alkohol nije potpuno isključen, već samo njegova preterana upotreba. Međutim, klasična interpretacija uzima ṭhānā kao „uzrok“, te otuda prevod glasi: „Odustajem od alkoholnih pića, koja su uzrok nepromišljenosti“.)
------------------------
2. Yathāpi cando vimalo, gacchaṃ1 ākāsadhātuyā.
sabbe tārāgaṇe loke, ābhāya (instr.) atirocati,
tath‘eva sīlasampanno, saddho purisapuggalo
sabbe maccharino loke, cāgena atirocati.
cando = mesec // vimala = čist, sjajan (vi + mala = mrlja) // ākāsadhātu = prostor kao element, nebo
tārāgaṇo = sazvežđe (tārā = zvezda + gaṇo = broj, zbir, grupa → gaṇeti = brojati nešto) ābhā (f.) = sjaj, sijanje // atirocati = nadmašiti sjajem (ati = iznad, preko + rocati = sijati) saddha = verujući, predan
maccharin = onaj ko je pohlepan, sebičnjak, tvrdica (ovo je primer imenice na -in, vidi gramatika 2, str. 84) // cāgo = velikodušnost
Baš kao što blistavi mesec, idući nebom,
sve zvezde nadmašuje svojim sjajem,
tako i čovek pun vrline i predanosti
sve sebičnjake nadmašuje velikodušnošću.
------------------------
Yathāpi megho thanayaṃ (pres. particip), vijjumālī satakkaku
thalaṃ ninnañca pūreti, abhivassaṃ vasundharaṃ,
evaṃ dassanasampanno, sammāsambuddhasāvako
macchariṃ adhigaṇhāti, pañcaṭhānehi paṇḍito.
megho = kišni oblak // thanayati = riče, grmi
vijjumālin = noseći ogrlicu od munja (epitet za oblak)
satakkaku = ogroman, epitet za oblak (doslovno „sa stotinu uglova“) – ubaci sliku!!!
thalaṃ = plato, izdignuti deo zemlje // ninnaṃ = dolina, udolina // pūreti = puni
abhivassati = kiši, pada kiša // vasundharā = zemlja
sammāsambuddho = potpuno probuđeni Buda, koji je u stanju da podučava druge
adhigaṇhāti = nadmašuje, premašuje
pañcaṭhānehi = na pet načina (videti gramatiku 15, str. 90)
Baš kao što ogroman kišni oblak grmeći,
napuni i visove i doline, zapljusne zemlju,
isto tako onaj sa uvidom, učenik Potpuno probuđenoga,
nadmašuje sebičnjaka – on je mudar na pet načina.
ovo mudar bi bolje bilo prevesti sa: na dobitku – u skladu sa onim što sledi u narednoj strofi
------------------------
Āyunā (nt. inst.) yasasā ceva, vaṇṇena ca sukhena ca
sa ve bhogaparibyūḷho, pecca sagge pamodatī”ti.
āyu = dugovečnost, trajanje života // yasas = slava, ugled
(yasasā = m. inst. = imenice na -as – manas; gram VI.5, str. 85 = instr. jedn. manasā )
ve = zaista // paribyūḷha = obezbediti // pecca = otišavši, posle smrti
pamodati = raduje se, nalazi zadovoljstvo (u nečemu)
Dugim životom, ugledom, lepotom i srećom,
on je zaista bogat, posle smrti na nebu uživa.
------------------------
3. Atha kho Selo brāhmaṇo tīhi māṇavakasatehi parivuto... yena Keṇiyassa jaṭilassa assamo tenupasaṅkami.
parivuta = u pratnji, okružen
Onda brahman Sela, u pratnji tri stotine brahmanskih učenika otide do isposnice askete Keṇiye.
Addasā kho Selo brāhmaṇo Keṇiyassamiye jaṭile app‘ekacce uddhanāni khaṇante, app‘ekacce kaṭṭhāni phālente, app‘ekacce bhājanāni dhovante, app‘ekacce udakamaṇikaṃ patiṭṭhāpente, app‘ekacce āsanāni paññapente.
addasā = vide (aorist) // jaṭilo = asketa sa kosom vezanom u punđu (jaṭā = punđa – SLIKA!)
Keṇiyassamiye = Keniya + assama (ašram) + iye (pravi pridev) = pripadaju Kenijinom ašramu
app‘ekacce = api + ekacce = takođe + neki → jedni... drugi… (pri nabrajanju) (vidi gramatiku 17)
uddhanaṃ = pećnica, ognjište // khaṇanto = kopajući (particip prezenta od khaṇati = kopa)
kaṭṭhaṃ = drvo, ogrev // phālento = sekući, razbijajući (particip prezenta od phāleti)
bhājanaṃ = posuda // dhovanto = perući (dhovati = pere, čisti) // udaka = voda + maṇikaṃ = veliki ćup, veliki lonac // patiṭṭhāpento = onaj ko stavlja, onaj ko održava // āsanaṃ = sedište, mesto za sedenje + paññāpento = onaj ko nešto priprema, aranžira
I vide brahman Sela askete iz Keniyinog ašrama kako neki kopaju mesta za pečenje, neki seku drva, neki peru posude, neki ppostavljaju ćupove za vodu, neki pripremaju mesta za sedenje.
Keṇiyaṃ pana jaṭilaṃ sāmaṃ yeva maṇḍalamālaṃ paṭiyādentaṃ.
sāmaṃ yeva = on sâm // maṇḍalamāla = paviljon, kružna sala sa šiljatim krovom // paṭiyādeti = priprema, aranžira
Sam asketa Keniya, međutim, prapripremao je kružni paviljon.
Disvāna Keṇiyaṃ jaṭilaṃ etadavoca: “Kinnukho bhoto Keṇiyassa āvāho vā bhavissati vivāho vā bhavissati mahāyañño vā paccupaṭṭhito, rājā vā Māgadho Seniyo Bimbisāro nimantito svātanāya saddhiṃ balakāyenā”ti?
kinnukho = (kiṃ (šta) + nu (?) + kho) zašto, kako to / bhoto = poštovani / āvāho = venčanje, dovođenje mlade / bhavissati = biće (buduće vreme od bhavati = jeste, postoji) / vivāho = brak, venčanje, dovođenje mlade / mahāyañño = veliki obred žrtvovanja, veliko darivanje hrane
paccupaṭṭhāti = prineto, ponuđeno, spremno / nimanteti = poziva / svātanāya (dat.) = za sutra, za naredni dan / saddhiṃ = zajedno sa / balakāyo = armija
Videvši asketu Keniyu, ovako reče: „Hoće li to, poštovani, biti Keniyina venčanje ili prosidba, ili će velika žrtva biti prineta, ili je Seniya Bimbisara, kralj Magadhe, zajedno sa svojom vojskom, pozvan za sutra?“
“Na me, Sela, āvāho bhavissati n‘api vivāho bhavissati n‘api rājā Māgadho Seniyo Bimbisāro nimantito svātanāya saddhiṃ balakāyena.
me = enklitika od ahaṃ = akuzativ, genitiv, instrumental, ablativ
Neće, poštovani Sela, biti venčanje ili prosidba, niti je Seniya Bimbisara, kralj Magadhe, zajedno sa svojom vojskom, pozvan za sutra.
Api ca kho me mahāyañño paccupaṭṭhito atthi.
Ali hoće biti prineta velika žrtva.
Samaṇo Gotamo Sakyaputto Sakyakulā (abl.) pabbajito.
kulaṃ = klan, porodica, loza / pabbajita = zaređen
Asketa Gotama iz plemena Sakya, iz klana Sakya, zaredio se (napustio dom/postao beskućnik).
Aṅguttarāpesu cārikaṃ caramāno mahatā bhikkhusaṅghena... Āpaṇaṃ anuppatto...
Aṅguttarāpa = ime pokrajine
carati = putovati, lutati / cārikā = putovanje, krstarenje
cārikaṃ caramāno = (dok je) išao u prošenje hrane
anuppatta = ono što je dosegnuto
Putujući zemljom Aṅguttarāpa, zajedno sa velikom grupom monaha… stigao je u Āpaṇu...
So me nimantito svātanāya bhattaṃ saddhiṃ bhikkhusaṅghenā”ti.
bhatta: kuvani pirinač; hrana; obrok (sr. rod)
Njega sam pozvao na sutrašnji obrok, zajedno sa monaškom zajednicom.“
“Buddho”ti, bho Keṇiya, vadesi”?
vadeti = kaže, govori
Da li ti to kažeš: ’Buda’?
“Buddho“ti, bho Sela, vadāmi”.
„Da, poštovani Sela, kažem ’Buda’.“
“Buddho”ti, bho Keṇiya, vadesi”?
Da li ti to kažeš: ’Buda’?
“Buddho“ti, bho Sela, vadāmi”.
„Da, poštovani Sela, kažem ’Buda’.“
“Ghoso pi kho eso dullabho lokasmiṃ, yadidaṃ ‘buddho’ti
I samu tu reč „Buda“ je teško čuti u ovome svetu.