LEKCIJA VII
POČETNE VEŽBE
Krećemo sa verovatno na Zapadu najpopularnijim Budinim govorom, a to je čuvena Kalama sutta. Iako, kada pogledamo u kanon, vidimo da se ona zove drugačije: Kesamutti sutta (burmanski kanona) ili Kesaputtiya sutta (Šri Lanka i Tajland), na osnovu grada u kojem je govor održan.
1. „Etha (imper.) tumhe, Kālāmā, mā anussavena, mā paramparāya (fem. instr.), mā itikirāya, mā piṭakasampadānena... mā samaṇo no1 garūti.
etha = dođite, hajdete (drugo lice množine od eti) / tumhe = vi / mā = negacija (gramatika VII.4)
anussavaṃ = tradicija, usmeno predanje / paramparā = tradicija, linija (učitelja), serija / itikirā = glasine, nagađanja / piṭakasampadāna = Piṭaka tradicija, autoritet tekstova / no (klitika od mayaṃ = mi) = gen./dat. od nas/nama / garu = poštovana (osoba), učitelj
Kālāme, ne povodite se za usmenim predanjima, niti za rodoslovima, za glasinama, za onim što piše u svetim tekstovima... niti iz uverenja: “Ovaj asketa je naš učitelj”.
Deset pogrešnih kriterijuma o kojima govori Buda mogu se klasifikovati u tri grupe:
(1) prva grupa su pravila zasnovana na tradiciji i čini je prvih četiri kriterijuma. Među njima usmena predanja (anussavaṃ) tumači se kao da se odnosi na vedsku tradiciju, koja je, prema bramanima, potekla od prvobitnog božanstva i potom usmeno bila prenošena sa generacije na generaciju. Rodoslov (paramparā) označava tradiciju uopšte, jedan neprekinuti niz učenja ili učitelja. Glasine (ili “prepričavanja”; itikirā) mogu označavati rašireno mišljenje ili opšti konsenzus. Sveti tekstovi (pitakasampadāna) označavaju svaku zbirku religijskih tekstova koji se smatraju nepogrešivima.
(2) Druga grupa, koja obuhvata naredna četiri kriterijuma, odnosi se na četiri posebna tipa zaključivanja koja su mislioci Budinog vremena bili definisali (takkahetu, nayahetu, ākāraparivitakkena, diṭṭhiniđđhānakkhantiyā).
(3) Treću grupu čine poslednja dva kriterijuma, odnosno dva tipa ličnog autoriteta: prvi je harizmatičnost govornika (gde se mogu uključiti i njegove spoljašnje kvalifikacije, na primer, da ima neku naučnu titulu, zatim da ima velik broj pristalica, poštuje ga i vladar itd.); drugi je autoritet koji se bazira na našem ličnom odnosu prema govorniku, tj. da je on naš lični učitelj (sansk. guru; pali: garu).
-------------
Yadā tumhe, Kālāmā, attanā‘va jāneyyātha (optativ) — ‘ime dhammā akusalā, ime dhammā sāvajjā, ime dhammā viññugarahitā, ime dhammā samattā samādinnā ahitāya dukkhāya saṃvattantī’ti; atha tumhe, Kālāmā, pajaheyyātha (optativ).“
attano = sopstveno (videti VI.1.1, str. 83 – instr. jednine iako govori grupi ljudi) / jānāti = zna, razume, shvata / sāvajja = pogrešno, ono što zaslužuje prekor / viññu (mudar) + garahita (past part. od garahati = kritikovati) = ono što mudri kritikuju / samatta = usvojeno, preuzeto / samādinna = prihvaćeno, preuzeto na sebe / a + hitaṃ = korist, dobrobit, dobro / saṃvattati = voditi ka nečemu, biti pogodan za nešto / atha = onda
Kālāme, tek kada biste se sami uverili: “Ove stvari su štetne, ove stvari su sramotne, njih kritikuju mudraci; onome ko ih čini donose muku i patnju”, tek tada treba da ih napustite.
------------
“Taṃ kiṃ maññatha, Kālāmā, lobho purisassa ajjhattaṃ uppajjamāno uppajjati hitāya vā ahitāya vā”ti?
ajjhattaṃ = unutra, interno, u sebi, subjektivno / uppajjati = nastaje, rađa se, postaje
Šta mislite, Kālāme? Kada se pohlepa javi u čoveku, donosi li mu dobrobit ili muku?”
“Ahitāya, bhante”.
“Muku, poštovani gospodine.”
“Luddho (pridev) panāyaṃ, Kālāmā, purisapuggalo lobhena abhibhūto pariyādinnacitto pāṇampi hanati, adinnampi ādiyati, paradārampi gacchati, musāpi bhaṇati, parampi tathattāya samādapeti, yaṃ‘sa2 hoti dīgharattaṃ ahitāya dukkhāyā”ti.
luddho = pohlepan čovek, pohlepnik / pana = i, a (nastavak izlaganja) + ayaṃ = to / abhihhūta = prevladan
pariyādinna (pp. od pariyādiyati = savladati) + citto = obuzet, prevladan + um / pāṇa = živo biće
pi = takođe, isto tako / bhaṇati = govori / tathattaṃ = takvost, takvo stanje
samādapeti = ohrabruje, podstiče / sa → assa (gen/dat. sg. od ayaṃ = this) / hoti = jeste, postoji
“Kālāme, savladan pohlepom, uma obuzetog pohlepom, gramziv čovek ubija, krade, čini preljubu i laže. I druge podstiče da tako postupaju. Hoće li njemu to na duži rok doneti muku i patnju?”
--------------
“Evaṃ, bhante”.
“Hoće, poštovani gospodine.”
“Taṃ kiṃ maññatha, Kālāmā, doso purisassa ajjhattaṃ uppajjamāno uppajjati hitāya vā ahitāya vā”ti?
Šta mislite, Kālāme? Kada se mržnja javi u čoveku, donosi li mu dobrobit ili muku?”
“Ahitāya, bhante”.
“Muku, poštovani gospodine.”
-------------
“Duṭṭho panāyaṃ, Kālāmā, purisapuggalo dosena abhibhūto pariyādinnacitto pāṇampi hanati, adinnampi ādiyati, paradārampi gacchati, musāpi bhaṇati, parampi tathattāya samādapeti, yaṃ sa hoti dīgharattaṃ ahitāya dukkhāyā”ti.
duṭṭho = mrzitelj
“Kālāme, savladan mržnjom, uma obuzetog mržnjom, mrzitelj ubija, krade, čini preljubu i laže. I druge podstiče da tako postupaju. Hoće li njemu to na duži rok doneti muku i patnju?”
-----------
“Evaṃ, bhante”.
“Hoće, poštovani gospodine.”
“Taṃ kiṃ maññatha, Kālāmā, moho purisassa ajjhattaṃ uppajjamāno uppajjati hitāya vā ahitāya vā”ti?
Šta mislite, Kālāme? Kada se obmanutost javi u čoveku, donosi li mu dobrobit ili muku?”
“Ahitāya, bhante”.
“Muku, poštovani gospodine.”
----------------
“Mūḷho panāyaṃ, Kālāmā, purisapuggalo mohena abhibhūto pariyādinnacitto pāṇampi hanati, adinnampi ādiyati, paradārampi gacchati, musāpi bhaṇati, parampi tathattāya samādapeti, yaṃ sa hoti dīgharattaṃ ahitāya dukkhāyā”ti.
“Kālāme, savladan obmanom, uma obuzetog obmanom, neznalica ubija, krade, čini preljubu i laže. I druge podstiče da tako postupaju. Hoće li njemu to na duži rok doneti muku i patnju?”
“Evaṃ, bhante”.
“Hoće, poštovani gospodine.”
“Taṃ kiṃ maññatha, Kālāmā, ime dhammā kusalā vā akusalā vā”ti?
“A šta mislite, Kālāme? Jesu li te stvari korisne ili štetne?”
“Akusalā, bhante”.
“Štetne, poštovani gospodine.”
“Sāvajjā vā anavajjā vā”ti?
“Sramotne ili hvale vredne?”
“Sāvajjā, bhante”.
“Sramotne, poštovani gospodine.”
“Viññugarahitā vā viññuppasatthā vā”ti?
“Da li ih mudri kude ili hvale?”
“Viññugarahitā, bhante”.
“Kude, poštovani gospodine.”
“Samattā samādinnā ahitāya dukkhāya saṃvattanti, no vā? kathaṃ vā ettha hotī”ti?
“Onome ko ih čini, donose li muku i patnju ili ne? Šta o tome mislite?”
------------------------
2. „“Nāhaṃ, brāhmaṇa, sabbaṃ diṭṭhaṃ bhāsitabbaṃ ti vadāmi; na panāhaṃ, brāhmaṇa, sabbaṃ diṭṭhaṃ na bhāsitabbaṃ ti vadāmi;
diṭṭha = viđeno, osvedočeno (diṭṭhaṃ = prizor, ono što je viđeno) / bhāsitabba = futur pasivni particip od bhāsati (videti gramatiku 2 – šta treba učiniti, šta se može učiiti)
Brahmane, ja ne kažem da bi o svemu što je viđeno trebalo govoriti; ali ja ne kažem ni da o svemu što je viđeno ne bi trebalo govoriti;
---------------
nāhaṃ, brāhmaṇa, sabbaṃ sutaṃ bhāsitabbaṃ ti vadāmi; na panāhaṃ, brāhmaṇa, sabbaṃ sutaṃ na bhāsitabbaṃ ti vadāmi;
Brahmane, ja ne kažem da bi o svemu što je čuto trebalo govoriti; ali ja ne kažem ni da o svemu što je čuto ne bi trebalo govoriti;
---------------
nāhaṃ, brāhmaṇa, sabbaṃ mutaṃ bhāsitabbaṃ ti vadāmi; na panāhaṃ, brāhmaṇa, sabbaṃ mutaṃ na bhāsitabbaṃ ti vadāmi;
muta = misao, ono što je mišljeno
Brahmane, ja ne kažem da bi o svemu što je mišljeno trebalo govoriti; ali ja ne kažem ni da o svemu što je mišljeno ne bi trebalo govoriti;
---------------
nāhaṃ, brāhmaṇa, sabbaṃ viññātaṃ bhāsitabbaṃ ti vadāmi; na panāhaṃ, brāhmaṇa, sabbaṃ viññātaṃ na bhāsitabbaṃ ti vadāmi.
viññāta = znano, ono što je poznato, opaženo/prepoznato/shvaćeno
Brahmane, ja ne kažem da bi o svemu što je opaženo trebalo govoriti; ali ja ne kažem ni da o svemu što je opaženo ne bi trebalo govoriti.
Iz PED: Often in set diṭṭha suta muta what is seen, heard & thought (? more likely "felt,": diṭṭha=cakkhunā d., sutaṃ=sotena s. mutaṃ=ghānena ghāyitaṃ, jivhāya sāyitaṃ, kāyena phuṭṭaṃ, and viññātaṃ=manasā v.; so that from the interpretation it follows that d. s. m. v. refer to the action (perception) of the 6 senses, where muta covers the 3 of taste, smell & touch, and viññāta the function of the manas)
---------------
“Yaṃ hi, brāhmaṇa, diṭṭhaṃ bhāsato akusalā dhammā abhivaḍḍhanti, kusalā dhammā parihāyanti, evarūpaṃ diṭṭhaṃ na bhāsitabbaṃ ti vadāmi.
yaṃ = relativna zamenica, ovde ima značenje uslovljavanja, ako = ako ono što je viđeno…
bhāsato (trebalo bi bhāsanto) part. prezenta = govoreći
Zaista, brahmane, ako se, govoreći o onome što je viđeno, štetna mentalna stanja uvećavaju, a povoljna mentalna stanja propadaju, kažem da o takvom viđenom ne bi trebalo govoriti.
Yaṃ ca khv‘assa,3 brāhmaṇa, diṭṭhaṃ abhāsato kusalā dhammā parihāyanti, akusalā dhammā abhivaḍḍhanti, evarūpaṃ diṭṭhaṃ bhāsitabbaṃ ti vadāmi.
Sa druge strane, brahmane, ako se, govoreći o onome što je viđeno, povoljna mentalna stanja propadaju, a štetna mentalna stanja se uvećavaju, kažem da bi o takvom viđenom trebalo govoriti.
---------------
“Yaṃ hi, brāhmaṇa, sutaṃ bhāsato akusalā dhammā abhivaḍḍhanti, kusalā dhammā parihāyanti, evarūpaṃ sutaṃ na bhāsitabbaṃ ti vadāmi. Yaṃ ca khv‘assa, brāhmaṇa, sutaṃ abhāsato kusalā dhammā parihāyanti, akusalā dhammā abhivaḍḍhanti, evarūpaṃ sutaṃ bhāsitabbaṃ ti vadāmi.
Zaista, brahmane, ako se, govoreći o onome što je čuto, štetna mentalna stanja uvećavaju, a povoljna mentalna stanja propadaju, kažem da o takvom čutom ne bi trebalo govoriti. Sa druge strane, brahmane, ako se, govoreći o onome što je čuto, povoljna mentalna stanja propadaju, a štetna mentalna stanja se uvećavaju, kažem da bi o takvom čutom trebalo govoriti.
----------
“Yaṃ hi, brāhmaṇa, mutaṃ bhāsato akusalā dhammā abhivaḍḍhanti, kusalā dhammā parihāyanti, evarūpaṃ mutaṃ na bhāsitabbaṃ ti vadāmi. Yaṃ ca khv‘assa, brāhmaṇa, mutaṃ abhāsato kusalā dhammā parihāyanti, akusalā dhammā abhivaḍḍhanti, evarūpaṃ mutaṃ bhāsitabbaṃ ti vadāmi.
Zaista, brahmane, ako se, govoreći o onome što je osećano, štetna mentalna stanja uvećavaju, a povoljna mentalna stanja propadaju, kažem da o takvom osećanom ne bi trebalo govoriti. Sa druge strane, brahmane, ako, govoreći o onome što je osećano, povoljna mentalna stanja propadaju, a štetna mentalna stanja se uvećavaju, kažem da bi o takvom osećanom trebalo govoriti.
--------------
“Yaṃ hi, brāhmaṇa, viññātaṃ bhāsato akusalā dhammā abhivaḍḍhanti, kusalā dhammā parihāyanti, evarūpaṃ viññātaṃ na bhāsitabbaṃ ti vadāmi. Yaṃ ca khv‘assa, brāhmaṇa, viññātaṃ abhāsato kusalā dhammā parihāyanti, akusalā dhammā abhivaḍḍhanti, evarūpaṃ viññātaṃ bhāsitabbaṃ ti vadāmī”ti.
Zaista, brahmane, ako se, govoreći o onome što je shvaćeno, štetna mentalna stanja uvećavaju, a povoljna mentalna stanja propadaju, kažem da o takvom shvaćeno ne bi trebalo govoriti. Sa druge strane, brahmane, ako se, govoreći o onome što je shvaćeno, povoljna mentalna stanja propadaju, a štetna mentalna stanja se uvećavaju, kažem da bi o takvom shvaćeno trebalo govoriti.
------------------
3. Saccaṃ bhaṇe na kujjheyya (opt.) – dajjā‘ppasmiṃ4 yācito.
etehi (instr. mn.) tīhi ṭhānehi – gacche (opt., isto kao bhaṇe) devāna (gen. mn. - ṃ ispušteno zbog metra)5 santike.
Bhaṇe (od bhaṇati = govori – kraća forma optativa 3. lice jedn.: treba da govori!
kujjhati = ljutiti se, biti iritiran / dajjā = optativ od deti (ili dadāti), videti gramatiku 1) → dajjā‘ppasmiṃ (gram. 7, str. 103) = daj od ono malo (što imaš) / yācita = zamoljen / ṭhānaṃ = mesto, lokacija; stanje, uzrok
Istinu govoriti treba, ne predavati se besu,
i od malog dati kad ko zatraži;
na ova tri načina, u društvo bogova se može stići.
---------------
Kāyappakopaṃ rakkheyya – kāyena saṃvuto siyā
kāyaduccaritaṃ hitvā – kāyena sucaritaṃ care.
kāya = telo; kada stoji samo, može značiti i sveouhvatni termin za tri način delovanja: telo, govor i um, pa tada znači postupci uopšte / pakopo = uznemirenost, bes / rakkheyya (opt. od rakkhati = štiti, čuvati / saṃvuta = obuzdan, kontrolisan / siyā = opt. od atta = jeste (VII.1, str. 101)
hitvā = odustavši od, napustivši (gerund od jahāti); od korena ha-; videti gramatiku 8)
carati = kreće se (unaokolo); ponaša se, postupa, vodi život
Čuvati se treba nasilnih postupaka, telom obuzdan biti;
loše postupke napustivši, one dobre činiti treba.
--------------
Vacīpakopaṃ rakkheyya – vācāya saṃvuto siyā
vacīduccaritaṃ hitvā – vācāya sucaritaṃ care.
Čuvati se treba nasilnih reči, u govoru obuzdan biti;
loše reči napustivši, one dobre govoriti treba.
--------------
Yo pāṇamatipāteti – musāvādaṃ ca bhāsati
loke adinnamādiyati – paradāraṃ ca gacchati.
pāṇa = živo biće / atipāteti = ubija, uništava, obara /
Onaj ko živa bića ubija i govori laži,
uzima što mu nije dato, u preljubu se upušta,
--------------
Surāmerayapānaṃca – yo naro anuyuñjati
idh‘evameso6 lokasmiṃ – mūlaṃ khaṇati attano.
pāna = pijenje; piće / anuyuñjati = praktikuje, posvećuje se nečemu, (ide sa akuzativom)
idha = ovde + evaṃ = tako + eso (m. jed.)= ovaj / lokasmiṃ = u svetu / mūlaṃ = koren, poreklo, izvor / khaṇati = iskopa, iskoreni / attano = sopstveno (videti VI.1.1) (attano = gen/dat jed. od atta = sebe; sopstvo)
i alkohol pije – čovek koji takve stvari radi
već u ovom životu sopstveni koren seče.
-------------
4. Sace labhetha nipakaṃ sahāyaṃ,
saddhiṃ caraṃ sādhuvihāridhīraṃ; (sādhuvihāri + dhīraṃ)
abhibhuyya sabbāni parissayāni,
careyya (opt.) tenattamano satīmā.
sace (ce) = ako / labhetha = opt. 3. jedn. od labhati = stiče, dobija (str. 155) / nipaka = inteligentan, zreo / sahāyo = prijatelj / saddhiṃ caro = stalan pratilac, saputnik / sādhuvihāridhīro = onaj ko je plemenitog ponašanja; onaj ko je postojan / sādhu: (prilog), dobro; temeljno (ind.), da; dobro (adv., uzvik odobravanja) + vihārī: (u slož.) boravi; u takvom i takvom stanju (prilog) + dhīra: mudar
abhibhuyya (ger. od abhibhavati = prevazići) = prevazišavši / parissayaṃ = prepreka (PED: opasnost, nevolja, rizik) / attamano = ushićen, zadovoljan, srećan / satimā = pažljiv, sabran (nominativ od satimant; u tekstu -i- je dugo zbog metra)
Ako bi naišao na oštroumnog prijatelja,
saputnika čistih dela, mudroga,
prevladavši prepreke sve,
timee obradovan, sabran mu se pridruži.
-------------
No ce labhetha nipakaṃ sahāyaṃ,
saddhiṃ caraṃ sādhuvihāridhīraṃ;
rājāva raṭṭhaṃ vijitaṃ pahāya,
eko care mātaṅgaraññeva nāgo.
ce = ako (enklitika, kraća forma of sace) / raṭṭhaṃ = kraljevstvo, zemlja, oblast vladanja
vijita = pobeđen / pahāya = gerund od pajahati = napusti / care (ili careyya, opt.) = treba da ideš
mātaṃgo (varijanta: mātaṅgo) = slon, vrsta slona / nāgo = slon predvodnik
Ako pak ne bi naišao na oštroumnog prijatelja,
saputnika čistih dela, mudroga,
tada kao kralj što napusti zemlju u boju izgubljenu
ili k‘o slon predvodnik u šumi, sam se dalje zaputi.
