Budizam > Mahayana

Yogacara

<< < (2/4) > >>

Bodhisattva Mahadeva:
Hm, ne bih rekao... Nagarjuna je zacetnik skole madhyamaka, a yogacara je nastala kasnije pod utjecajem Asange, Dignage, Aryadeve i ostalih ucitelja. Madhyamaka je izvrsila najveci utjecaj na kineski chan i japanski zen, jer u doba kada je madhyamaka prevladavala u Indiji buddhizam je prenesen u Kinu. Yogacara jeste sacuvana u Tibetu, donekle i madhyamaka jer su se te dvije skole u kasnijim radovima Shantideve i kasnijih mahayanskih filozofa izmjesale, nastale su hibridne skole madhyamake i yogacare i u tom razdoblju i u tom obliku je ucenje preneseno u Tibet. Zato se u Tibetu te dvije bastine cuvaju uzajamno, mada se meni osobno cini (mozda grijesim?) da je yogacara utjecaj mnogo veci na tibetski buddhizam. Vec neko vrijeme nastojim na prijevodu jednog strucnog clanka o Nagarjuni, pa cu ga objaviti na forumu ako Buddha dade srece i zdravlja ...

 :andjali

panda:
Jos uvek proucavam korene razlicitih skola, a nisam detaljno upucen u tibetanski budizam, tako da je sasvim moguce da ponegde pravim greseke. Ako se prethodno uzme u obzir, sledeci su podaci koje sam nasao.

Na vise mesta sam nasao da je Nagarjuna zacetnik ezoterijskog budizma i ucenja o budha Vairocani. Sobzirom da je tibetanski budizam u velikoj meri ezoterijski budizam, naveo sam Nagarjunu. Medjutim, pitanje je bilo vezano pre svega za to koliki je njegov uticaj na Kagyu-a skolu, ne za ceo tibetanski budizam, a koliko sam mogao da nadjem oni ga navode kao bitnu licnost u njihovoj liniji. 
Sa druge strane yogacara skola jeste prisutna na tibetu i mesala se sa drugim skolama, samo sto ne znam u kojoj meri je rasirena.

Sto se tice zen-a, on kao dve najbitnije sutre navodi Dijamantsku sutru, koja svakako nosi pecat madhymaka skole, druga je Lankavatara sutra, koja se koristila u yogacara skoli, tako da je verovatnija mesavina.

Fazlija:
Evo jednog zanimljivog zapadnog naucnog akademskog rada o konceptime mahayanske skole yogacara vezano za ideju prijenosa karme koje se najvise priblizavaju onima (ne-buddhistickim ucenjima) koji prihvacaju ideju duse.
Yogacara na 6 klasicnih dodaje jos dvije nove razine svijesti od kojih je jedna zaduzena upravo za to pri cemu se ideja izgleda postupno razvija od polazista u ranijim izvorima (sve od nikaye) preko Vasubandhua koji je prvi formulira eksplicitno, ali jos uvijek na tragu ranijih sautranika (i donekle blisko theravadi u idejama poput bhvanga-cite) pa sve do koncepta Buda-prirode nekih mahayanskih skola (osobito dalekoistocnih) koje daju univerzalisticku i ontolosku (a ne samo individualnu i procesnu) perspekivu ideji.

U prilog tome link na kljucno djelo (barem u zapadnom krugu) o ranom razvoju ideje alaya-vijnane (na engleskom jeziku):

Alayavijnana (Lambert Schmithausen), 1987 (International Inst.for Buddhist Studies)

Fazlija:
Povrh toga, kada govorimo o filozofskim studijama mahayanskih skola yogacara i madhyamaka, svakako bih zelio da ukazem na izdanja prijevoda radova ruskog filologa Scerbatskog o Dignagi i drugim logicarima indijske mahayane, Nagarjuni i konceptu madhyamaka skole te o razvoju koncepta dharme na prijelazu izmedju skola mahasamghika (npr. sarvastivada) i rane mahayane, koje objavljuje zagrebacka izdavacka kuca Demetra.


     

Sati:
Demetra radi punom parom!
Baš me zanima kako se finansiraju, jer ne verujem da su im tiraži veliki.

Navigacija

[0] Indeks poruka

[#] Sledeća strana

[*] Prethodna strana

Idi na punu verziju