Autor Tema: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8  (Pročitano 5249 puta)

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 3991
  • Karma: +537/-1
  • Pol: Muškarac
49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« poslato: Februar 26, 2011, 18:57:17 »
49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– Govor o temeljima sabranosti -– deo 8

Link do sutte
http://www.yu-budizam.com/canon/majjhima/mn010.html


Beleške

U prošloj lekciji obradili smo deo sutte koji je naslovljen Kontemplacija objekata uma i to prvi odeljak posvećen pet prepreka. Sada dolazimo do odeljka koji govori o pet sastojaka.

Pre nego što krenemo dalje možda ne bi bilo naodmet načiniti mali rezime onoga što smo do sada prešli. Cilj Satipaṭṭhāna sutte jeste da pokaže kako razviti kontemplaciju iskustava sa kojima se u svakom trenutku susrećemo. Naime, Buda je čitavo naše iskustvo podelio na četiri glavna domena: telo, osećaji, um (tj. stanja uma) i objekata uma. I svaki od ovih domena, područja, moguće je kontemplirati, analizirati uz pomoć prijemčive svesnosti, prijemčiv pažnje. Kontemplacija prva tri područja otvara nam mogućnost da kontempliramo i četvrto, a to su fenomeni (dhamma) koje registruje um. Prve tri kontemplacije mogu biti uzete kao primarni objekti meditacije, ali na kraju se sve one ukrštaju u kontemplaciju fenomena i kada dostignemo dhammānupassanu, kontemplaciju fenomena, tada zaista ulazimo u istinsko područje meditacije uvida. Iako ljudi misle da vežbajući  satipaṭṭhānu ujedno vežbaju i vipassanu, ali sve dok ne stignemo do dhammānupassane, to je sve priprema za meditaciju uvida. Jer tek pri kontemplaciji fenomena se zapravo otvara pravi uvid.

Kako bismo stigli do fenomena koje nameravamo da kontempliramo, kako bismo razbistrili um i od njega stvorili pogodan instrument za vežbanje, neophodno je prevazići pet prepreka (pañća nivarana). Prošli put smo videli da u shemi kontemplacije fenomena sutta kontemplaciju pet prepreka stavlja na sam početak. Jer da bismo prešli ka dubljim kontemplacijama, moramo prevazići, makar i privremeno, svih pet prepreka. Tako i od samih tih pet prepreka možemo napraviti objekte kontemplacije. I to je način slabljenja njihove moći i na kraju oslobađanja od njih.

Kada jednom to uspe, meditant je u stanju da kontemplira, vrlo jasno, vrlo precizno, prirodu mentalnih i fizičkih fenomena. Tako u odeljku 2 (pasusi 38 i 39) dolazimo do sheme osnovnih kategorija koju Buda koristi za klasifikovanje tih fenomena. Ona se naziva "pet sastojaka" (pañća khandha). U sutti se oni nazivaju "pañć'upādāna khandha", što znači "pet sastojaka podložnih prijanjanju", pet sastojaka koji čine osnovu prijanjanja". Prijanjanje (upādāna) čini mentalnu aktivnost koja je izraz žudnje, intenzivne žudnje, i ispoljava se kao vezivanje za neki predmet. A vezivanje ima za cilj da se iz tog objekta izvuče maksimum prijatnosti, uživanja. Takođe je za to vezivanje karakteristično da ga pokreće pogrešno razumevanje, pogrešno gledište. Pet sastojaka koje je izdvojio Buda su osnovna shema klasifikacije, jer je to vrlo sistematična način da nam se pokaže kako posežemo i čvrsto se držimo za različite vidove svoga iskustva i upuštamo se u proces identifikovanja sa svakim od tih vidova, svaki od tih vidova naše telesne i mentalne egzistencije uzimamo kao "ja", "moje", "mene". Ovo su tri primarne opsesije subjektivnog načina mišljenja. Uzimam stvari kao da su u nekom odnosu prema meni, te stvari smatram "mojim". Ili na vrlo suptilnom nivou smatram da su te stvari isto što i "ja". Kada nešto smatramo da je "ja", tada izgrađujemo gledišta, teorije, učenja, sisteme verovanja koji svi počivaju na toj osnovnoj pretpostavci. Oko tog fundamentalnog pojma "ja" konstruišemo učenje o sopstvu, duši, večnom ličnom identitetu.

Otuda možemo reći da je ključna stvar Budinog učenja u tome da ono vodi ka oslobađanju, ka probuđenju, kroz proziranju kroz svu tu opsednutost pojmom "ja", "moje" i "mene", kropz zabludu da pojam "ja" ukazuje na nešto stvarno. A da bi nam pomogao da steknemo uvid u tu bezličnu prirodu fenomena, Buda nam pokazuje koji su svi ti različiti vidovi iskustva, različiti fenomeni ili entiteti, za kojima posežemo i onda se vezujemo smatrajući ih kao "moje", kao "ja". Tako već u prvim Budinim govorima imamo razvijenu shemu pet sastojaka. Često je nalazimo u Mađđhima nikayi, ali i u Samyutta nikayi, gde joj je posvećeno čitavo poglavlje, otprilike 200 kratkih sutta. Ali koja god da im je polazna tačka, sve one ukazuju na glavni Budin uvid u pogledu tih pet sastojaka: "n'etam mama, n'eso'ham asmi, n'eso me attā" – to nije moje, to nisam ja, to nije moje sopstvo.

A sada da pređemo na pasuse 38 i 39 govora:

"I opet, monasi, boravi monah i kontemplira objekte uma kao objekte uma, u pogledu pet sastojaka bića podložnih prijanjanju. A kako on to kontemplira objekte uma kao objekte uma, u pogledu pet sastojaka bića podložnih prijanjanju? [27] Tako što razume na ovaj način: 'Ovakav je materijalni oblik, ovakav je nastanak materijalnog oblika, ovakvo je nestajanje materijalnog oblika; ovakav je osećaj, ovakav je nastanak osećaja, ovakvo je nestajanje osećaja; ovakav je opažaj, ovakav je nastanak opažaja, ovakvo je nestajanje opažaja; ovakvi su mentalni obrasci, ovakav je nastanak mentalnih obrazaca, ovakvo je nestajanje mentalnih obrazaca; ovakva je svest, ovakav je nastanak svesti, ovakvo je nestajanje svesti.'

Tako on boravi i kontemplira objekte uma kao objekte uma unutar, izvan ili i unutar i izvan. Ili boravi i kontemplira faktore nastanka u objektima uma, boravi i kontemplira faktore nestanka u objektima uma, boravi i kontemplira faktore i nastanka i nestanka u objektima uma. Ili je sabranost na činjenicu 'postoji objekat uma' u njemu uspostavljena u meri neophodnoj za golo znanje i neprekinutu sabranost pažnje. Nezavisan, boravi on i ne prijanja ni za šta na svetu. Tako zaista, monasi, monah boravi i kontemplira objekte uma kao objekte uma u pogledu pet sastojaka bića podložnih prijanjanju."

(Za praćenje daljeg izlaganja, pogledati tabelu
Pet sastojaka bića - Pañcakkhandha)

Sastojak koji je materijalni oblik (rupa khandha) predstavlja svaki mogući materijalni oblik. U uobičajenom formuli može pripadati prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, može biti unutrašnji, to jest da pripada nama, ili spoljašnji, tj. da pripada nečemu izvan nas, drugim bićima ili neživoj materiji. Može biti daleko, blizu itd. Sve to je uključeno u sastojak koji nazivamo materijalni oblik. Postoji sutta koja objašnjava karakteristike sastojaka (SN 22:79). I tu Buda postavlja pitanje: "Zašto je nešto nazvano oblikom?" i njegovu karakteristiku objašnjava koristeći glagol "ruppati", pokušavajući da napravi igru reči i imenicu rūpa (oblik) izede iz glagola ruppati (povređivati, mučiti – obično u vezi sa bolešću), iako te dve reči nemaju nikakve etimološke veze. Tako Buda kaže: "Zato što biva deformisano (ruppati) toplotom, hladnoćom, sunce, vetrom, komarcima, muvama, gmizavcima, glađu i žeđu..." 

A šta je sadržaj ovog sastojka? Sutta navodi četiri velika elementa i svaki oblik nastaje od ta četiri elementa: zemlja, voda, vatra i vazduh. Ovo su osnovni elementi prema budističkoj filozofiji i oni nam se mogu učiniti samo kao nekakvi mitološki pojmovi, ali zapravo oni, prema tumačenju izloženom u Abhidhammi, predstavljaju svojstva ponašanja materije: čvrstoću, koheziju, toplotu i kretanje (ekspanziju i kontrakciju). Prema budističkoj filozofiji ovi elementi postoje u svakoj čestici materije, samo jedan od njih dominira, te određuje glavno svojstvo tog dela materije. Prostor nije isto što i element vazduha, to je poseban, peti element, koji koji čini rastojanje između individualnih jedinica četiri osnovna elementa.

Zasnovane na ta četiri elementa, postoje različite forme da ako kažemo izvedene, sekundarne materije: čula (oko, uho, nos...), kvaliteti opaženog (boje, zvuci, mirisi...), različita svojstva materije kao što su recimo polne razlike, hranljiva svojstva materije. O ovome nema objašnjenja u suttama, već se samo ta svojstva pominju, dok objašnjenje dolazi tek sa abhidhamma literaturom. No različiti abhidhamma sistemi, na primer theravada i sarvastivada, daju ponešto različito objašnjenje. Čini se da je to oblast koja nije bila sasvim precizno definisana u ranoj fazi budističke misli, te su tu prazninu ispunjavale kasnije generacije.

Kao što vidimo u priloženoj tabeli, svaki od sastojaka ima i svoje poređenje. Onaj koji ilustruje sastojak materijalni oblik jeste pena (SN 22:95):

"Zamislite, isposnici, da ova rijeka Gang nanese veliku kuglu pjene, a neki oštrovidan čovjek da opazi, razmotri i potpuno prozre tu pojavu; shvatio bi da je prazna, šuplja, da u njoj nema srži. Ta kakvu bi srž mogla da sadrži kugla pjene? – Isto tako, isposnici, i za bilo koji tjelesni lik, prošli, budući ili sadašnji, dalek ili blizak, koji isposnik zapaža i razmatra dok ga potpuno ne prozre i (isto tako) shvati da je prazan, šupalj i da nema srži. Ta kakvu bi srž mogao da sadrži tjelesni lik?"

Ovo nije daleko od onoga što fizičari danas govore o materiji, o strukturi atoma, jezgru i elektronima koji na određenom rastojanju oko njega kruže. Najveći njegov deo jeste praznina. No pošto su ove čestice drže na okupu zahvaljujući silama privlačenje, skup atoma i molekula kada se posmatra našim čulima daje utisak čvrstoće, supstancijalnosti. Tek pod mikroskopom vidimo pravu strukturu. Isto je i sa našim telom, koje je poput kugle pene.

Sledeći je sastojak osećaj (vedana). Ovde ne mislimo na emocije, već na jednostavan, afektivan kvalitet iskustva. To je ono kako doživljavamo stvari. Da li kao prijatne, bolne ili ni prijatne ni neprijatne. Otuda u suštini imamo prijatan osećaj, bolan osećaj ili neutralan osećaj. Još jedan način razlikovanja i analiziranja osećaja tiče se mesta njihovog nastanka, gde nastaju. Tada imamo šest tipova osećaja. Osećaji koji nastaju kontaktom oka i prizora, uha i zvuka, nosa i mirisa, jezika i ukusa, tela i materijalnog predmeta i uma i ideja. I svako od čula u stanju je da registruje posebnu klasu objekata i to na tri načina, kao prijatne, bolne i neutralne. Poređenje koje ilustruje osećaj je sledeće:

"Zamislite, isposnici, kako u pljusku koji bog kiše izlijeva u jesen, na površini vode nastaje mjehur i odmah se rasprsne. Ako ga neki oštrovidan čovjek zapazi, razmotri i potpuno prozre, shvatit će da je prazan, šupalj, da u njemu nema srži. Ta kakvu bi srž mogao da sadrži vodeni mjehur? – Isto to važi i za bilo koji osjećaj... Kakvu bi srž mogao da sadrži osjećaj?"
 
Dakle, ukazuje Buda, i naši osećaji su u suštini kao mehur na površini vode, koji se pojavi i ubrzo rasprsne. I oni neprekidno nastaju i nestaju. Iako nam se čini da doživljavamo jedan te isti osećaj, bilo da je dugotrajna prijatnost ili dugotrajni bol, ako taj osećaj istražimo uz pomoć vrlo izoštrene pažnje, videćemo da ono što nam se činilo nepromenljivim zapravo jeste kontinuum trenutnih osećaja, od kojih svaki nastaje i prestaje, nastaje i prestaje, velikom brzinom.

Sada dolazimo do opažaja (sañña). Radi se o specifičnoj funkciji uma koja selektuje i identifikuje svojstva i karakteristike nekog objekta. Opažaj je ono što se fokusira na kvalitete objekta, ono što ga identifikuje kao nešto što pripada određenoj klasi objekata, on je odgovoran za određene pojmovne sheme koje koristimo da bismo razumeli svoje iskustvo. Tako da sañña ima vrlo širok dijapazon, počev od najelementarnijih oblika, kao što je gola pažnja, pa do najkompleksnijih operacija pojmovima.

U skladu sa šest čula, imamo i 6 kategorija opažaja: opažaji oblika, opažaji zvukova, opažaji mirisa, opažaji ukusa, opažaji dodira i opažaji mentalnih pojava (ideja). Poređenje koje Buda koristi za opažaj, je sledeće:

"Zamislite, isposnici, da se u posljednjem ljetnom mjesecu oko podne pojavi fatamorgana, pa da je oštrovidan čovjek zapazi, razmotri i potpuno prozre; shvatio bi da u njoj nema srži... Isto to važi za bilo koju predodžbu..."

Slika fatamorgane je dobar primer za prirodu dobrog dela opažaja, koji nas zavode, iskrivljuju percepciju, jer prema Budi obmane koje se upliću u opažanje jesu te koje su odgovorne za održavanje stanja neznanja, kao osnovne prepreke ka probuđenju i slobodi. Naročito su u tome važne iluzija trajnosti nekog zadovoljstva i iluzija o sopstvu, koja neprekidno doliva gorivo na vatru žudnje i vezivanja.

Sada dolazimo do četvrtog sastojka koji se na paliju naziva sankhāra khandha, a prevodi na različite načine. Mi smo se odlučili na "mentalni obrasci", jer je ovo vrlo široka kategorija, a naročito istaknuto mesto unutar nje imaju šest kategorija volje (ćettana). I volja se, poput opažaja, razlikuje prema objektu ka kojem je usmerena. Postoji volja, namere, ciljevi u vezi sa svakim od šest tipova objekata: oblici, zvukovi, mirisi, ukusi, dodiri i mentalne pojave. Volja je ta koja podstiče nastanak uslovljenih stvari u našem umu, oblikuje ih i čini ih onim što one jesu. Naše voljne aktivnosti su ono što oblikuje i menja sve druge sastojke, uključujući i telo, ono biva stvoreno zahvaljujući volji i to iz jednog u drugi život. Telo i svaki oblik života dolazi kroz voljne, tj. kammičke aktivnosti iz prethodnog života, a tokom ovoga, naše dalje voljne aktivnosti nastavljaju da oblikuju i upravlja našim telom. Ako odlučim da recimo govorim, tada se čitava mašinerija neurona i organa neophodnih za govor pokreće. Isto tako naša volja oblikuje osećaje, u skladu sa našim namerama se menjaju i naši osećaji. Volja utiče na opažaj. Jedna vrsta ljudi će istu situaciju videti na jedan način, a druga vrsta na drugi. Neko čiji je jedini cilj u životu da bude bogat i onda putuje divnim krajem, sa divnim planinama i rekama, neće ništa videti od te lepote, već će se odlučiti da čita novine sa poslednjim vestima sa berze. Neko drugi čija je namera da bude slikar i putuje istim krajem, biće opsednut prizorima sa nadom da će dobiti inspiraciju za sliku. Postoji izreka: "Kada džeparoš vidi sveca, sve što vidi jeste njegov novčanik!"

Poređenje koje ilustruje mentalne obrasce je sledeće:
"Zamislite, isposnici, da čovjek kojemu je potrebno tvrdo drvo uzme oštru sjekiru i uputi se u šumu da ga traži. A tamo da ugleda veliko i uspravno stablo banane, koje je tek doseglo svoj puni uzrast, pa da ga presiječe iznad korijena, a zatim ispod vrha. Da ga onda počne ljuštiti, ne bi našao u njemu ni srčiku, a kamoli tvrdo drvo. Kad bi to posmatrao neki oštrovidan čovjek... shvatio bi da se u stablu banane ne može naći tvrdo drvo. – Isto to važi i za bilo kakav izraz volje... "

Dakle, ako pomno istražujemo mentalne obrasce po kojima se odvijaju naše voljne aktivnosti i tragamo za nekakvim sopstvom koje bi im bilo pokretač, upravljač, uverili bismo se da tako nešto ne postoji. Mogli bismo da idemo unazad od posledice ka uzroku, koji je tek posledica nekog drugog uzroka i nikada ne bismo došli do srži, do nečega čvrstog, kao ni kod stabla banane.

Volja ima toliko mnogo uticaja na naš život. Ono što je odmah vidljivo, volja oblikuje ostala četiri sastojka bića u skladu sa svojim tendencijama. Isto tako, na nivou preporađanja, volja oblikuje smer tog preporađanja, oblikuje novu egzistenciju.

Više o sankhārama videti ovde
http://www.yu-budizam.com/texts/bodhi/newsletter/essay43.html

Na kraju dolazimo do petog sastojka, svesti (viññāna). Termin viññāna je kovanica od ñāna = znanje + vi = prefiks u značenju diferencijacije, razlikovanja. I šta svest razlikuje? Sutta kaže da svest "razlikuje kiselo, gorko, slatko, slano itd.", mada se odmah pitamo koja je onda razlika u odnosu na sastojak percepcije? Tako da nam ova definicija iz sutte nije baš od velike pomoći. No, važan detalj je da svest, nasuprot opažaju, jeste podeljena u šest kategorija i to prema čulima na osnovu kojeg nastaje: svest o viđenom, čutom, omirisanom, okušanom, dodirnutom i mišljenom. Na osnovu ovoga bismo funkciju svesti mogli razumeti tako da služi kao "izvor svetlosti" koja osvetljava ono što nastaje na osnovu određenog čula i osvetljava određeno objektivno područje kroz to čulo. Tako imamo svest koja nastaje na osnovu oka i "osvetljava" oblik, ili čitav domen oblika čini dostupnim, kroz oko. Potom opažaj ima selektivnu funkciju, koja se u okviru tog polja fiksira na određeni aspekt unutar vidnog polja i identifikuje ga, imenuje ga, prepoznaje ga.

Primer za ilustrovanje svesti je sledeći:

"Zamislite, isposnici, mađioničara ili njegova pomoćnika kako na glavnoj ulici izvodi svoju predstavu, a oštrovidan čovjek ga opaža, promatra i potpuno prozre obmanu, pa da shvati da je prazna, šuplja i da u njoj nema srži. Ta kakva bi se srž mogla naći u obmani? – Isto to važi i za svijest o bilo čemu... Ta kakvu bi srž mogla da sadrži svijest?"

Svest ispreda čitavu sliku i pripovest našeg života, razne ljubavi i mržnje, uverenja "ovo je moja zemlja" i "ovo je neprijatelj moje zemlje", "ovo je moja porodica", "ovo je moje vlasništvo", "ovo je moja karijera", sve to je proizvod naše svesti i na određenom nivou sve je to privid.

(nastaviće se)

 :D

smayko

  • .
  • Novi član
  • ***
  • Poruke: 25
  • Karma: +26/-0
  • long live and prosper
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #1 poslato: Februar 28, 2011, 14:52:45 »
Uh, dosta informacija. Imam utisak da je sve jako povezano i da je tesko govoriti o jednoj stvari a da se prethodno ne sme izgubiti iz vida nešto drugo. Moram priznati da mi je teško bilo da razumem i na intelektualnom nivou, a kamoli na nekom dubljem, intuitivnom.
Kada govori o telu kao skupu pojedinih organa to mogu da razumem. Medjutim ono što primećujem kod sebe jeste da ipak neke ljude vidim više a neke manje privlačnim. Pa sam se zapitao šta je to onda to u meni što mi govori: vidi kako je lepa ova devojka, ili što je ružna ova devojka, ili isto tako za za nekog mladića, ženu...
Teško mi je bilo takođe bilo da razumem pet sastojaka i šta razlikuje svest od opažaja ili čak osećaja. Pretpostavljam da ako budem iskren i istrajan u svojoj nameri da shvatim razliku možda i uspem.
Da li je i svest o  čulnim stvarima nešto što se prevazilazi uvidom?
Možda delujem konfuzno ali sam želeo da podelim s vama neka od mojih pitanja i nedoumica.

Ex01

  • Punopravni član
  • ***
  • Poruke: 167
  • Karma: +79/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #2 poslato: Mart 01, 2011, 00:33:42 »
pa neznan kako da to kazem, npr meni je bas ta cinjenica da vidim nekog ljepseg i da vidim nekog ruznijeg dokaz da jos uvjek sve gledam kroz tu neku iskrivljenu sliku a ne objektivno ili kakvo zaista je.


Samim tim vidim da jos uvjek imam problem dopustam sebi i da prepoznam problem ali zbog njega se ne ljutim niti sam sretan. Vise nekako kazem sebi da kucu nemogu gradit prvo vrata i prozori pa onda temelji.


znaci prvo gradim temelje, meditacija gdje se fokusiram na dah, trudeci se ostat sta vise u stanju meditacije, pa cak i kad mi fokus pobjegne s daha, fokusiram se na bol u nogama i trudim se ostat sta duze u meditacijskoj pozi.


To me opet vraca na zelju, tj na prepoznavanje zelje da me noge ne bole. nekad u ovom trenutku jednostavno prestanem gledat noge kao nesto s cime bi se trebao opterecivat (kako i kazu u budizmu - ne opterecivati se stvarima koje nemozes kontrolirat), a nekad mi bude zanimljivo gledat tu želju da noge ne bole.


U svakom slucaju ni to ne traje vjecno i prestanem meditirat. Ali sam tokom meditacije uhvatio sebe da par puta "rađam" osjecaje ili opazaje i gledam ih kako "umiru" tj kontempliram smrt.


sve se ovo onda vraca u zacarani krug gdje nekad uspijem prepoznat emociju prije nego sta ona postane emocija. To ti je ovako laicki od mene.
nadam se da san te razumija. ali nema potrebe da se brines, jer te to moze zarobit vise nego problem sam po sebi.


smayko

  • .
  • Novi član
  • ***
  • Poruke: 25
  • Karma: +26/-0
  • long live and prosper
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #3 poslato: Mart 01, 2011, 10:33:35 »
Izgleda da sam se zapitao nešto što je još uveka daleko od mog domašaja pronicanja u dublje slojeve stvarnosti, tako da mi je Vaš komentar o kući koja se gradi od temelja pa naviše dobar podsetnik da obratim pažnju na stvari koje su mi dostupnije i da "prionem" na posao.
Hvala.

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 789
  • Karma: +302/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #4 poslato: Mart 26, 2011, 12:42:22 »
Subotu obicno zivim kao subotar. Ne radeci nista, odmarajuci se i baveci se du'ovnim samo-razvojem. Danas su na redu meditacija, asane, kao i svakog dana, samo malo pojacano. Zatim citanje du'ovnih spisa. Predvecer odlazak na malo seosko imanje naseg yoga drustva i sudjelovanje u tzv. Dharma Cakri - redovnom okupljanju tantrickih yogina Ananda Marge na zajednickim meditacijama. Iako se bavim yogom i zivim tantricki nacin zivota, posebno cijenim buddhizam. Zato danas citanje ove divne sutte...

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 789
  • Karma: +302/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #5 poslato: Mart 29, 2011, 23:40:16 »
Citam vec par dana ovaj prilog, pa nikako... svaki put me nesto odvuce  :kafa:

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 3991
  • Karma: +537/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #6 poslato: Mart 30, 2011, 09:29:46 »
zle sile...  :zeleni:

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 789
  • Karma: +302/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #7 poslato: April 23, 2011, 16:04:34 »
zle sile...  :zeleni:

Zle sile koje su samskare...
 
Odlican je ovaj prilog, doista. Podsjeca me na meditativna iskustva u yoga meditaciji, koja mi opet svjedoce o istovjetnosti yoga i buddhistickog duhovnog iskustva (mozda grijesim, mozda se netko nece s time sloziti).
 
Kada meditiram postajem svjestan nekoliko stvari. Prva je da se razni sadrzaji svijesti (osjecaji, misli, ugodjaji i sl.) poistovjecuju sa nasim "ja" osjecajem. Mi dozivljavamo sadrzaje naseg uma kako dijelovima sebe. To uvidjam kao prvu pogresku i ujedno veliko zadovoljstvo kada se te stvari uslijed meditacije pocinju razdvajati. Kada shvatim profinjenu razliku izmedju sopstva i sadrzaja kojim je ono okupirano.
 
Druga mi se stvar cini vaznom, a to je da shvacam da su vanjske okolnosti, srecni ili nesrecni dogadjaji koji uvjetuju srecne i nesrecne osjecaja i iskustva, izravno povezani s ovim unutrasnjim sadrzajima. Ukoliko se nase sopstvo veze za nesrecne sadrzaje, to uvjetuje i nesrecna ispoljenja u vanjskom svijetu; ako se veze za srecne sadrzaje svijesti, to uzrokuje srecne i ugodne vanske dogadjaje. Cesto ppomisljam da je sav vanjski svijet samo projekcija nase vlastite svijesti.
 
Treca vazna stvar koja me podsjeca na ovu suttu (i buddhisticko meditativno iskustvo) jeste da uvidjam da su ti sadrzaji potpuno prazni i bespredmetni. Kao zamucenja, kao pjena, kao mjehurici bez sustine i temelja koji nastaju kao privremene i besmislene tvorevine na beskrajnom svjetlu unutrasnje svijesti. Tada se rastvaraju, slabi im utjecaj. Nisu vise samo odvojena od sopstva, nego i nestaju, slabe, iscezavaju.
 
Ljudska svijest mi se vrlo cesto cini kao snop svjetlosti koja izbija iz kino-projektora. U svojem zaristu ona je bijela i nije jos razradjena u pojedine boje, slike, prikaze, likove i radnju. Ali ako se odmicemo od zarista, ta svjetlost se rastace, mijesa se svjetlost i sjena, poprima oblik, na platnu poprima izgled likova, a ako se jos dalje odmaknemo i pocnemo pratiti radnju na filmu... onda se cak mozemo poistovjetiti s likovima na platnu. Mozemo pratiti njihov zivot, tugovati i radovati se s njima. Biti posve vezani za nesto sto ustvari ne postiji i sto je samo isprazna igra svjetla i sjene.
 
Tako meditaciju uvijek dozivljavam kao odmicanje u suprotnom pravcu. Od filmskog platna do zarista svjetla iz kojeg film nastaje. Imam veliku zelju preci taj prag. Nastaviti dublje, ostaviti posve ovu stranu na kojoj nastaju oblici i radnje, i uci dublje u izvor svjetla iz kojega zraci vanjsko dogadjanje. Za to je potrebno malo duze sjednje (u kinu zatvornih ociju), ali to je ono sto me nadahnjuje da sve cesce i dulje sjedim u kinu zatvorenih ociju.
 
Ovaj dio sutte i tumacenje si mi zato vrlo bliski  :bravo: a mozda sam to sve krivo nesto spojio sa svojim iskustvom  :ces  tko ce ga znati? :kafa:

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 789
  • Karma: +302/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #8 poslato: April 24, 2011, 21:47:42 »
Eh da, jos jedna stvar... sopstvo? Rijec koja bi na buddhistickom forumu mogla da izazove nesporazume. Izgleda da je sazdano samo od poistivjecenja sa sadrzajima i nista vise (vidi nekoliko prvih Patanjalijevih Yoga Sutri). Sto se vise razlaze, postaje jesnije da nije nista drugo do sadrzaji. Sve vise me privlaci stanje u kojem cu smoci snage da ocistim sve sadrzaje. Bas me zanima da li je tada ostati sto od tog sopstva. Po yogickim i tantrickim spisima tada bi spostvo trebalo zasjati u svojoj pravoj prirodi koja je nista drugo do Brahman. Po meni je to jos jedna poveznica ovih skola s buddhizmom jer pretpostavljam da je Brahman (sat-cit-ananda - istinska svjesnost prozeta blazenstvom) isto ono sto je u buddhizmu nirvana.
 
 :joga:

Bodhisattva Mahadeva

  • Stariji član
  • **
  • Poruke: 92
  • Karma: +30/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #9 poslato: Jun 05, 2011, 17:14:12 »
Namjenjujem svoje himalajske spiljske meditacije nastavku ove predivne teme
 
Om shani, Om shanti, Om shanti... :srce
 
 :joga:

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 3991
  • Karma: +537/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #10 poslato: Jun 06, 2011, 09:16:09 »
Hvala Fazlija,
uz tvoje meditacije i moj zavrsetak jednog drugog posla,
i ja se nadam da cemo nastaviti ovu temu uskoro  :ok

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 789
  • Karma: +302/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #11 poslato: Jun 06, 2011, 19:23:05 »
Dobro je, jer ja taman cistim krpelje  :med sa sebe od subotnje meditacije u sumi. Dva sam vec danas nasao. Tako da dok to sredim... nadam se da ce talas dobrih vibracija da ti donese snage za nove prijevode.
 :andjali

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 789
  • Karma: +302/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #12 poslato: Novembar 17, 2011, 00:27:46 »
Mozes li tablice iz ovog i prethodnog predavanja da mi posaljes mailom, ne mogu ih otvoriti sa foruma.

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 3991
  • Karma: +537/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: 49. Satipaṭṭhāna sutta (MN 10) -– deo 8
« Odgovor #13 poslato: Novembar 17, 2011, 18:59:46 »
poslato  :ok