Skorašnje poruke

Stranice: 1 ... 8 9 [10]
91
Uvod u pali / Lekcija br. 12
« Poslednja poruka Sati poslato Avgust 27, 2022, 10:41:15 »
Došli smo i do poslednje 12. lekcije u knjizi, čiji prevod možete da preuzmete sa ovog linka.
Srećno učenje.  :sesir
92
Pali kanon grupa / Odg: 61. Mahasakuludāyi sutta (MN 77) – deo 6 (završetak)
« Poslednja poruka vasilije poslato Avgust 24, 2022, 19:25:42 »
Ima još prevedenih časova Sutta studija, gledaću da ih od jeseni postavljam redovno.
Drago mi je da ima zainteresovanih  :ok
93
Pali kanon grupa / Odg: 61. Mahasakuludāyi sutta (MN 77) – deo 6 (završetak)
« Poslednja poruka Bodhisattva Mahadeva poslato Avgust 14, 2022, 10:14:48 »
Nisam vec neko vrijeme dolazio na forum i ugodno sam se iznenadio kada sam vidio da je opet zivnuo, da se obradjuju nove sutte, a i da su otvorene nove teme vezane za pali jezik. :to
94
Uvod u pali / Odg: Lekcija br. 11
« Poslednja poruka Sati poslato Avgust 03, 2022, 20:53:48 »
Nastavak uvodnih vežbi:

2. Evaṃ me sutaṃ:
sutaṃ (past. part. od sunati, ovde pasivna konstrukcija) = čuto
Ovako sam čuo.

Ekaṃ samayaṃ Bhagavā Āḷaviyaṃ viharati Āḷavakassa yakkhassa bhavane.
Jednom je Blaženi boravio kraj grada Āḷavī, u boravištu demona Āḷavake.

Atha kho Āḷavako yakkho yena Bhagavā ten’upasaṅkami; upasaṅkamitvā Bhagavantaṃ etadavoca:
Tada Āḷavaka dođe do Blaženog i viknu:

"Nikkhama [#1], samaṇâ"ti. 
„Izlazi odavde, asketo!”

"Sādhâvuso"ti Bhagavā nikkhami.
„U redu, prijatelju,” reče Blaženi i izađe.

"Pavisa, samaṇâ"ti.
„Uđi ovamo, asketo!”

"Sādhâvuso"ti Bhagavā pāvisi.
„U redu, prijatelju,” reče Blaženi i uđe.

Dutiyaṃ pi kho Āḷavako yakkho Bhagavantaṃ etadavoca:
Po drugi put demon Āḷavaka ovako reče Blaženom:

"Nikkhama... pāvisi."   / "Izađi... uđi."

Tatiyaṃ pi kho Āḷavako yakkho Bhagavantaṃ etadavoca:
Po treći put demon Āḷavaka ovako reče Blaženom:

"Nikkhama... pāvisi." / „Izlazi odavde, asketo!”

Catutthaṃ pi kho Āḷavako yakkho Bhagavantaṃ etadavoca:
Po četvrti put demon Āḷavaka ovako reče Blaženom:

"Nikkhama, samaṇā"ti. /  „Izlazi odavde, asketo!”

"Na khvâhaṃ [kho + ahaṃ] taṃ, āvuso, nikkhamissāmi.
„Neću izaći, prijatelju.

Yante [Yaṃ te] karaṇīyaṃ, taṃ karohî"ti.
karaṇīyaṃ - budući pasivni particip glagola karoti (gram. VII,2.1, X,5)
Učini ono što moraš da učiniš.”

"Pañhaṃ taṃ, samaṇa, pucchissāmi.
„Postaviću ti pitanje, asketo.

Sace me na byākarissasi, cittaṃ vā te khipissāmi, hadayaṃ vā te phālessāmi, pādesu vā gahetvā pāragaṅgāya khipissāmî"ti.
khipissāmi bud. vr. od khipati = baciti, izbaciti, uznemiriti  /  phāleti = učiniti da pukne (phalati = raspoluti, otvara)
Ako mi ne odgovoriš, pomutiću ti razum ili iščupati srce ili te zgrabiti za noge i zavitlati na drugu obalu Ganga.”

"Na khvâhaṃ taṃ, āvuso, passāmi sadevake loke sabrahmake / sassamaṇa-brāhmaṇiyā pajāya sadevamanussāya / yo me cittaṃ vā khipeyya hadayaṃ vā phāleyya pādesu vā gahetvā pāragaṅgāya khipeyya.
„Prijatelju, ne vidim nikoga u ovome svetu, sa njegovim božanstvima i Brahmom, u ovom pokolenju sa njegovim asketama i brahmanima, sa vladarima i običnim ljudima, ko bi mi mogao pomutiti um ili rastrgnuti srce ili me zgrabiti za noge i zavitlati na drugu obalu Ganga.

Api ca tvaṃ, āvuso, puccha yad ākaṅkhasî"ti.
api ca = pa ipak; međutim  /  ākaṃkhati = želi
No svejedno, prijatelju, pitaj me to što želiš.”

Atha kho Āḷavako yakkho Bhagavantaṃ gāthāya ajjhabhāsi:
ajjhabhāsi = 3. lice jedn. aor. od adhi+bhāseti = obraća se, govori (nekome)
A demon Āḷavaka se onda obrati Blaženom u stihovima:

--------------------
"Kiṃ sū’dha vittaṃ purisassa seṭṭhaṃ?
Kiṃ su suciṇṇaṃ sukhamāvahāti? 
Kiṃ su have sādutaraṃ rasānaṃ?
Kathaṃ jīviṃ jīvitamāhu seṭṭhaṃ?"

su = zaista, uistinu + idha = ovde  / vittaṃ = vlasništvo, svojina, imetak
seṭṭha = plemenit, izvrstan, najbolji  /   su+cciṇṇa (pp. carati = ići) = dobro praktikovan  /  āvahāti = -āvahati = donosi, uključuje (sa drugom dužinom radi pesničkog metra)  /  have = zaista, sigurno  /  sādutara = slađe, prijatnije (u paliju komparativ često ima značenje superlativa) <- sādu = slatko
jīviṃ (pridev) = živeći, vodeći život  /  jīvita = život, životni vek + āhu (pl. aorist) = rekoše

„Šta je najveće čovekovo blago?
Šta, dobro praktikovano, donosi sreću?
Šta je zaista najslađe među ukusima?
Kako živi onaj za kojeg rekoše da živi najbolje?”


--------------------
"Saddhîdha vittaṃ purisassa seṭṭhaṃ,
Dhammo suciṇṇo sukhamāvahāti;
Saccaṃ have sādutaraṃ rasānaṃ,
Paññājīviṃ jīvitamāhu seṭṭhaṃ".            (Snp. 1:10)

saddha = poverenje

„Poverenje je najveće čovekovo blago.
Dhamma, dobro praktikovana, donosi sreću.
Istina je zaista najslađa među ukusima.
Za onog ko živi s mudrošću kažu da živi najbolje.”




3.    Na antalikkhe na samuddamajjhe – na pabbatānaṃ vivaraṃ pavissa
   Na vijjatī so jagatippadeso – yatthaṭṭhito mucceyya pāpakammā.

antalikkhaṃ = atmosfera, vazduh  /  samuddo = okean, more  /
vivaro(aṃ) = šupljina, rupa  /  pavissa ili pavisitvā = ger. od pavisati = ući /
vijjati = čini se, izgleda; postoji  /  jagati = u svetu (lokativ od jagat = svet)  padeso = provincija, region  /   mucceyya = opt. od muñcati = oslobađa  /
 yattha = tamo gde + ṭ-ṭhito = pp. of tiṭṭhati = stoji) = tamo gde stavši  /
--------------------
Ni u visinama, ni u utrobi mora, ni u sred planine,
nema mesta na svetu gde nas loša dela ne sustižu.


   Na antalikkhe na samuddamajjhe – na pabbatānaṃ vivaraṃ pavissa.
   Na vijjatī so jagatippadeso – yatthaṭṭhitaṃ nappasaheyya maccu.
--------------------
pasahati = podčinjava, podjarmljuje  /  maccu = smrt

Ni u visinama, ni u utrobi mora, ni u sred planine,
nema mesta na svetu gde nas smrt pobediti neće.


   Sukhakāmāni bhūtāni – yo daṇḍena vihiṃsati;
   Attano sukhamesāno – pecca so na labhate sukhaṃ.

sukhakāma = željan sreće  /  bhūtaṃ = živo biće  / vihiṃsati = ranjava, povređuje, tlači
esāna = tragajući za, žudeći za  / labhate [#4, str. 153, "srednji" glas, 3. l. j.] - korišćen kao uzvišeni stil u stihovima. -te nastavak za 3. l. j.)
Onaj ko bića željna sreće štapom povređuje, jer i sam
sreću priželjkuje, za toga posle smrti sreće nema.


   Sukhakāmāni bhūtāni – yo daṇḍena na hiṃsati;
   Attano sukhamesāno – pecca so labhate sukhaṃ.

bhūtaṃ = živo biće  /  esāna = tragajući za, žudeći za

Onaj ko bića željna sreće štapom ne povređuje, jer i sam
sreću priželjkuje, za toga posle smrti sreće ima.


--------------------
   Parijiṇṇamidaṃ rūpaṃ - roganīḷaṃ pabhaṅgunaṃ.
   Bhijjati pūtisandeho – maraṇantaṃ hi jīvitaṃ.      (Dhp.)

parijiṇṇa = raspadnut  /  rogo = bolest + nīḷa = gnezdo  /  pabhaṃguna = lak za uništavanje
bhijjati (pasiv od bhindati = slama) = slomljen
-- izvedena iz ove je i reč koju smo već imali bheda, kao u saṇgha bheda = raskol u sanghi ili kāya bheda - slom tela, smrt

/  pūtisandeho = akumuliranje truleži, masa truleži  /  anta = cilj; kraj -->  X anta = ima X za svoj kraj

Trošno je telo ovo, leglo bolesti, propadljivo.
Ta gomila truleži je propala; život se zaista smrću okončava.


--------------------
4.  Anatta-lakkhana sutta

Atha kho Bhagavā pañcavaggiye bhikkhū āmantesi:

pañca = pet + vaggiye (vagga = koji pripada grupi, grupa od... [chabbaggiyā = grupa od šest (monaha)]
Onda blaženi grupi od pet monaha reče:

--------------------
"Rūpaṃ, bhikkhave, anattā.  = "Monasi, materijalni oblik je bez trajne suštine.

--------------------
Rūpaṃ ca h’idaṃ, bhikkhave, attā abhavissa, nayidaṃ rūpaṃ ābādhāya saṃvatteyya, labbhetha ca rūpe: ‘evaṃ me rūpaṃ hotu, evaṃ me rūpaṃ mā ahosî’ti.
abhavissa = kondicional od bhavati (videti gramatiku 2) = ako bi bilo
ābādho = bolest  /   saṃvattati = postoji; vodi do  /  labbhetha (opt. 3 l.j.) = mogao bi da

Monasi, kada bi oblik zaista imao trajnu suštinu, ne bi oblik vodio ka bolesti i moglo bi se postići u pogledu oblika: "Neka moj oblik ovakav bude; nema moj oblik ne bude ovakav".

--------------------
Yasmā ca kho, bhikkhave, rūpaṃ anattā, tasmā rūpaṃ ābādhāya saṃvattati, na ca labbhati rūpe: ‘evaṃ me rūpaṃ hotu, evaṃ me rūpaṃ mā ahosî’ti.
Ali pošto oblik nema trajnu suštinu, otuda oblik vodi ka bolesti i ne može se narediti obliku: "Neka moj oblik ovakav bude; nema moj oblik ne bude ovakav".

--------------------
Vedanā, bhikkhave, anattā. Vedanā ca h’idaṃ, bhikkhave, attā abhavissa, nayidaṃ vedanā ābādhāya saṃvatteyya, labbhetha ca vedanāya: ‘evaṃ me vedanā hotu, evaṃ me vedanā mā ahosî’ti.
Yasmā ca kho, bhikkhave, vedanā anattā, tasmā vedanā ābādhāya saṃvattati, na ca labbhati vedanāya: ‘evaṃ me vedanā hotu, evaṃ me vedanā mā ahosî’ti.

--------------------
Saññā, bhikkhave, anattā.
Saññā ca h’idaṃ, bhikkhave, attā abhavissa, nayidaṃ saññā ābādhāya saṃvatteyya, labbhetha ca saññāya: ‘evaṃ me saññā hotu, evaṃ me saññā mā ahosî’ti.
Yasmā ca kho, bhikkhave, saññā anattā, tasmā saññā ābādhāya saṃvattati, na ca labbhati saññāya: ‘evaṃ me saññā hotu, evaṃ me saññā mā ahosî’ti.

--------------------
Saṅkhārā, bhikkhave, anattā. Saṅkhārā ca h’idaṃ, bhikkhave, attā abhavissaṃsu, nayidaṃ saṅkhārā ābādhāya saṃvatteyyuṃ, labbhetha ca saṅkhāresu: ‘evaṃ me saṅkhārā hontu, evaṃ me saṅkhārā mā ahesun’ti. Yasmā ca kho, bhikkhave, saṅkhārā anattā, tasmā saṅkhārā ābādhāya saṃvattanti, na ca labbhati saṅkhāresu: ‘evaṃ me saṅkhārā hontu, evaṃ me saṅkhārā mā ahesun’ti.

--------------------
Viññāṇaṃ, bhikkhave, anattā. Viññāṇañca h’idaṃ, bhikkhave, attā abhavissa, nayidaṃ viññāṇaṃ ābādhāya saṃvatteyya, labbhetha ca viññāṇe: ‘evaṃ me viññāṇaṃ hotu, evaṃ me viññāṇaṃ mā ahosî’ti. Yasmā ca kho, bhikkhave, viññāṇaṃ anattā, tasmā viññāṇaṃ ābādhāya saṃvattati, na ca labbhati viññāṇe: ‘evaṃ me viññāṇaṃ hotu, evaṃ me viññāṇaṃ mā ahosî’ti.
95
Uvod u pali / Odg: Lekcija br. 11
« Poslednja poruka Sati poslato Jul 27, 2022, 17:55:12 »
Lekcija XI: UVODNE VEŽBE

1. Atīte Jambudīpe Ajitaraṭṭhe eko gopālako vasi.
vasi = aor. od vasati = živi  /  Ajita = ime zemlje + raṭṭha = pokrajina
Jednom davno je u Đambudipi, u pokrajini Ađiti živeo neki pastir.

Tassa gehe eko Paccekabuddho nibaddhaṃ bhuñjati.
nibaddhaṃ = uvek
U njegovoj kući uvek je jeo jedan utihnuli buda.

Tasmiṃ gehe eko kukkuro ca ahosi.
kukkura = pas
U toj kući je živeo i jedan pas.

Paccekabuddho bhuñjanto tassa nibaddhaṃ ekaṃ bhattapiṇḍaṃ adāsi.
bhatta = kuvani pirinač; hrana + piṇḍa = grumen, grudva
Utihnuli buda mu je jedući uvek davao šaku pirinča.

So tena nissāya Paccekabuddhe sinehaṃ akāsi.
sineho = privrženost, naklonost  /  nissāya = zbog nečega, uzrokovano nečim
Zbog toga je on postao privržen prema utihnulom budi.

Gopālako divasassa dve vāre Paccekabuddhass’upaṭṭhānaṃ gacchi. Sunakho’pi tena saddhiṃ gacchi.
 vāro = vreme, prilika  /  divasassa (gen.) = iz dana u dan, svakoga dana
upaṭṭhāna = klanjanje; briga, posluženje, staranje /  sunakho = pas
Pastir je svakoga dana u dve prilike išao da se pokloni utihnulom budi, a sa njim je išao i pas.

Gopālo ekadivasaṃ Paccekabuddhaṃ āha:
Jednoga dana pastir reče utihnulom budi:

"bhante, yadā me okāso na bhavissati, tadā imaṃ sunakhaṃ pesessāmi, tena saññāṇena āgaccheyyāthâ"ti.
okāso = prilika, vreme  /   peseti = šalje  /  saññāṇaṃ = obeležje, znak
saññāṇaṃ = obeležje, znak
"Poštovani, kada ja ne budem imao vremena da dođem, poslaći ovog psa; molim vas da i to bude znak da dođete."

Tato paṭṭhāya anokāsadivase sunakhaṃ pesesi.
tato paṭṭhāya =  od tada pa nadalje
Od tada, kad nije imao vremena, tog dana je slao psa.


So ekavacanen’eva pakkhanditvā
pakkhandati = skače
Paccekabuddhassa vasanaṭṭhānaṃ gantvā
vasanaṭṭhānaṃ = mesto življenja
tikkhattuṃ bhussitvā attano āgatabhāvaṃ jānāpetvā
āgata (part. proš. od āggacchati) + bhāvaṃ = dolazak
ekamantaṃ nipajji.
 nipajjati = leže
Samo na jednu reč (zapovest) skočivši, otišavši do mesta gde je živeo utihnuli buda i tri puta zalajavši i tako stavivši do znanja da je stigao, on je legao sa strane.

Paccekabuddhe velaṃ sallakkhetvā nikkhante bhussanto purato gacchi.
nikkhanta = part. prez. od nikkhamati = izaći
sallakkheti = posmatra, razmatra /   bhussati = laje  / purato = ispred nekog
Motrivši na vreme izlaska utihnulog bude, išao je pred njim lajući.

Paccekabuddho taṃ vīmaṃsanto ekadivasaṃ aññaṃ maggaṃ paṭipajji.
vimaṃsati = testira, razmatra /  paṭipajji = (aor. of paṭipajjati)
Jednoga dana, testirajući ga, utihnuli buda krete drugim putem.

Atha sunakho purato tiriyaṃ ṭhatvā bhussitvā itara+maggam+eva naṃ āropesi.
purato = ispred nekog  /  tiriyaṃ = popreko / itara = drugo +  magga = put + eva
naṃ = alternativna forma od taṃ / āropeti = vodi ka
Onda pas, preprečivši mu put, zalaja i povede ga na drugi put.

Ath’ekadivasaṃ aññaṃ maggaṃ paṭipajjitvā // sunakhena tiriyaṃ ṭhatvā // vāriyamānopi anivattitvā //  taṃ pādena apanetvā pāyāsi.
vāriyamāna = bivajući sprečen /  nivattati = okreće se  /   apaneti = odvodi, uklanja
payāti = napreduje
Onda jednoga dana idući drugim putem, pas mu se ispreči, ali on se nije okrenuo nazad, već ga ukloni nogom i nastavi dalje.

Sunakho tassa anivattanabhāvaṃ ñatvā  //  nivāsanakaṇṇe ḍasitvā // ākaḍḍhanto gantabbamaggam’eva pāpesi.
nivāsanakaṇṇaṃ = porub ogrtača  /   ḍasati = grize, žvaće  /  ākaḍḍhati = vuče
pāpeti = čini da se nešto stvari
Videvši da se nije okrenuo nazad, pas zgrabi kraj njegovog ogrtača i vukući ga, učini da ovaj pođe putem kojim bi trebalo da ide.

Evaṃ so sunakho tasmiṃ Paccekabuddhe balavasinehaṃ uppādesi.
uppādeti = stvara, porađa
balavant = velik, moćan; osnova sloćenice je balava  /  sineho = privrženost, naklonost
Tako je pas prema tom utihnulom budi stvorio veliku privrženost.

Aparabhāge Paccekabuddhassa cīvaraṃ jīri.
aparabhāgo = kasnije  /  jīrati = propada, troši se
Jednom kasnije, ogrtač utihnulog bude je bio propao.

Ath’assa gopālako cīvaravatthāni adāsi.
Onda mu pastir dade tkaninu za ogrtač.

Paccekabuddho "phāsukaṭṭhānaṃ gantvā cīvaraṃ kāressāmī"ti, gopālakaṃ āha.
phāsuka = lako, udobno
Utihnuli buda reče pastiru: "Otišavši na ugodno mesto, napraviću ogrtač"

 So’pi "bhante, mā ciraṃ bahi vasitthā"ti avadi.
cira = dugo (vreme)  /  bahi = izvan, spolja   /  vasati = živi, boravi, obitava
A ovaj mu reče: "Poštovani, nemojte dugo odsustvovati".

Sunakho’pi tesaṃ kathaṃ suṇanto aṭṭhāsi.
suṇanta = slušajući (pr.p. od suṇāti)  /  aṭṭhāsi = ustade (aor. od tiṭṭhati = stoji)
Slušajući njihov razgovor, pas ustade.

Paccekabuddhe vehāsaṃ abbhuggantvā gacchante bhuṃkaritvā ṭhitassa sunakhassa hadayaṃ phali.
vehāsa = nebo  /  abbhuggantvā (ger. od abbhuggacchati) = izdigavši se; skočivši gore
hadayaṃ = srce, um
Zalajavši ka utihnulom budi koji se uzdiže na nebo, srce psa dok je stajao prepuče.

Tiracchānā nām'ete ujujātikā honti akuṭilā.
Manussā pana aññaṃ cintenti, aññaṃ vadanti. (Rasavāhini)
ujujātika = direktno, iskreno  /  kuṭila = kvaran, nepošten
Ona (bića) koja zovemo životinje su iskrena, neiskvarena.
Ali ljudi jedno misle, a drugo rade.
96
Alatke i korisni linkovi / Odg: Tabela nastavaka
« Poslednja poruka Sati poslato Jul 25, 2022, 17:55:04 »
Ovde sam našao istu tu tabelu, ali malo pregledniju.  :andjali
97
Uvod u pali / Lekcija br. 11
« Poslednja poruka Sati poslato Jul 16, 2022, 22:49:29 »
Prevod 11 lekcije možete da skinete sa ovog linka.

Srećno učenje!  :sesir
98
Uvod u pali / Odg: Lekcija br. 10
« Poslednja poruka Sati poslato Jul 08, 2022, 23:36:48 »
Lekcija 10: POČETNE VEŽBE


1.
Ekasmiṃ samaye satthā gaṇaṃ pahāya
ekako’va ekaṃ vanaṃ pāvisi.

satthā = učitelj  /  gaṇo = grupa, mnoštvo, gomila  /   ekako = sam
pāvisi = aor. od pavisati = uđe

Jednom je učitelj, napustivši mnoštvo, sam ušao u jednu šumu.

----------------
Pārileyyakanāmo eko hatthirājā’pi hatthigaṇaṃ pahāya
taṃ vanaṃ pavisitvā,
bhagavantaṃ ekassa rukkhassa mūle nisinnaṃ disvā,
pādena paharanto rukkhamūlaṃ sodhetvā
soṇḍāya sākhaṃ gahetvā
sammajji.

Pārileyyako = ime slona 
soṇḍā = surla slona

A jedan slon predvodnik krda po imenu Parileyyaka je, napustivši krdo, u tu šumu ušao, pa videvši Blaženog kako sedi u podnožju nekog drveta, utabavši stopama (zemlju) oko drveta, državši surlom granu, počisti (to mesto).


-----------------
Tato paṭṭhāya divase divase soṇḍāya ghaṭaṃ gahetvā
pānīyaparibhojanīyaṃ udakaṃ āharati upaṭṭhāpeti,
uṇhodakena atthe sati uṇhodakaṃ paṭiyādeti.

tato paṭṭhāya = gram. 7 (počevši) od (videti gramatiku 7)  /  divaso = dan  gram 8 -> iz dana u dan  /  ghaṭo(aṃ) = lonac   
uṇhodakena = gram. 10 (sandhi) toplom vodom  /  atthe = u nuždi, potrebi  /  sati = lokativ jedn. od santa (videti gramatiku 2) = uṇhodakena atthe sati = kada je bilo potrebno
 patiyādeti = priprema


Od tada, iz dana u dan, uzevši posudu surlom, starao se da donese vodu za piće i za pranje, pripremao toplu vodu kad je to bilo potrebno.


Kathaṃ?
Kako?



Kaṭṭhāni ghaṃsitvā aggiṃ pāteti,
tattha dārūni pakkhipanto aggiṃ jāletvā
tattha tattha pāsāṇe pacitvā,
dārukkhaṇḍakena pavaṭṭetvā
khuddakasoṇḍiyaṃ khipati.

kaṭṭha = parče drveta, pruće  /  ghaṃseti = trlja (o nešto)   /   pāteti = pada, obara -> aggimpāteti = pali vatru  /  tattha = tu, na tom mestu  /  dāru = drvo za loženje
pakkhipati = baca, stavlja  /  tattha tattha = posvuda, i ovde i tamo
pacati = kuva, peče, zagreva  /  dārukhaṇdakaṃ = komad drveta za loženje, štap
pavaṭṭeti = okreće 

Trljavši komade drveta vatru zapali, vatru razgorevši bacajući drvo za loženje u nju, okolno kamenje zagrejavši, i okretavši ih ugarcima ubaci ih u mali bazen.

---------------
Tato hatthaṃ otāretvā udakassa tattabhāvaṃ jānitvā gantvā satthāraṃ vandati.

hatthaṃ = ruka; surla slona  /  otāreti [uzročni glagol od otarati] učiniti da nešto siđe, spustiti  /  tattabhāvo = vrelina, činjenica da je vrelo/toplo  (tatta je past. part. od tapati = sijati  -> tapas = toplina, vrelina; asketsko trpljenje /  vandati = pokloniti se, iskazati poštovanje

Onda, spustivši surlu i znavši da je voda topla, otišao je da se pokloni učitelju.


-----------------
Satthā tattha gantvā nahāyati.

nahāyati = kupati se
Otišavši tamo, učitelj se okupa.

----------------
Atha nānāvidhāni phalāni āharitvā deti.

nānāvidha = različit

Onda, donevši različite plodove, on daje.

----------------
Yadā pana satthā gāmaṃ piṇḍāya pavisati,
A kada učitelj ide ka selu radi prošenja hrane

tadā satthu pattacīvaramādāya kumbhe ṭhapetvā
tada uzevši učiteljevu prosjačku zdelu i ogrtač i stavivši ih na glavu

satthārā saddhiṃ yeva gacchati;
sa učiteljem ide.

rattiṃ vāḷamiganivāraṇatthaṃ mahantaṃ daṇḍaṃ soṇḍāya gahetvā
Noću, radi odbrane od divljih zveri, uzevši surlom veliku batinu,

yāva aruṇ’uggamanā vanasaṇḍe vicarati.
ide unaokolo po džungli sve do svitanja.

(Rasavāhini, šrilankanski tekst iz XIII veka)



2.
Dhammapada aṭṭhakathā  (aṭṭha -> attha = značenje + katha = 1. razgovor; 2. govor, propoved, predavanje; 3. (duža) priča; 4. reč, reči; 5. savet; 6. objašnjenje, izlaganje; 7. diskusija, razmatranje  - Komentari Dhammapade

Atīte kira bārāṇasiyaṃ sālittakasippe nipphattiṃ patto eko pīṭhasappi ahosi.

atīto = prošlost  /  kira = rečeno je, navodno (izveštaj prema glasinama)  /  sālittakasippa = veština gađanja iz praćke /  nipphatti = konac, kraj, završetak; majstorstvo  /  patta = dostignuto, dosegnuto  /  piṭhasappin = hrom čovek, bogalj

Priča se da je nekada davno u Varanasiju živeo neki hrom čovek izuzetno vešt u gađanju iz praćke.

--------------
So nagaradvāre ekassa vaṭarukkhassa heṭṭhā nisinno,
vaṭarukkho = banjanovo drvo  /  heṭṭhā = ispod, pod
Sedeći kraj gradske kapije, ispod nekog banjanovog drveta,

------------------
sakkharāni khipitvā tassa paṇṇāni chindanto
sakkharā = kamičak  /  khipati = baca, stavlja  /   paṇṇaṃ = list  / chindanto = sekući (prez. part)
bacao je kamičke odsecajući na njemu lišće;

"hatthirūpakaṃ no dassehi, assarūpakaṃ no dassehī"ti gāmadārakehi vuccamāno,
rūpakaṃ = male figure, igračke /  no = nama   /  dasseti = pokazuje
a kad bi mu seoski dečaci govorili: "Male slonove nam pokaži, male konje nam pokaži",

icchiticchitāni rūpāni dassetvā,
icchita = particip prošli od icchati = želi  ->  icchit'icchitāni = koju god stvar da su želeli (videti gramatiku 8)   
i kad bi oni (među lišćem) videli željenu životinju,

tesaṃ santikā khādanīyādīni labhati.
khādaniya = jestivo, dopušteno da se jede  + ādi = i tako dalje, i drugo / santikaṃ = u blizini, u društvu sa  ->  santikā = (ablativ) iz blizine --> od (njih)

od njih bi dobija hranu i druge stvari.

----------------------
Ath’ekadivasaṃ rājā uyyānaṃ gacchanto taṃ padesaṃ pāpuṇi.
uyyānaṃ = park  /  padesa = mesto  /  pāpuṇati = dostiže, stiže  (aor. of pāpuṇāti)
Onda jednoga dana, kralj idući u svoj park dođe na to mesto.

Dārakā pīṭhasappiṃ pāroh’antare katvā palāyiṃsu.
palāyati = beži
Ostavivši bogalja među izdancima banjan drveta, dečaci se razbežaše.

Rañño1 ṭhitamajjhantike rukkhamūlaṃ paviṭṭhassa  //   chiddacchāyā sarīraṃ phari.
ṭhitamajjhantike = u podne  /  paviṭṭha = uđe u (past part. od pavisati)
chidda = rupa, rez + chāya = senka   /  sarīaṃ = telo, oblik  /  phari (aor. od pharati = širi, prožima, pada na nešto)
U podne, kada je kralj došao do podnožja drveta, oblici od rupa u senci padoše na njegovo telo.


-----------------------
Konstrukcija nazvana "genitiv apsolutiv'' sastoji se od imenice (ili zamenice) iza koje stoji particip, a oboje su u genitivu. Ova veza stoji odvojena od drugih delova rečenice i znači "dok je (imenica radila particip)"... Subjekat u absolutivu nije isti kao i subjekat u glavnom delu rečenice.
   Često genitiv apsolutiv ima posebno značenje zanemarivanja: "uprkos što je  (imenica radila particip)" ili "pred njihovim nosom", u slučajevima kada particip znači "gledajući", "posmatrajući" itd. Na primer, telassa jhāyamānassa, "dok ulje gori..."; mātā-pitunnaṃ (gen. mn.)...  rudantanaṃ... pabbajito, "iako su njegovi majka i otac... plakali... napustio je dom".
   Genitiv apsolutiv je koristan za konstruisanje rečenice sa dva subjekta, ali slično konstruisani lokativ apsolutiv je mnogo češće korišćen za to, jer nije ograničen na specijalne slučajeve upotrebe. (A.K. Warder: Introduction to Pali, str. 58)


-----------------------

So "kiṃ nu kho etan"ti uddhaṃ olokento rukkhapaṇṇesu hatthirūpakādīni disvā "kass’etaṃ kamman"ti pucchitvā "pīṭhasappino"ti sutvā taṃ pakkosāpetvā āha:
uddhaṃ = gore  /  oloketi = gledati (na nešto)  /  pakkosāpeti = naredi da se pozove (pakosati = poziva) - videti X.6 gram. uzročni glagoli

"Šta li je ovo?" upita on, pa gledajući gore među listove drveta vide oblik malog slona i drugo; "čije je ovo delo?" upita i čuvši: "od bogalja" i naredivši da ga dovedu, reče mu:

----------------------
"mayhaṃ purohito atimukharo appamattake’pi vutte bahuṃ bhaṇanto maṃ upaddavati;
ati = vrlo, previše + mukharatā = brbljivost  /  appamattakaṃ = čak i malo, sitnica
vutta = rečeno (part. prošli od vatti = govori, kaže) / bhaṇanta = govoreći, pričajući (pr. p. od bhaṇati)  / upaddavati = izaziva nevolju, uznemirava (nekoga), dosađuje

"Moj glavni sveštenik je brbljivac i nervira me kad čak i o sitnicama mnogo priča.

----------------------
sakkhissasi tassa mukhe nāḷimattā ajalaṇḍikā khipitun"ti?
sakkhissati = buduće vreme od sakkoti = može, u stanju je
nāḷi = mera za količinu, šolja  --> nāḷimatta = otprilike jedan nāḷi  /  ajalaṇḍlikā = koziji izmet
khipati = baca, stavlja, ubacuje

"Hoćeš li biti u stanju u njegova usta da ubaciš šolju kozijih brabonjaka?"

-------------------------
"Sakkhissāmi, deva. = "Biću u stanju, vaše visočanstvo.

Ajalaṇḍikā āharāpetvā /  purohitena saddhiṃ tumhe antosāṇiyaṃ nisīdatha, aham+ettha kattabbaṃ jānissāmî"ti.
sakkoti = može, u stanju je  /  āharati = donosi ->  āharāpeti = učiniti da neko donese  /  anto = unutra, iza + sāṇi = zastor, zavesa -> antosāṇiyaṃ = iza zastora  /  aham + ettha = ja + ovde
Naredite da se sakupe koziji brabonjci i sedite zajedno sa sveštenikom iza zastora, a ja ću onda znati šta treba da radim."


Rājā tathā kāresi. = Kralj tako uradi.

Itaro’pi kattariy’aggena sāṇiyaṃ chiddaṃ katvā,
itara = drugo  /  kattari = makaze  /  aggaṃ = vrh, kraj  /  chiddaṃ = rupa, rez
Ovaj drugi vrhom makaza napravi rupu u zastoru,

purohitassa raññā saddhiṃ kathentassa  / mukhe vivaṭamatte ek’ekaṃ ajalaṇḍikaṃ khipi.
 /  kathenta = razgovor (pr. partic. od katheti = razgovarati)  /  vivaṭa = otvoren  ->  vivaṭamatta = čim je otvoreno
i dok je sveštenik razgovarao sa kraljem, u tek otvorena usta jedan po jedan ubacivao kozije brabonjke.

Purohito mukhaṃ paviṭṭhaṃ paviṭṭhaṃ gili.
gilati = guta -> aor. gili = proguta
To što bi ušlo u usta sveštenik bi progutao.

Pīṭhasappī khīṇāsu ajalaṇḍikāsu sāṇiṃ cālesi.
khīṇa = iscrpljeno, završeno --  khīṇajāti  /  cāleti = učini da se zatrese (cālati = trese)
Kada više nije bilo brabonjaka, bogalj zatrese mrežu.

Rājā tāya saññāya ajalaṇḍikānaṃ khīṇabhāvaṃ ñatvā āha:
saññā = znak, indikacija; opažaj
Kralj tim znakom znajući da su brabonjci potrošeni, reče:

"ācariya, ahaṃ tumhehi saddhiṃ kathento kathaṃ nittharituṃ na sakkhissāmi.
"Učitelju, (ovaj) sa vama vodeći razgovor završiti neću moći. (dosl.)

----------------------
Tumhe2 atimukharatāya nāḷimattā ajalaṇḍikā gilantā pi tuṇhībhāvaṃ nâpajjathâ"ti.
atimukha+rata(ushićenje)+āya (genitiv) = zbog brbljivosti  /  āpajjati = stiže, dostiže, sreće
Vi ste zbog brbljivosti čak šolju brabonjaka progutali, a niste zaćutali.

Brāhmaṇo maṃkubhāvaṃ āpajjitvā tato paṭṭhāya mukhaṃ vivaritvā raññā saddhiṃ sallapituṃ nâsakkhi.
maṃkubhāvo = stanje konfuzije, nezadovoljstvo, moralna slabost / āpajjati = stiže, dostiže, sreće  / paṭṭhāya = (počevši) od (videti gramatiku 7)   /  vivaritvā = otvorivši (ger. od vivarati = otvoriti)  / na + asakkhi (3. l. aor. od sakkoti = biti u stanju (sansk. śakti = moć, snaga, sposobnost, energija)

U stanju konfuzije, brahman od tog trenutka nije bio u stanju da usta otvorivši razgovara sa kraljem.

-------------------
Rājā pīṭhasappiṃ pakkosāpetvā, "taṃ nissāya me sukhaṃ laddhan"ti tuṭṭho
tassa sabbaṭṭhakaṃ nāma dhanaṃ datvā nagarassa catūsu disāsu cattāro varagāme adāsi.(DhpAk.)
pakkosāpeti = poziva, okuplja  /  nissāya = zbog nečega, uzrokovano nečim  /  tuṭṭha = zadovoljan, srećan  /  sabbaṭṭhaka = poklon kada je dato osam od svega što je na raspolaganju  /  varagāmo = nasledno imanje; selo dato kao poklon
vara = poklon; izvanredan

Kralj naredi da pozovu bogalja (i pomislivši): "Zahvaljujući njemu, ja sam stekao sreću", zadovoljan, dade mu poklon po imenu sve osmice, četiri nasledna sela na četiri strane od grada.

-------------------
3.
Yathāgāraṃ ducchannaṃ - vuṭṭhī samativijjhati;
evaṃ abhāvitaṃ cittaṃ - rāgo samativijjhati.
āgara = kuća  /  ducchanna = loše prekriveno  /  vuṭṭhi = kiša
samativijjhati = prodire  /  rāgo = strast

Kao što u kuću loše pokrivenu kiša prodire;
isto tako u neuvežban um, strast prodire.

Yathāgāraṃ suchannaṃ - vuṭṭhī na samativijjhati;
evaṃ subhāvitaṃ cittaṃ - rāgo na samativijjhati.

Kao što u kuću dobro pokrivenu kiša ne prodire;
isto tako u dobro uvežban um, strast ne prodire.


----------------
Idha socati pecca socati - pāpakārī ubhayattha socati;
so socati so vihaññati - disvā kammakiliṭṭhamattano.

socati = jadikuje  /  ubhayattha = na oba mesta   /  vihaññati = pati
kiliṭṭhaṃ = prljavština, nečistoća (srednji rod, particip prošliod kilissati = prlja se

Dok živi nariče, kad umre nariče,
zločinac nariče i ovde i tamo,
nariče, očajava, kad sagleda zlodela svoja.


------------------
Idha modati pecca modati - katapuñño ubhayattha modati;
so modati so pamodati - disvā kammavisuddhimattano.
katapuñño = onaj ko je učinio dobra dela (videti gramatiku 11)

Dok živi raduje se, kad umre raduje se,
dobročinitelj se raduje i ovde i tamo,
raduje se, srećan je, kad sagleda dobročinstva svoja.


------------------
Idha tappati pecca tappati - pāpakārī ubhayattha tappati;
"pāpaṃ me katan"ti tappati - bhiyyo tappati duggatiṃ gato.

tappati = pati, muči se  /  bhiyyo = više, još više

Dok živi muči se, kad umre muči se,
zločinac se muči i ovde i tamo.
“Zlo učinih”, muči ga misao;
Još mu je gore kad u zlu se ponovo rodi.


------------------
Idha nandati pecca nandati - katapuñño ubhayattha nandati;
"puññaṃ me katan"ti nandati - bhiyyo nandati suggatiṃ gato.(Dhp)
   nandati = veseliti se, biti srećan

Dok živi uživa, kad umre uživa,
dobročinitelj uživa i ovde i tamo,
”Dobro učinih”, u takvoj misli uživa,
još više uživa kad se u dobru ponovo rodi.

      
99
Uvod u pali / Odg: Lekcija br. 9
« Poslednja poruka Sati poslato Jul 08, 2022, 23:14:07 »
Lekcija 9: ZAVRŠNE VEŽBE


1. Evaṃ me sutaṃ. Ekaṃ samayaṃ bhagavā Rājagahe viharati Veḷuvane Kalandakanivāpe.

veḷu = bambus + vana = šuma

Ovako sam čuo. Jednom je Blaženi boravio kraj Rājagahe, u Bambusovom gaju, na mestu gde se hrane veverice.


---------------
Tena kho pana samayena Sigālako gahapatiputto kālass‘eva uṭṭhāya Rājagahā nikkhamitvā allavattho allakeso pañjaliko puthudisā namassati:

kālo = vreme, jutro  →  kālassa eva = u rano jutro  /  uṭṭhāya = ustavši (-ya gerund od uṭṭhahati, IV.3.12, str. 52)  /   nikkhamati = izraziti; započeti putovanje /  alla = vlažan  +  vatthaṃ = odeća  /  kesa = kosa  /  pañjalika = sklopljenih ruku   /  puthu = posebno, individualno, različito  +  disā = smer, strana sveta  /  namassati = pozdravlja, iskazuje poštovanje, klanja se

A tom prilikom je Sigāla, domaćinski sin, ustavši rano, izašao iz Rāđagahe, vlažne odeće i kose, i sa sklopljenim rukama klanjao se različitim stranama sveta –


----------------
puratthimaṃ disaṃ dakkhiṇaṃ disaṃ pacchimaṃ disaṃ uttaraṃ disaṃ heṭṭhimaṃ disaṃ uparimaṃ disaṃ.

puratthima = istočno (prilog za mesto)  /  dakkhiṇa = južno  /   pacchima = zapadno  /  uttara = severno  /  heṭṭhima = niži, najniži, nadir  /  uparima = najviši, zenit

istoku, jugu, zapadu, severu, nadiru i zenitu.


-----------------
Atha kho Bhagavā pubbaṇhasamayaṃ nivāsetvā pattacīvaramādāya rājagahaṃ piṇḍāya pāvisi.
nivāseti = oblači se  / pavisati = ući  /  piṇḍa = zalogaj, komad hrane; isprošena hrana  (piṇḍa + pāta =ubacivati) /

Onda Blaženi ujutro, pošto se obukao i uzeo prosjačku zdelu i ogrtač, krenu za Rāđagahu da prosi hranu.


------------------
Addasā kho bhagavā Sigālakaṃ gahapatiputtaṃ kālasseva vuṭṭhāya rājagahā nikkhamitvā allavatthaṃ allakesaṃ pañjalikaṃ puthudisā namassantaṃ: puratthimaṃ disaṃ dakkhiṇaṃ disaṃ pacchimaṃ disaṃ uttaraṃ disaṃ heṭṭhimaṃ disaṃ uparimaṃ disaṃ.

I vide Blaženi Sigālu, domaćinskog sina, kako je, ustavši rano, izašao iz Rāđagahe, vlažne odeće i kose, i sa sklopljenim rukama klanjao se različitim stranama sveta – istoku, jugu, zapadu, severu, nadiru i zenitu.

-----------------
Disvā Sigālakaṃ gahapatiputtaṃ etadavoca: “Kiṃ nu kho tvaṃ, gahapatiputta, kālasseva uṭṭhāya Rājagahā nikkhamitvā allavattho allakeso pañjaliko puthudisā namassasi: puratthimaṃ disaṃ dakkhiṇaṃ disaṃ pacchimaṃ disaṃ uttaraṃ disaṃ heṭṭhimaṃ disaṃ uparimaṃ disan”ti?

Pošto ga je video, on ovako reče Sigāli, domaćinskom sinu: „Zašto si ti, domaćinski sine, ustavši rano, izašao iz Rāđagahe, vlažne odeće i kose, i sa sklopljenim rukama klanjaš se različitim stranama sveta – istoku, jugu, zapadu, severu, nadiru i zenitu?“

---------------
“Pitā maṃ, bhante, kālaṃ karonto evaṃ avaca: ‘Disā, tāta, namasseyyāsī’ti.

tāta = dragi, čedo (termin za obraćanje nekome ko nam je drag, bez obzira na godine; obično u vokativu kao tāta  /

„Poštovani gospodine, otac mi je na samrti ovako rekao: ’Dragi sine, bilo bi dobro da poštuješ strane sveta.'


------------------
So kho ahaṃ, bhante, pituvacanaṃ sakkaronto garuṃ karonto mānento pūjento kālasseva uṭṭhāya Rājagahā nikkhamitvā allavattho allakeso pañjaliko puthudisā namassāmi: puratthimaṃ disaṃ… pe... uparimaṃ disan”ti.

sakkaroti = poštuje (particip prezenta od sakkaronta)  /   garukaroti = poštuje  /  māneti = poštuje, slavi

I tako, gospodine, poštujući očevu reč, uvažavajući je, ceneći je i pridržavajući je se,  ustavši rano, izađem iz Rāđagahe, vlažne odeće i kose, i sa sklopljenim rukama klanjam se različitim stranama sveta – istoku… i zenitu?“

-----------------
“Na kho, gahapatiputta, ariyassa vinaye evaṃ chaddisā namassitabbā”ti.

ariyassa vinaye = prema principima ponašanja koje podučavaju plemeniti; obično se ovo odnosi na način življenja plemenitih (upor. vinayo u uvodnim vežbama za ovu lekciju)
namassitabbā = treba se klanjati  (futur pasivni particip od namassati (videti gramatiku VII.2, str 100 – šta treba učiniti, šta se može učiniti)

„Domaćinski sine, prema pravilima ponašanja plemenitih, zaista ne bi trebalo tako iskazivati poštovanje prema šest strana sveta.”

-----------------
“Yathā kathaṃ pana, bhante, ariyassa vinaye chaddisā namassitabbā?
„A kako bi, gospodine, prema pravilima plemenitih, trebalo iskazivati poštovanje prema šest strana sveta.”

----------------
Sādhu me, bhante, Bhagavā tathā dhammaṃ desetu, yathā ariyassa vinaye chaddisā namassitabbā”ti.
„Dobro bi bilo ako bi me Blaženi podučio Dhammi, tome kako bi prema pravilima plemenitih trebalo iskazivati poštovanje prema šest strana sveta.”

----------------
“Tena hi, gahapatiputta, suṇohi sādhukaṃ manasikarohi bhāsissāmī”ti.
sādhukaṃ = dobro, pomno (prilog)

„U tom slučaju, domaćinski sine, slušaj i dobro zapamti, a ja ću govoriti.”

----------------
“Evaṃ, bhante”ti kho sigālo gahapatiputto Bhagavato paccassosi.
„Da, poštovani”, saglasi se Sigāla, domačinski sin, sa Blaženim.

----------------
Bhagavā etadavoca: “Yato kho, gahapatiputta, ariyasāvakassa cattāro kammakilesā pahīnā honti,

yato = otuda, zato što  /   kammakileso = loša dela, pokvarenost u postupcima 
pahīna = napušten, odbačen, eliminisan (particip prošli od pajahati)  /



catūhi ca ṭhānehi pāpakammaṃ na karoti, cha ca bhogānaṃ apāyamukhāni na sevati, so evaṃ cuddasa pāpakāpagato, chaddisā paṭicchādī,

ṭhānaṃ = činjenica, princip, stajalište, gledište; zaključak  /  apāyamukhaṃ = uzrok propasti
sevati = služi, praktikuje, preuzima na sebe  /   cuddasa = četrnaest  /  pāpaka = loše, rđavo (u složenicama) + apagato = past. part od apagacchati = otići od nečega, napustiti, okrenuti se od nečega  /   paṭicchādin = pokrivanje, umotavanje

ubhaya lokavijayāya paṭipanno hoti.

Tassa ayaṁ c‘eva loko āraddho hoti paro ca loko.

So kāyassa bhedā paraṃ maraṇā sugatiṃ saggaṃ lokaṃ upapajjati.

vijayo = pobeta, trijumf  / ubho = oboje /  paṭipanna = (part. prošli od paṭipajjati) onaj koji vežba (put oslobođenja), onaj ko je stupio na put, koji sledi metod


A Blaženi ovako reče: „Zato što su kod plemenitog učenika četiri nečistoće u delovanju eliminisane, zato što ne čini nedela (vođen) sa četiri gledišta i zato što ne praktikuje šest uzroka propadanja imetka, on se tako okrenuo od 14 rđavih stvari i šest strana sveta je pokrio, on tako ide putem ka pobedi u oba sveta.

Tako je on učvršćen u ovom svetu i u drugom svetu. Posle sloma tela, posle smrti, on se preporađa na dobrom odredištu, u nebeskom svetu.




2. Atha kho, bhikkhave, Vipassissa Bhagavato arahato sammāsambuddhassa (gen/dat.) etadahosi:

etad = ovo (pokazna zamenica) + ahosi (aorist od hoti = jeste) = (idiom) ovo pade na pamet

Onda, monasi, ovo pade na um Vipassiju, blaženom, plemenitom, potpuno probuđenom:

‘Yaṃ + nū(n) + āhaṃ dhammaṃ deseyyan’ti.
„Kako bi bilo ako bih podučavao Dhammu?“

Atha kho, bhikkhave, Vipassissa Bhagavato arahato sammāsambuddhassa etadahosi:
Onda, monasi, ovo pade na um Vipassiju, blaženom, plemenitom, potpuno probuđenom:

‘Adhigato me ayaṃ dhammo, gambhīro duddaso duranubodho santo paṇīto atakkāvacaro nipuṇo paṇḍitavedanīyo.
adhigata = shvaćeno, razumljeno  /  duddasa = teško da se vidi, neshvatljivo (za običnu osobu)  /  duranubodha = teško da se razume  /  santa = miran, stišan  /  paṇita = uzvišen, izvanredan  /  atakkāvacara = van logike, van sfere misli, nedokučivo  /  nipuṇa = efikasan, suptilan, teško razumljiv, vešt, usavršen  /  paṇḍitavedaniya = ono što bi mudri trebalo da razumeju 

takka: thought; reasoning; logic. (nt.), butter-milk. (m.)
avacara = fig. dealing or familiar with

Ja sam razumeo ovu Dhammu, duboku, teško vidljivu, teško razumljivu, smirujuću, uzvišenu, nedokučivu, suptilnu, koju bi mudri trebalo da razumeju.


Ālayarāmā kho panāyaṃ pajā ālayaratā ālayasammuditā.
ālayarāma = vezan za zadovoljstvo (rāma = zadovoljstvo)  /   pana + ayaṃ
ālayarata = požudan, ushićen zadovoljstvima čula (rata pp od ramati = oduševljavati se)
ālayasammudita = biti ushićen žudnjom  (sammudita = pp od sammodati = ushićivati se, oduševljavati se

Međutim ovaj svet je vezan za zadovoljstvo, prepun žudnji, ushićen žudnjom. 



Ālayarāmāya kho pana pajāya ālayaratāya ālayasammuditāya
duddasaṃ idaṃ ṭhānaṃ yadidaṃ idappaccayatā paṭiccasamuppādo.

ṭhānaṃ = činjenica, princip, stajalište, gledište; zaključak  /   
idaṃ + paccaya + tā =  ta + uslov/uzrok + apstr. nast.
paṭiccasamuppādo = nastajanje na osnovu prethodnog uzroka, uslovljeni nastanak

A svetu vezanom za zadovoljstvo, prepunom žudnji, ushićenim žudnjom teško je uvideti taj princip, a to je uzročna povezanost, uslovljeni nastanak.

Idampi kho ṭhānaṃ duddasaṃ
yadidaṃ sabba+saṅkhāra+samatho sabbūpadhipaṭinissaggo taṇhākkhayo virāgo nirodho nibbānaṃ.

pi = takođe  /  saṃkhārā = uslovljene pojave; zbir uzroka koji rezultiraju egzistencijom; sinergije  /  samatho = prestanak, smirenje  /   upadhi = podloga (za preporađanje), prianjanje, vezanost za preporađanje  /  paṭinissaggo = odustajanje, odbacivanje
taṇhākkhayo = iskorenjivanje žudnje  /  vi+rāga = prestanak strasti  / 

Takođe, teško je uvideti taj princip, a to je smirivanje svih uslovljenih pojava, odbacivanje svake osnove za preporađanje, uništenje žudnje, prestanak, nibbāna.

Ahañceva kho pana dhammaṃ deseyyaṃ,
pare ca me na ājāneyyuṃ;
so mamassa kilamatho, sā mamassa vihesā’ti.

Ahaṃ + ce = ako + eva
kilamatho = zamor, iscrpljenost  /  vihesā = zbunjenost, muka, briga

Ako bih podučavao Dhammu, drugi me ne bi razumeli; to bi meni bilo iscrpljujuće, to bi meni bila briga.



3.
Ko imaṃ pathaviṃ vijessati,
yamalokañca imaṃ sadevakaṃ;
ko dhammapadaṃ sudesitaṃ,
kusalo pupphamiva pacessati.

pathavi = zemlja  /  vijeti = pobeđuje, trijumfuj  /   Yama = bog smrti
pacessati = buduće vreme 3. lice jedn. od pacināti = sakuplja; 2. to pick out (mentally), to discern, distinguish, realise, know

Ko će razumeti ovu zemlju,
svet boga Jame i nebeska božanstva,
ko reči Dhamme, dobro izgovorene,
kao što znalac prepoznaje cvetove u polju.



Sekho pathaviṃ vicessati,
yamalokañca imaṃ sadevakaṃ;
sekho dhammapadaṃ sudesitaṃ,
kusalo pupphamiva pacessati.

sekho = (plemeniti) učenik, onaj ko još uvek vežba, tj. nije još dostigao stanje arahanta

Plemeniti učenik će razumeti ovu zemlju,
svet boga Jame i nebeska božanstva,
isto tako i reči Dhamme, dobro izgovorene,
kao što znalac prepoznaje cvetove u polju.



Pheṇūpamaṃ kāyamimaṃ viditvā,
marīcidhammaṃ abhisambudhāno;
chetvāna mārassa papupphakāni,
adassanaṃ maccurājassa gacche. (Dhp 46)

pheṇaṃ = pena → pheṇūpama = pheṇa + ūpama = poređenje; kao
maricidhamma = opsena po svojoj prirodi
abhisambujjhati =  steći najviše znanje ->  abhisambudhāno = onaj ko razume
chetvāna (gerund) = presekavši (od chindati = seče, preseca)
papupphakaṃ = strele u obliku cveta, strele čiji vrh je cvet (misli se na čulne užitke)

„Plemeniti hvali ubijanje besa,
sa njegovim slatkim vrhom i otrovnim korenom,
jer ubivši ga
u sebi kajanja nemamo.“
(Sn 1.71)

Shativši da je telo ovo poput pene,
potpuno prozrevši sav taj privid,
i izbegavši primamljive zamke Zlog,
otići treba na mesto nevidljivo za Kralja smrti.




Yo bālo maññati bālyaṃ,
paṇḍito‘vāpi1 tena so,
bālo ca paṇḍitamānī,
sa ve “bālo”ti vuccati. (Dhp 63)

maññati = misli, zna  /  bālyaṃ = ludost, glupost
paṇḍitamānin = onaj ko za sebe misli da je mudar [mānī = onaj ko je gord]  /  ve = zaista


Budala koji zna da je budala,
barem po tome je mudar,
budala koji sebe mudrim smatra, [ili: onaj ko se gordi svojom učenošću]
s razlogom se budalom zove.
100
Uvod u pali / Odg: Lekcija br. 8
« Poslednja poruka Sati poslato Jul 08, 2022, 22:18:55 »
Lekcija 8: ZAVRŠNE VEŽBE


1.
Ekaṃ samayaṃ bhagavā Vesāliyaṃ viharati Mahāvane Kūṭa+agāra+sālā-yaṃ.

Mahāvana = ime parka  /  (kūṭa = vrh; greben + agāra = dom + sālā =sala, dvorana
kuṭāgārasālā = dvorana sa šiljastim krovom, paviljon

Jednom je prilikom Blaženi boravio kraj Vesālija, u Velikoj šumi, u Paviljonu sa zabatima.

---------------
Atha kho Sīho senāpati yena Bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā Bhagavantaṃ abhivādetvā ekamantaṃ nisīdi.

senāpati = general (vojske)

Tada general Siha otide do Blaženog i, stigavši, pokloni mu se i sede sa strane.

-------------------
Ekamantaṃ nisinno kho Sīho senāpati Bhagavantaṃ etadavoca: “Sakkā nu kho, bhante, Bhagavā sandiṭṭhikaṃ dāna+phalaṃ paññāpetun”ti?

sakkā = moguće je → sakkā nu kho = je li moguće?  /  sandiṭṭhika = vidljivo, iskustveno potvrđeno  paññāpeti: reguliše; pokazuje; objavljuje; priprema → paññāpetuṃ (inf. uzročna forma od pājanati = zna, jasno vidi) = ukazati na nešto; učiniti znanim; objaviti

Dok je tako sedeo, reče on Blaženome: "Je li moguće, gospodine, da Blaženi ukaže na jasno vidljiv plod darežljivosti ovde i sada?"

----------------
„Sakkā, Sīhā”ti Bhagavā avoca.
"Moguće je, Siha“, reče Blaženi.

„Dāyako, Sīha, dānapati bahuno janassa piyo hoti manāpo. Yampi, Sīha, dāyako dānapati bahuno janassa piyo hoti manāpo, idampi sandiṭṭhikaṃ dānaphalaṃ.

dāyako = davalac, laički donator  /  dānapati (gahapati – lat. pater = gospodar kuće) = onaj ko mnogo daje  /  piyo = drag  /  manāpa = prijatno, odgovarajući; omiljeno  / bahu jana = mnogi ljudi

Onaj koji daje, Sīha, ko obilno daje, drag je i omiljen mnogim ljudima. To da je onaj ko daje, ko obilno daje, drag i omiljen mnogim ljudima, to je jedan plod velikodušnosti vidljiv ovde i sada.

---------------
Puna caparaṃ, Sīha, dāyakaṃ dānapatiṃ santo sappurisā bhajanti. Yampi, Sīha, dāyakaṃ dānapatiṃ santo sappurisā bhajanti, idampi sandiṭṭhikaṃ dānaphalaṃ.

santo = dobra osoba (str. 82)  /  bhajati = druži se sa (ide sa akuzativom)

Sem toga, Sīha, dobri ljudi, čestiti ljudi, privrženi su onome ko daje, ko obilno daje. To da su dobri ljudi, čestiti ljudi, privrženi onome ko daje, ko obilno daje, to je takođe plod velikodušnosti vidljiv ovde i sada.

---------------
Puna caparaṃ, Sīha, dāyakassa dānapatino kalyāṇo kittisaddo abbhuggacchati. Yampi, Sīha, dāyakassa dānapatino kalyāṇo kittisaddo abbhuggacchati, idampi sandiṭṭhikaṃ dānaphalaṃ.

kalyāṇa = dobro  /  kittisaddo = slava, pohvale  /  abbhuggacchati = otići, izaći, izdići se

Sem toga, Sīha, dobar glas o onome ko daje, ko obilno daje, širi se nadaleko. To da se dobar glas o onome ko daje, ko obilno daje, širi nadaleko, to je takođe plod velikodušnosti vidljiv ovde i sada.

------------------
Puna caparaṃ, Sīha, dāyako dānapati yaṃ yadeva parisaṃ upasaṅkamati — yadi khattiyaparisaṃ yadi brāhmaṇaparisaṃ yadi gahapatiparisaṃ yadi samaṇaparisaṃ — visārado upasaṅkamati amaṃkubhūto.

yaṃ yadeva = koje god   /   yadi = ako, bilo da je  /  visārado = priseban, koji ima pouzdanje, mudar
maṃkubhūta = nezadovoljan; zbunjen

Sem toga, Sīha, kada onaj koji daje, ko obilno daje, prilazi nekoj grupi ljudi — plemenitim ratnicima, brahmanima, kućedomaćinima ili asketama — on to čini s pouzdanjem i bez zazora.

-----------------
Yampi, Sīha, dāyako dānapati yaṃ yadeva parisaṃ upasaṅkamati — yadi khattiyaparisaṃ yadi brāhmaṇaparisaṃ yadi gahapatiparisaṃ yadi samaṇaparisaṃ — visārado upasaṅkamati amaṃkubhūto, idampi sandiṭṭhikaṃ dānaphalaṃ.

To da onaj koji daje, ko je obilno daje, prilazi nekoj grupi ljudi — plemenitim ratnicima, brahmanima, kućedomaćinima ili asketama — s pouzdanjem i bez zazora, to je takođe plod velikodušnosti vidljiv ovde i sada.


-----------------
Puna caparaṃ, Sīha, dāyako dānapati kāyassa bhedā paraṃ maraṇā sugatiṃ saggaṃ lokaṃ upapajjati.
Sem toga, posle sloma tela, posle smrti, onaj ko daje, ko je obilno daje, preporađa se na dobrom odredištu, u nebeskom svetu.

-----------------
Yampi, Sīha, dāyako dānapati kāyassa bhedā paraṃ maraṇā sugatiṃ saggaṃ lokaṃ upapajjati, idaṃ samparāyikaṃ dānaphalan”ti.

samparāyika = ono što pripada narednom svetu  /

To da se, posle sloma tela, posle smrti, onaj ko daje, ko obilno daje preporađa na dobrom odredištu, u nebeskom svetu, to je plod velikodušnosti u narednom životu."

----------------
2.
Ekaṃ samayaṃ Bhagavā Vesāliyaṃ viharati Mahāvane Kūṭāgārasālāyaṃ.
Jednom je prilikom Blaženi boravio kraj Vesālija, u Velikoj šumi, u Paviljonu sa zabatima.

Atha kho Mahāli Licchavi yena Bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā Bhagavantaṃ abhivādetvā ekamantaṃ nisīdi. ekamantaṃ nisinno kho Mahāli Licchavi Bhagavantaṃ etadavoca:
Tada Mahāli iz plemena Licchavi otide do Blaženog i, stigavši, pokloni mu se i sede sa strane.

----------------
“Ko nu kho, bhante hetu, ko paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyā”ti?

hetu = uzrok  /  paccayo = razlog, osnova za nešto, motiv, uslov → X paccaya = imajući X kao paccayo  /  pavatti = manifestacija, događaj, egzekucija

„Poštovani, šta je uzrok, šta je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela?“

----------------
“Lobho kho, Mahāli, hetu, lobho paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyā.
„Mahāli, pohlepa je uzrok, pohlepa je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela.


Doso kho, Mahāli, hetu, doso paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyā.
Moho kho, Mahāli, hetu, moho paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyā.

„Mahāli, mržnja je uzrok, mržnja je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela. Mahāli, obmanutost je uzrok, obmanutost je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela.

------------------
Ayoniso manasikāro kho, Mahāli, hetu, ayoniso manasikāro paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyā.

yonisomanasikāro = pomna pažnja, temeljno promišljanje

Mahāli, površno razmišljanje je uzrok, površno razmišljanje je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela.

-----------------
Micchāpaṇihitaṃ kho, Mahāli, cittaṃ hetu, micchāpaṇihitaṃ cittaṃ paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyāti.

Mahāli, pogrešno usmeren um je uzrok, pogrešno usmeren um je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela.

------------------
Ayaṃ kho, Mahāli, hetu, ayaṃ paccayo pāpassa kammassa kiriyāya pāpassa kammassa pavattiyā”ti.

To je, Mahāli, uzrok, to je razlog činjenja loših dela, manifestovanja loših dela.“


3.

    Akkodhanonupanāhī, amāyo rittapesuṇo;
   sa ve tādisako bhikkhu, evaṃ pecca na socati.

kodhana = srditi, nekontrolisani  /  anupanāhin = onaj ko je bez zlovolje (-in osnova, videti gram. VI.2)  /   amāya = ne-obmanjujući  / rittapesuna = bez ogovaranja  /  ve = zaista  /  tādisaka = takvog kvaliteta/prirode  /  pecca = otišavši, posle smrti   /   socati = tuguje

Onaj ko je bez besa i zlovolje, iskren i ne ogovara,
takav monah zaista zbog toga posle smrti ne tuguje.


---------------
   Akkodhanonupanāhī, amāyo rittapesuṇo;
   guttadvāro sadā bhikkhu, evaṃ pecca na socati.

guttadvāra = motreći na vratima čula (dosl. stražarenje na vratima)  /  sadā = uvek

Onaj ko je bez besa i zlovolje, iskren i ne ogovara,
monah koji stalno na vratima čula stražari, zbog toga posle smrti ne tuguje.

 
---------------
   Akkodhanonupanāhī, amāyo rittapesuṇo;
   kalyāṇasīlo so bhikkhu, evaṃ pecca na socati.

kalyāṇtasīla = (neko) dobrog ponašanja

Onaj ko je bez besa i zlovolje, iskren i ne ogovara,
takav monah dobrog ponašanja, zbog toga posle smrti ne tuguje.



4.
Rājā āha “Bhante Nāgasena, yo idha kālaṅkato brahmaloke uppajjeyya, yo ca idha kālaṅkato kasmīre uppajjeyya, ko cirataraṃ ko sīghataran”ti?
cirataram = prilično dugo, duže, odloženo  /  sighataraṃ = brže, skorije

Kralj reče: „Poštovani Nāgasena, između onoga ko bi se ovde umrevši preporodio u svetu Brahme i onoga ko bi se ovde umrevši preporodio u Kašmiru, ko bi to učinio kasnije, a ko ranije?“

„Samakaṃ, mahārājā”ti.

samakaṃ = jednako; u isto vreme

„(Oni bi to učinili) u isto vreme, veliki kralju.“


„Opammaṃ karohī”ti.
„Daj neki primer.“

-----------------
„Kuhiṃ pana, mahārāja, tava1 jātanagaran”ti?

kuhiṃ = gde  /  jāta (pp od janati) = rođen
„Veliki kralju gde je tvoje rodno mesto?“

----------------
„Atthi, bhante, kalasigāmo nāma, tatthāhaṃ jāto”ti.
„Poštovani, postoji mesto po imenu Kalasigāma, tu sam se rodio.“

----------------
„Kīva dūro, mahārāja, ito kalasigāmo hotī”ti.
„Veliki kralju, koliko je Kalasigāma daleko odavde?“

---------------
„Dvimattāni, bhante, yojana+satānī”ti.
„Dvesta yođana, poštovani.“

---------------
„Kīva dūraṃ, mahārāja, ito kasmīraṃ hotī”ti?
„Veliki kralju, koliko je Kašmir  daleko odavde?“

„Dvādasa, bhante, yojanānī”ti.
„Dvadeset yođana, poštovani.“

„Ingha, tvaṃ mahārāja, kalasigāmaṃ cintehī”ti.
„Hajde, veliki kralju, pomisli na Kalasigāmu.“

-------------
„Cintito, bhante”ti.
cintita (past. part. od cinteti) = (po)mišljeno

„Pomislio sam, poštovani.“

-------------
„Ingha, tvaṃ mahārāja, kasmīraṃ cintehī”ti.
„Hajde, veliki kralju, pomisli na Kašmir.“

-------------
„Cintitaṃ bhante”ti.
„Pomislio sam, poštovani.“

„Katamaṃ nu kho, mahārāja, cirena cintitaṃ, katamaṃ sīghataran”ti?
cirena = posle dugog vremena  /   sīghataraṃ = brže, skorije
„Koje je pomišljanje trajalo duže, a koje skorije?“


„Samakaṃ bhante”ti.
„(Dogodilo se) u isto vreme, veliki kralju.“


„Evameva kho, mahārāja, yo idha kālaṅkato brahmaloke uppajjeyya, yo ca idha kālaṅkato kasmīre uppajjeyya, samakaṃ yeva uppajjantī”ti.
„Na isti način, veliki kralju, onaj ko bi se ovde umrevši preporodio u svetu Brahme i onaj ko bi se ovde umrevši preporodio u Kašmiru, učinili bi to u isto vreme.“

„Bhiyyo opammaṃ karohī”ti.
bhiyyo = dalje, više, još
„Daj još neki primer.“


„Taṃ kiṃ maññasi, mahārāja, dve sakuṇā ākāsena gaccheyyuṃ, tesu eko ucce rukkhe nisīdeyya, eko nīce rukkhe nisīdeyya, tesaṃ samakaṃ patiṭṭhitānaṃ katamassa chāyā paṭhamataraṃ pathaviyaṃ patiṭṭhaheyya, katamassa chāyā cirena pathaviyaṃ patiṭṭhaheyyā”ti?

ucca = visok, uzvišen  /  nica = nisko  / samakaṃ = jednako; u isto vreme  /  patiṭṭhita = čvrsto stavši, našavši oslonac (pp. od patiṭṭhahati) / chāyā = senka, slika (od svetlosti)  / paṭhamataraṃ = što je ranije moguće, prvi  /  paṭhavi = zemlja

Šta misliš, veliki kralju, kada bi dve ptice letele nebom, pa jedna od njih sleti na visoko drvo, a druga na nisko drvo; od te dve ptice koje su istovremo našle oslonac, čija senka bi prva pala na zemlju, a čija kasnije?“

----------------
„Samakaṃ, bhante”ti.
„(To bi se dogodilo) u isto vreme, poštovani.“

----------------
„Evameva kho, mahārāja, yo idha kālaṅkato brahmaloke uppajjeyya, yo ca idha kālaṅkato kasmīre uppajjeyya, samakaṃ yeva uppajjantī”ti.
„Na isti način, veliki kralju, onaj ko bi se ovde umrevši preporodio u svetu Brahme i onaj ko bi se ovde umrevši preporodio u Kašmiru, učinili bi to u isto vreme.“

„Kallosi, bhante nāgasenā”ti.
„Mudar si, poštovani Nāgaseno.“
Stranice: 1 ... 8 9 [10]