Autor Tema: Đainizam, osnovne postavke  (Pročitano 27251 puta)

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4094
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Đainizam, osnovne postavke
« poslato: Mart 16, 2010, 09:14:27 »
Jaini (đaini), pripadnici jedne od nehinduistickih autohtonih indijskih religija, svoju religiju vezu uz nasljednu tradiciju 24 (pobjednika) Jina istocne indije – Tirthankara (predhodnici, oni koji su pokazali put). Prvog od njih smjestaju 8,4 miliuna godina unatrag dok je posljednji Mahavira koji je u 6 st. pr.N.e. ustanovio jainsku zajednicu odnosno religiju. Posvetivsi se strogom asketizmu dostize prosvjetljenje nakon 13 godina napora, a svijet je napustio postom do smrti. Jaini su savrsena i od karme oslobodjena bica cistog znanja koja su ovladala vezanosti, privlacnosti, odbojnosti, mrznju, ljubav itd. Po nekim pokazateljima, odnosno nalazima povezanima sa civilizacijom doline Inda koji sadrze jainsku simboliku moguce je da su izvori te religije veoma stari i pred-vedski, a prvi jainski vodja kojeg je moguce smatrati povijesnom licnoscu je Mahavirin predhodnik Parshvanatha kojeg smjestaju najvjerojatnije u 9 st. pr.N.e.


Jainsko kiparstvo, vjerovatno prikaz Mahavire, 12.st.
 
U buddhistickim izvorima se tvrdi da je u vrijeme Buddhe i Mahavire (suvremenici) Jainizam vec drevna religija. Tako da se danasnji Jainizam smatra nastavkom starije tradicije paralelne sa vedskom. Vjeruju kako se svemir sastoji od niza svijetova (visih i nizih) od najnizeg pakla, 7 nizih svjetova preko Zemlje, 30 visih svijetova do najviseg predjela oslobodjenih dusa. Tvorevina je bez pocetka i vjecna iako prolazi kroz kruzne promjene napredovanja i nazadovanja. Ne postoji Tvorac, odnosno ne postoji vrhunsko bozansko bice, a svaka osoba ima mogucnost dostizanja savrsenstva. Postoje nebeska bica, bogovi (deve), ali i oni se moraju roditi kao ljudi zele li ukloniti karmu i postici oslobodjenje.

Jaini vjeruju da nas djelovanje i posljedice djelovanja (karma) vezu za svijet u kojemu trenutno zivimo te time nasa djela odredjuju nasu sudbinu, a oslobodjenje (moksha) se postize prosvjetljenjem odnosno spoznajom istinske prirode duse kroz uzdrzavanje od djelovanja, asketizam, mudrost, nevezanost kroz “racionalnu percepciju, racionalno znanje i racionalno ponasanje”.

Syad-vada (mozda je tako): Za jaine je vrlo vazan princip nesubjektivnosti/relativnosti tj. gledanja stvari iz razlicitih kuteva i nadilazenje ogranicenja osobnih vidjenja. Buduci da su dozivljaj (istine o necemu) u svijetu bez pocetka i kraja gdje svaka pojavnost ima beskrajne oblike, kvalitete itd. ograniceni trenutnom percepicijom jednog ili nekoliko oblika i kvaliteta te stvarnosti te da oni ovise o stajalistima i da nijedno nije potpuna istina koja zbog ljudskog ogranicenja i ne moze biti potpuno shvacena osim u slucaju sveznajucih bica, treba nastojati odrzati otvoreni stav i dozvoliti razne vidove tumacenja nadilazeci time ogranicenja vlastitog znjanja i verbalnih opisivanja/definiranja stvari. Takvim stavovima je jainizam snazno utjecao na pravce indijske filotzofije sklonije relativizmu i skepticizmu. Postizanje ciste percepcije stvarnosti bez vezanosti ili odbojnosti je neophodno da bi se zapoceo istinski duhovni zivot.


Jainske pecinske skulpture

Post je bitan dio njihove prakse, postoje posebna razdoblja kada se on provodi, ali post je koristan bilo kada i na razlicite nacine i vazan je oblik okajanja (ako se napravilo nesto pogresno). Post je takodjer nekima uzviseni nacin duhovnog napustanja tijela (umiranja) kada osoba osjeti da joj se kraj blizi i da je obavila sve svoje duznosti u ovome svijetu.

Sljedbenici slijede 5 nacela:
1)   Ahimsa – nenasilje u umu, rijecima i djelima. Dolazi iz vjere da svako zivo bice ima dusu koja je potencijalno bozanska sa urodjenim savrsenstvom. Ipak iako svako zivo bice zavredjuje paznju i postovanje (Jaini cesto drze utocista za zivotinje) ljudski je zivot najvazniji te se treba uzdrzavati od toga da bilo koga uznemirimo na bilo koji nacin, a posebno je odbojno ubojstvo pa cak i loseg covjeka posto je ljudsko rodjenje u kojemu je jedino moguce postici oslobodjenje iznimno dragocjeno. Nenasilje i milosrdje su stoga centralna vrijednost Jainske etike.
2)   Satya – istinoljubivost
3)   Asteya – uzdrzavanje od kradje
4)   Brahmacharya – seksualna kontrola. Za monahe celibat, a za laike ogranicenje na brak ali moze biti i celibat.
5)   Aparigraha – nevezanost (na ljude, stvari, mjesta, nezgrtanje materijalnog imetka itd.

Slicno tradicionalnom hinduizmu zagovaraju 4 zivotna stadija poput: brahmachariye (student), grihaste (obiteljski zivot), vanaprashta (izdvojeni zivot), sannyasa (redovnistvo). Svojom etikom, filozofijom i kulturom snazno su uticali na ostale religije (buddhizam, hinduizam). Recimo puja, osnovno obredno stovanje danasnjeg hinduizma je (za razliku od vedskih yajni) jainski termin, a u vedskim tekstovima se mogu naci opisi koji ukazuju na jainske Tirthankare. Mnogi smatraju da je danasnja prosirenost vegetarijanstva i gubljenje obicaja zrtvovanja zivotinja medju mnogim hindu tradicijama posljedica jainskog uticaja. Za mnoge tipicno hinduisticke koncepte poput karme, reinkarnacije, nenasilja i oslobodjenja istrazivanja daju naslutiti da su izvorno potekle od jaina ili srodnih pred-vedskih predaja (neke od drevnih skupina vjerskih tradicija Indije paralelna vedskoj/puranskoj) te se prosirila u hinduizam, buddhizam itd. Jaini su otvoreni prema drugim religijama i cesto vazan faktor religijske tolerancije u Indiji. Imaju i izniman drustveni i ekonomski uticaj nesrazmjeran njihovoj relativnoj malobrojsnosti kao i visoku razinu obrazovanja u odnosu na prosjek Indije. Popis stanovnista je pokazao da su najpismenija zajednica u Indiji.


Goli jainski redovnik u Indiji

Jaini imaju dvije grane:

1)   Digambare (doslovno obuceni u nebo, odnosno goli) ciji monasi ne nose nikakvu odjecu u sklopu asketskog odricanja.
2)   Shvetambare gdje monasi nose jednostavnu bijelu odjecu

Osim toga glavne razlike su u tome sto prvi smatraju kako u zenskom tijelu nije moguce postici oslobodjenje te da Mahavira nije bio ozenjen, dok shvetambare vjeruju suprotno. Razlikuju se i po tome sto digambare prihvacaju kracu formalnu verziju osnovne molitve, Namokara Mantre, dok svetambare prihvacaju duzu verziju itd. Vjeruje se da su se razdjelili nekoliko stoljeca nakon Mahavire, pred kraj vladavine cara Candragupte Maurya, djeda buddhistickog cara Ashoke. Jainizam je u anticko doba u Indiji postao posebno popularan kada se utemeljitelj dinastije Maurya - car Candragupa I preobratio na jainizam, a pred kraj zivota napustio prestolje u korist svojeg sina i otisao u jainske redvonike. Za velike gladi dio zajednice je napustio sredisnje dijelove carstva i odselio se na Dekan (srednju Indiju). Taj dio zajednice je zadrzao starije i strozije obicaje, medju kojima i onaj da su redovnici goli (digamara). Dio zajednice koji je ostao u sredisnjim dijelovima carstva Maurya je ublazio svoje obicaje i uveo obavezu odijevanja i za redovnike (shvetambara). I unutar njih postoji podjele i neki imaju mjesavinu uvjerenja obije sekte, neki prihvacaju, a neki odbacuju stovanje kipova (pri cemu se u stvari stuju vrline tih pojedinaca i put koji su pokazali, a ne fizicki oblici buduci su te osobe postigavsi mokshu potpuno odvojene od nase uvjetovane realnosti i nemaju direktan uticaj) itd. Sve su to razlike izvanjske prirode, nema velikih doktrinalnih razlika. Ipak to nisu tako tvrde podjele i mnogi se jaini ne zamaraju njima previse.

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 806
  • Karma: +309/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #1 poslato: Mart 16, 2010, 09:54:19 »
Osnovne podatke i uvod u jainizam imamo i u domacem prijevodu na sluzbenim stranicama jainske vjerske zajednice u Indiji:

http://www.jainworld.com/JWSerbia/jainworld/index.asp

Svakako vrijedan izvor na nasem jeziku za proucavanje religije jainizma.

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4094
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #2 poslato: Mart 16, 2010, 09:58:47 »
Nešto malo drugačije, ali nadam se takođe zanimljivo.
Link do serije slika načinjene u Palitani, na zapadu Indije, velikom đainskom svetilištu i mestu hodočašća sa svojih 1500 čudesnih hramova na jednom mestu
Palitana

Dole desno na strani uključite i potpise za slike

Inače evo šta o đainima kaže naš prijatelj Dhammika:

Đainizam je religija koju je nekoliko decenija pre Budinog prosvetljenja osnovao mudrac kojeg sami đaini nazivaju Nigaṇṭha Nātaputta (DN 2). Iako su Mahāvīra i Buda često razgovarali ili debatovali sa učenicima onog drugog, nikada se nisu i lično sreli. Đainizam i budizam imaju mnogo toga zajedničkog i jasno je da je Buda bio pod delimičnim uticajem ove miroljubive asketske vere. Međutim, Mahāvīra je učio da svako delo, bilo da je učinjeno sa namerom ili ne, stvara karmu/kammu dok je Buda govorio da jedino namerom podstaknuta dela imaju kammički efekat. Iz ove razlike između dve religije razvile su se dalje mnoge druge., Buda je takođe kritikovao samomučenje kojem su se podvrgavali đainski askete. Uprkos razmimoilaženjima sa budizmom oko ovih i drugih filozofskih pitanja, đainizam je oduvek bio miroljubiva religija. Popularno đainsko delo Nāladiyā kaže: "Krave su različitih oblika i boje, ali mleko koje nam daju je uvek belo. Religijske škole su mnoge i raznolike, ali svaka od njih podučava životu vrline." Tokom nekoliko vekova su se ove dve religije međusobno nadmetale za primat, ali je na kraju budizam prevladao i đainizam je zauvek ostao religija manjine. Danas u Indiji ima oko tri miliona đaina, uglavnom u zapadnoj državi Guđarat. Takođe, u naše vreme formirale su se mala, ali vrlo žive zajednice đaina u Velikoj Britaniji.

 :pozdrav:

vasic81

  • Novi član
  • *
  • Poruke: 5
  • Karma: +1/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #3 poslato: Mart 22, 2010, 11:39:44 »
Pozdrav svim budistima  :bb , a i onima koji to nisu.  :kez:
Nisam jos skontao kako se citira i kako se postavlja slika na profilu...

"Đainizam i budizam imaju mnogo toga zajedničkog i jasno je da je Budabio pod delimičnim uticajem ove miroljubive asketske vere. Međutim,Mahāvīra je učio da svako delo, bilo da je učinjeno sa namerom ili ne,svara karmu/kammu dok je Buda govorio da jedino namerom podstaknutadela imaju kammički efekat."

Da li moze pojasnjenje ovoga?

Pozz  :andjali   (nadam se da ovo znaci pozdrav) :)


Bodhisattva Mahadeva

  • Punopravni član
  • ***
  • Poruke: 109
  • Karma: +33/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #4 poslato: Mart 22, 2010, 16:21:48 »
Jainizam je slican samkhyi u dijelu ucenja u kojem zagovara da se duse oslobodjenih bica izdizu iznad pojavnog svijeta i karmickog utjecaja te obitavaju kao posve slobodne. Tu se razlikuje od buddhizma (i tantre) koji zagovara potpuni prestanak svakog pojedinacnog i zasebnog bica.

Jainizam je donekle slican i vaisheshici (atomizam), jer zagovara da "cestice" tvari ili bolje receno neke vrste karmickog oneciscenja prijanjaju za cistu dusu tijekom bilo kojeg djelovanja. Zato zagovara potpuno nedjelovanje, a posebno zabranjuje svako djelovanja (pa i nenamjerno) koje dovodi do ubijanja i sl. Buddhizam (i naravno ponovno tantra) ne podrzava ovakav stav o nekoj vrsti tvarnog karmickog zagadjenja.

Opcenito su te pred-vedske skole poput jainizma, ali i vaisheshike i samkhye (kao izvorno ne-vedske skole, tek kasnije prihvacene kao vedske), zastupale dualisticko misljenje i mehanicisticko tumacenje svijeta. Buddhizam (i... pogodite tko jos?) zastupa monisticko tumacenje i moralno ustrojstvo svijeta.

vasic81

  • Novi član
  • *
  • Poruke: 5
  • Karma: +1/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #5 poslato: Mart 22, 2010, 20:38:43 »
Hvala na objasnjenjima. Kod ovog Budinog citata da karmu podsticu samo
namerom obuhvacena delovanja, da li to znaci da izvesne "nesvesne " radnje
ne proizvode karmu? Odnosno, dela proistekla iz nase zablude, negativnog obrasca koji smo usvojili od drugih... To sad moze da ide jako daleko, ako ja nisam bas svestan  onoga sto radim, onda nisam ni odgovoran.

Bodhisattva Mahadeva

  • Punopravni član
  • ***
  • Poruke: 109
  • Karma: +33/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #6 poslato: Mart 24, 2010, 19:40:09 »
Stvarno nemam pojma da ti pravo kazem. To je vrlo zamrseno pitanje. Citam pred neko vrijeme slucaj... unucici se pojavile vaske u kosi, pa baka uzela (u najboljoj namjeri) onaj sprej za muve i poprskala joj glavu time. Od toga dijete umrlo. Sta je sad to? Nije imala nikakvu losu namjeru, ubistvo iz nehata, al' nema sumnje da ce zbog toga dozivjeti ogromnu patnju koje se nece osloboditi do kraja zivota i umrijet ce s velikim osjecajem griznje savjesti koji ce prenijeti kao negativnu samskaru u drugi zivot... itd. A mozda je cijela ta nesreca posljedica neke prethodne uzrocnosti (karme)?

  :bb Jaini bi rekli da te svaka karma prati, cim nesto cinis (svjesno ili nesvjesno) ona se kao neka tvar lijepi na dusu koja je izvorno cista. Zato najbolje uopce ne djelovati. Prionuti u meditaciju, ocistiti se od karme.

Buddhisti bi vjerovatno rekli da te svaka karma veze dok je ne osvjestis, namjerna vise, nenamjerna manje, ali u svakom slucaju nije put iz uzrocne vezanosti nedjelovanje, nego osvjestavanje.

Tantrici bi rekli da je karma ionako zabluda. Lonac ne moze biti odgovoran za volju grncara. Izmedju Najvise svijesti i bilo cega drugoga (pa tako i karme) nema nikakve razlike. Karme se oslobadjas kada osvjesti (kroz meditaciju) Najvisu svijest u svemu, pa i karmi.

 :b

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4094
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #7 poslato: Mart 24, 2010, 19:52:28 »
Hvala na objasnjenjima. Kod ovog Budinog citata da karmu podsticu samo
namerom obuhvacena delovanja, da li to znaci da izvesne "nesvesne " radnje
ne proizvode karmu? Odnosno, dela proistekla iz nase zablude, negativnog obrasca koji smo usvojili od drugih... To sad moze da ide jako daleko, ako ja nisam bas svestan  onoga sto radim, onda nisam ni odgovoran.

Ako je radnja nesvesna, nema ni posledica.
Ali drugo je pitanje zabluda. Ona nije isto što i nesvesni postupak. Ako si u zabludi, ti još kako možeš da želiš da nekom naškodiš. I onda, čim si to uradio, deluje karma. Osetiš grižu savesti, neraspoložen si, grizeš se. Eto kazne. Nije karma nešto što deluje samo u narednom životu, već nešto što je ovde i sada vrlo delatno.

Bodhisattva Mahadeva

  • Punopravni član
  • ***
  • Poruke: 109
  • Karma: +33/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #8 poslato: Mart 25, 2010, 08:49:34 »
Ako je radnja nesvesna, nema ni posledica.

Hm, a sto s onim slucajem bake koja je u najboljoj namjeri nehatom ubila svoju vlastitu unucicu? Da li je nesvjesna radnja nesto za sto bas doslovno nisam svjestan (npr. stanem na mrava, ali to niti ne primjetim) ili nesto sto napravim nenamjerno, slucajno, greskom i sl.

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4094
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #9 poslato: Mart 25, 2010, 09:18:11 »
Ja bih rekao da u oba slučaja nema karmičkih posledica, a to na fiziološkom planu znači jačanja onih neuronskih veza koje će nas i u budućnosti u sličnoj situaciji usmeravati da učinimo isto.

Ako zgazim mrava ni ne videvši ga ili ako hirurg operiše čoveka u želji da on ozdravi, a ovaj ipak umre, po meni je to isto što se tiče negativnih posledica. Za pozitivne bih rekao da ih u prvom slučaju nema, a u drugom da ih ima na osnovu želje lekara da pomogne drugome.  :)

vasic81

  • Novi član
  • *
  • Poruke: 5
  • Karma: +1/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #10 poslato: Mart 25, 2010, 12:07:52 »

Jaini bi rekli da te svaka karma prati, cim nesto cinis (svjesno ili nesvjesno) ona se kao neka tvar lijepi na dusu koja je izvorno cista. Zato najbolje uopce ne djelovati. Prionuti u meditaciju, ocistiti se od karme.

Buddhisti bi vjerovatno rekli da te svaka karma veze dok je ne osvjestis, namjerna vise, nenamjerna manje, ali u svakom slucaju nije put iz uzrocne vezanosti nedjelovanje, nego osvjestavanje.

Tantrici bi rekli da je karma ionako zabluda. Lonac ne moze biti odgovoran za volju grncara. Izmedju Najvise svijesti i bilo cega drugoga (pa tako i karme) nema nikakve razlike. Karme se oslobadjas kada osvjesti (kroz meditaciju) Najvisu svijest u svemu, pa i karmi.

Ovo glediste iz Djanizma mi se cini kao malo kukavicko. Na primer, necu da ucestvujem u saobracaju zato
sto tamo ima saobracajnih nezgoda.  :ces

vasic81

  • Novi član
  • *
  • Poruke: 5
  • Karma: +1/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #11 poslato: Mart 25, 2010, 12:34:47 »
Ako je radnja nesvesna, nema ni posledica.
Ali drugo je pitanje zabluda. Ona nije isto što i nesvesni postupak. Ako si u zabludi, ti još kako možeš da želiš da nekom naškodiš. I onda, čim si to uradio, deluje karma. Osetiš grižu savesti, neraspoložen si, grizeš se. Eto kazne. Nije karma nešto što deluje samo u narednom životu, već nešto što je ovde i sada vrlo delatno.
Onda bi trebalo napraviti razliku izmedju nesvesnih postupaka i postupaka nastalih kao posledica zablude.
Ako radis nesto iz zablude, to se ponavljanjem prebacuje u nesvesno. Kada postane nesvesno, onda nema posledica.

Bodhisattva Mahadeva

  • Punopravni član
  • ***
  • Poruke: 109
  • Karma: +33/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #12 poslato: April 15, 2010, 11:51:19 »
 Ovo glediste iz Djanizma mi se cini kao malo kukavicko. Na primer, necu da ucestvujem u saobracaju zato sto tamo ima saobracajnih nezgoda. :ces

-----------------

Slazem se, ali mozda jaini misle drugacije?  :D  Steta sto nemamo sugovornika na ovoj temi koji su jaini. No, vjerujem da je bas iz tog razloga Buddha odbacio ucenja koja su slicna jainskim. Slicno kao buddhizam naucava i yoga jer u Bhagavad Giti mozemo procitati da Krshna kaze da se izbjegavanjem djelovanja ne moze pobjeci posljedicama djelovanja (jer je i ne-djelovanje ustvari neko djelovanje). Nitko ne moze da ne djeluje, pa se nedjelovanjem ustvari nista ne postize.

Osim toga, mislim (ali nemojte me drzati za rijec, tako sam barem procitao, ali koliko je to tocno?) da za razliku od buddhizam i monistickih pravaca yoge, jainizam vjeruje u vjecno postojanje duse. Ciste duse, oslobodjene karmicke vezanosti (oni vezanost shvacaju kao neku stvarnu zaprljanost, umrljanost u cestice tvari, nastalu uslijed djelovanja) obitavaju kao posve slobodne u nekoj du'ovnoj oblasti izvan ovog tvarnog svijeta, ali nikada ne gube svoju osobnost. Tu je jos jedna bitna i temeljna razlika jainizma i buddhizma (takodjer i yoge) ako smijem primjetiti.
« Poslednja izmena: April 15, 2010, 11:52:52 Bodhisattva Mahadeva »

Satya

  • Novi član
  • *
  • Poruke: 15
  • Karma: +16/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #13 poslato: Avgust 14, 2010, 09:09:15 »
Osnovne podatke i uvod u jainizam imamo i u domacem prijevodu na sluzbenim stranicama jainske vjerske zajednice u Indiji:

http://www.jainworld.com/JWSerbia/jainworld/index.asp

Svakako vrijedan izvor na nasem jeziku za proucavanje religije jainizma.

Kao autor pomenutog prevoda,zahvaljujem se na lepim recima.

Steta sto nemamo sugovornika na ovoj temi koji su jaini.

Vrlo rado cu odgovoriti na sva konkretna pitanja iz oblasti djainizma koja zanimaju ucesnike ovog foruma.

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 4094
  • Karma: +546/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Đainizam, osnovne postavke
« Odgovor #14 poslato: Avgust 14, 2010, 15:05:54 »
 Jeee, širimo se  :bravo:
Hvala Satya na predusretljivosti  :andjali