Budizam
Đainizam => Nastanak i razvoj => Temu započeo: Sati Mart 16, 2010, 09:14:27
-
Jaini (đaini), pripadnici jedne od nehinduistickih autohtonih indijskih religija, svoju religiju vezu uz nasljednu tradiciju 24 (pobjednika) Jina istocne indije – Tirthankara (predhodnici, oni koji su pokazali put). Prvog od njih smjestaju 8,4 miliuna godina unatrag dok je posljednji Mahavira koji je u 6 st. pr.N.e. ustanovio jainsku zajednicu odnosno religiju. Posvetivsi se strogom asketizmu dostize prosvjetljenje nakon 13 godina napora, a svijet je napustio postom do smrti. Jaini su savrsena i od karme oslobodjena bica cistog znanja koja su ovladala vezanosti, privlacnosti, odbojnosti, mrznju, ljubav itd. Po nekim pokazateljima, odnosno nalazima povezanima sa civilizacijom doline Inda koji sadrze jainsku simboliku moguce je da su izvori te religije veoma stari i pred-vedski, a prvi jainski vodja kojeg je moguce smatrati povijesnom licnoscu je Mahavirin predhodnik Parshvanatha kojeg smjestaju najvjerojatnije u 9 st. pr.N.e.
(http://www.historyforkids.org/learn/india/religion/pictures/mahavira.jpg)
Jainsko kiparstvo, vjerovatno prikaz Mahavire, 12.st.
U buddhistickim izvorima se tvrdi da je u vrijeme Buddhe i Mahavire (suvremenici) Jainizam vec drevna religija. Tako da se danasnji Jainizam smatra nastavkom starije tradicije paralelne sa vedskom. Vjeruju kako se svemir sastoji od niza svijetova (visih i nizih) od najnizeg pakla, 7 nizih svjetova preko Zemlje, 30 visih svijetova do najviseg predjela oslobodjenih dusa. Tvorevina je bez pocetka i vjecna iako prolazi kroz kruzne promjene napredovanja i nazadovanja. Ne postoji Tvorac, odnosno ne postoji vrhunsko bozansko bice, a svaka osoba ima mogucnost dostizanja savrsenstva. Postoje nebeska bica, bogovi (deve), ali i oni se moraju roditi kao ljudi zele li ukloniti karmu i postici oslobodjenje.
Jaini vjeruju da nas djelovanje i posljedice djelovanja (karma) vezu za svijet u kojemu trenutno zivimo te time nasa djela odredjuju nasu sudbinu, a oslobodjenje (moksha) se postize prosvjetljenjem odnosno spoznajom istinske prirode duse kroz uzdrzavanje od djelovanja, asketizam, mudrost, nevezanost kroz “racionalnu percepciju, racionalno znanje i racionalno ponasanje”.
Syad-vada (mozda je tako): Za jaine je vrlo vazan princip nesubjektivnosti/relativnosti tj. gledanja stvari iz razlicitih kuteva i nadilazenje ogranicenja osobnih vidjenja. Buduci da su dozivljaj (istine o necemu) u svijetu bez pocetka i kraja gdje svaka pojavnost ima beskrajne oblike, kvalitete itd. ograniceni trenutnom percepicijom jednog ili nekoliko oblika i kvaliteta te stvarnosti te da oni ovise o stajalistima i da nijedno nije potpuna istina koja zbog ljudskog ogranicenja i ne moze biti potpuno shvacena osim u slucaju sveznajucih bica, treba nastojati odrzati otvoreni stav i dozvoliti razne vidove tumacenja nadilazeci time ogranicenja vlastitog znjanja i verbalnih opisivanja/definiranja stvari. Takvim stavovima je jainizam snazno utjecao na pravce indijske filotzofije sklonije relativizmu i skepticizmu. Postizanje ciste percepcije stvarnosti bez vezanosti ili odbojnosti je neophodno da bi se zapoceo istinski duhovni zivot.
(http://www.babeled.com/wp-content/uploads/2009/02/shravanabelagola-jain-temple.jpg)
Jainske pecinske skulpture
Post je bitan dio njihove prakse, postoje posebna razdoblja kada se on provodi, ali post je koristan bilo kada i na razlicite nacine i vazan je oblik okajanja (ako se napravilo nesto pogresno). Post je takodjer nekima uzviseni nacin duhovnog napustanja tijela (umiranja) kada osoba osjeti da joj se kraj blizi i da je obavila sve svoje duznosti u ovome svijetu.
Sljedbenici slijede 5 nacela:
1) Ahimsa – nenasilje u umu, rijecima i djelima. Dolazi iz vjere da svako zivo bice ima dusu koja je potencijalno bozanska sa urodjenim savrsenstvom. Ipak iako svako zivo bice zavredjuje paznju i postovanje (Jaini cesto drze utocista za zivotinje) ljudski je zivot najvazniji te se treba uzdrzavati od toga da bilo koga uznemirimo na bilo koji nacin, a posebno je odbojno ubojstvo pa cak i loseg covjeka posto je ljudsko rodjenje u kojemu je jedino moguce postici oslobodjenje iznimno dragocjeno. Nenasilje i milosrdje su stoga centralna vrijednost Jainske etike.
2) Satya – istinoljubivost
3) Asteya – uzdrzavanje od kradje
4) Brahmacharya – seksualna kontrola. Za monahe celibat, a za laike ogranicenje na brak ali moze biti i celibat.
5) Aparigraha – nevezanost (na ljude, stvari, mjesta, nezgrtanje materijalnog imetka itd.
Slicno tradicionalnom hinduizmu zagovaraju 4 zivotna stadija poput: brahmachariye (student), grihaste (obiteljski zivot), vanaprashta (izdvojeni zivot), sannyasa (redovnistvo). Svojom etikom, filozofijom i kulturom snazno su uticali na ostale religije (buddhizam, hinduizam). Recimo puja, osnovno obredno stovanje danasnjeg hinduizma je (za razliku od vedskih yajni) jainski termin, a u vedskim tekstovima se mogu naci opisi koji ukazuju na jainske Tirthankare. Mnogi smatraju da je danasnja prosirenost vegetarijanstva i gubljenje obicaja zrtvovanja zivotinja medju mnogim hindu tradicijama posljedica jainskog uticaja. Za mnoge tipicno hinduisticke koncepte poput karme, reinkarnacije, nenasilja i oslobodjenja istrazivanja daju naslutiti da su izvorno potekle od jaina ili srodnih pred-vedskih predaja (neke od drevnih skupina vjerskih tradicija Indije paralelna vedskoj/puranskoj) te se prosirila u hinduizam, buddhizam itd. Jaini su otvoreni prema drugim religijama i cesto vazan faktor religijske tolerancije u Indiji. Imaju i izniman drustveni i ekonomski uticaj nesrazmjeran njihovoj relativnoj malobrojsnosti kao i visoku razinu obrazovanja u odnosu na prosjek Indije. Popis stanovnista je pokazao da su najpismenija zajednica u Indiji.
(http://www.lifepositive.com/Spirit/world-religions/grfx/digambar-jain.jpg)
Goli jainski redovnik u Indiji
Jaini imaju dvije grane:
1) Digambare (doslovno obuceni u nebo, odnosno goli) ciji monasi ne nose nikakvu odjecu u sklopu asketskog odricanja.
2) Shvetambare gdje monasi nose jednostavnu bijelu odjecu
Osim toga glavne razlike su u tome sto prvi smatraju kako u zenskom tijelu nije moguce postici oslobodjenje te da Mahavira nije bio ozenjen, dok shvetambare vjeruju suprotno. Razlikuju se i po tome sto digambare prihvacaju kracu formalnu verziju osnovne molitve, Namokara Mantre, dok svetambare prihvacaju duzu verziju itd. Vjeruje se da su se razdjelili nekoliko stoljeca nakon Mahavire, pred kraj vladavine cara Candragupte Maurya, djeda buddhistickog cara Ashoke. Jainizam je u anticko doba u Indiji postao posebno popularan kada se utemeljitelj dinastije Maurya - car Candragupa I preobratio na jainizam, a pred kraj zivota napustio prestolje u korist svojeg sina i otisao u jainske redvonike. Za velike gladi dio zajednice je napustio sredisnje dijelove carstva i odselio se na Dekan (srednju Indiju). Taj dio zajednice je zadrzao starije i strozije obicaje, medju kojima i onaj da su redovnici goli (digamara). Dio zajednice koji je ostao u sredisnjim dijelovima carstva Maurya je ublazio svoje obicaje i uveo obavezu odijevanja i za redovnike (shvetambara). I unutar njih postoji podjele i neki imaju mjesavinu uvjerenja obije sekte, neki prihvacaju, a neki odbacuju stovanje kipova (pri cemu se u stvari stuju vrline tih pojedinaca i put koji su pokazali, a ne fizicki oblici buduci su te osobe postigavsi mokshu potpuno odvojene od nase uvjetovane realnosti i nemaju direktan uticaj) itd. Sve su to razlike izvanjske prirode, nema velikih doktrinalnih razlika. Ipak to nisu tako tvrde podjele i mnogi se jaini ne zamaraju njima previse.
-
Osnovne podatke i uvod u jainizam imamo i u domacem prijevodu na sluzbenim stranicama jainske vjerske zajednice u Indiji:
http://www.jainworld.com/JWSerbia/jainworld/index.asp (http://www.jainworld.com/JWSerbia/jainworld/index.asp)
Svakako vrijedan izvor na nasem jeziku za proucavanje religije jainizma.
-
Nešto malo drugačije, ali nadam se takođe zanimljivo.
Link do serije slika načinjene u Palitani, na zapadu Indije, velikom đainskom svetilištu i mestu hodočašća sa svojih 1500 čudesnih hramova na jednom mestu
Palitana (http://news.bbc.co.uk/2/hi/in_depth/8456435.stm)
Dole desno na strani uključite i potpise za slike
Inače evo šta o đainima kaže naš prijatelj Dhammika:
Đainizam je religija koju je nekoliko decenija pre Budinog prosvetljenja osnovao mudrac kojeg sami đaini nazivaju Nigaṇṭha Nātaputta (DN 2). Iako su Mahāvīra i Buda često razgovarali ili debatovali sa učenicima onog drugog, nikada se nisu i lično sreli. Đainizam i budizam imaju mnogo toga zajedničkog i jasno je da je Buda bio pod delimičnim uticajem ove miroljubive asketske vere. Međutim, Mahāvīra je učio da svako delo, bilo da je učinjeno sa namerom ili ne, stvara karmu/kammu dok je Buda govorio da jedino namerom podstaknuta dela imaju kammički efekat. Iz ove razlike između dve religije razvile su se dalje mnoge druge., Buda je takođe kritikovao samomučenje kojem su se podvrgavali đainski askete. Uprkos razmimoilaženjima sa budizmom oko ovih i drugih filozofskih pitanja, đainizam je oduvek bio miroljubiva religija. Popularno đainsko delo Nāladiyā kaže: "Krave su različitih oblika i boje, ali mleko koje nam daju je uvek belo. Religijske škole su mnoge i raznolike, ali svaka od njih podučava životu vrline." Tokom nekoliko vekova su se ove dve religije međusobno nadmetale za primat, ali je na kraju budizam prevladao i đainizam je zauvek ostao religija manjine. Danas u Indiji ima oko tri miliona đaina, uglavnom u zapadnoj državi Guđarat. Takođe, u naše vreme formirale su se mala, ali vrlo žive zajednice đaina u Velikoj Britaniji.
:pozdrav:
-
Pozdrav svim budistima :bb , a i onima koji to nisu. :kez:
Nisam jos skontao kako se citira i kako se postavlja slika na profilu...
"Đainizam i budizam imaju mnogo toga zajedničkog i jasno je da je Budabio pod delimičnim uticajem ove miroljubive asketske vere. Međutim,Mahāvīra je učio da svako delo, bilo da je učinjeno sa namerom ili ne,svara karmu/kammu dok je Buda govorio da jedino namerom podstaknutadela imaju kammički efekat."
Da li moze pojasnjenje ovoga?
Pozz :andjali (nadam se da ovo znaci pozdrav) :)
-
Jainizam je slican samkhyi u dijelu ucenja u kojem zagovara da se duse oslobodjenih bica izdizu iznad pojavnog svijeta i karmickog utjecaja te obitavaju kao posve slobodne. Tu se razlikuje od buddhizma (i tantre) koji zagovara potpuni prestanak svakog pojedinacnog i zasebnog bica.
Jainizam je donekle slican i vaisheshici (atomizam), jer zagovara da "cestice" tvari ili bolje receno neke vrste karmickog oneciscenja prijanjaju za cistu dusu tijekom bilo kojeg djelovanja. Zato zagovara potpuno nedjelovanje, a posebno zabranjuje svako djelovanja (pa i nenamjerno) koje dovodi do ubijanja i sl. Buddhizam (i naravno ponovno tantra) ne podrzava ovakav stav o nekoj vrsti tvarnog karmickog zagadjenja.
Opcenito su te pred-vedske skole poput jainizma, ali i vaisheshike i samkhye (kao izvorno ne-vedske skole, tek kasnije prihvacene kao vedske), zastupale dualisticko misljenje i mehanicisticko tumacenje svijeta. Buddhizam (i... pogodite tko jos?) zastupa monisticko tumacenje i moralno ustrojstvo svijeta.
-
Hvala na objasnjenjima. Kod ovog Budinog citata da karmu podsticu samo
namerom obuhvacena delovanja, da li to znaci da izvesne "nesvesne " radnje
ne proizvode karmu? Odnosno, dela proistekla iz nase zablude, negativnog obrasca koji smo usvojili od drugih... To sad moze da ide jako daleko, ako ja nisam bas svestan onoga sto radim, onda nisam ni odgovoran.
-
Stvarno nemam pojma da ti pravo kazem. To je vrlo zamrseno pitanje. Citam pred neko vrijeme slucaj... unucici se pojavile vaske u kosi, pa baka uzela (u najboljoj namjeri) onaj sprej za muve i poprskala joj glavu time. Od toga dijete umrlo. Sta je sad to? Nije imala nikakvu losu namjeru, ubistvo iz nehata, al' nema sumnje da ce zbog toga dozivjeti ogromnu patnju koje se nece osloboditi do kraja zivota i umrijet ce s velikim osjecajem griznje savjesti koji ce prenijeti kao negativnu samskaru u drugi zivot... itd. A mozda je cijela ta nesreca posljedica neke prethodne uzrocnosti (karme)?
:bb Jaini bi rekli da te svaka karma prati, cim nesto cinis (svjesno ili nesvjesno) ona se kao neka tvar lijepi na dusu koja je izvorno cista. Zato najbolje uopce ne djelovati. Prionuti u meditaciju, ocistiti se od karme.
Buddhisti bi vjerovatno rekli da te svaka karma veze dok je ne osvjestis, namjerna vise, nenamjerna manje, ali u svakom slucaju nije put iz uzrocne vezanosti nedjelovanje, nego osvjestavanje.
Tantrici bi rekli da je karma ionako zabluda. Lonac ne moze biti odgovoran za volju grncara. Izmedju Najvise svijesti i bilo cega drugoga (pa tako i karme) nema nikakve razlike. Karme se oslobadjas kada osvjesti (kroz meditaciju) Najvisu svijest u svemu, pa i karmi.
:b
-
Hvala na objasnjenjima. Kod ovog Budinog citata da karmu podsticu samo
namerom obuhvacena delovanja, da li to znaci da izvesne "nesvesne " radnje
ne proizvode karmu? Odnosno, dela proistekla iz nase zablude, negativnog obrasca koji smo usvojili od drugih... To sad moze da ide jako daleko, ako ja nisam bas svestan onoga sto radim, onda nisam ni odgovoran.
Ako je radnja nesvesna, nema ni posledica.
Ali drugo je pitanje zabluda. Ona nije isto što i nesvesni postupak. Ako si u zabludi, ti još kako možeš da želiš da nekom naškodiš. I onda, čim si to uradio, deluje karma. Osetiš grižu savesti, neraspoložen si, grizeš se. Eto kazne. Nije karma nešto što deluje samo u narednom životu, već nešto što je ovde i sada vrlo delatno.
-
Ako je radnja nesvesna, nema ni posledica.
Hm, a sto s onim slucajem bake koja je u najboljoj namjeri nehatom ubila svoju vlastitu unucicu? Da li je nesvjesna radnja nesto za sto bas doslovno nisam svjestan (npr. stanem na mrava, ali to niti ne primjetim) ili nesto sto napravim nenamjerno, slucajno, greskom i sl.
-
Ja bih rekao da u oba slučaja nema karmičkih posledica, a to na fiziološkom planu znači jačanja onih neuronskih veza koje će nas i u budućnosti u sličnoj situaciji usmeravati da učinimo isto.
Ako zgazim mrava ni ne videvši ga ili ako hirurg operiše čoveka u želji da on ozdravi, a ovaj ipak umre, po meni je to isto što se tiče negativnih posledica. Za pozitivne bih rekao da ih u prvom slučaju nema, a u drugom da ih ima na osnovu želje lekara da pomogne drugome. :)
-
Jaini bi rekli da te svaka karma prati, cim nesto cinis (svjesno ili nesvjesno) ona se kao neka tvar lijepi na dusu koja je izvorno cista. Zato najbolje uopce ne djelovati. Prionuti u meditaciju, ocistiti se od karme.
Buddhisti bi vjerovatno rekli da te svaka karma veze dok je ne osvjestis, namjerna vise, nenamjerna manje, ali u svakom slucaju nije put iz uzrocne vezanosti nedjelovanje, nego osvjestavanje.
Tantrici bi rekli da je karma ionako zabluda. Lonac ne moze biti odgovoran za volju grncara. Izmedju Najvise svijesti i bilo cega drugoga (pa tako i karme) nema nikakve razlike. Karme se oslobadjas kada osvjesti (kroz meditaciju) Najvisu svijest u svemu, pa i karmi.
Ovo glediste iz Djanizma mi se cini kao malo kukavicko. Na primer, necu da ucestvujem u saobracaju zato
sto tamo ima saobracajnih nezgoda. :ces
-
Ako je radnja nesvesna, nema ni posledica.
Ali drugo je pitanje zabluda. Ona nije isto što i nesvesni postupak. Ako si u zabludi, ti još kako možeš da želiš da nekom naškodiš. I onda, čim si to uradio, deluje karma. Osetiš grižu savesti, neraspoložen si, grizeš se. Eto kazne. Nije karma nešto što deluje samo u narednom životu, već nešto što je ovde i sada vrlo delatno.
Onda bi trebalo napraviti razliku izmedju nesvesnih postupaka i postupaka nastalih kao posledica zablude.
Ako radis nesto iz zablude, to se ponavljanjem prebacuje u nesvesno. Kada postane nesvesno, onda nema posledica.
-
Ovo glediste iz Djanizma mi se cini kao malo kukavicko. Na primer, necu da ucestvujem u saobracaju zato sto tamo ima saobracajnih nezgoda. :ces
-----------------
Slazem se, ali mozda jaini misle drugacije? :D Steta sto nemamo sugovornika na ovoj temi koji su jaini. No, vjerujem da je bas iz tog razloga Buddha odbacio ucenja koja su slicna jainskim. Slicno kao buddhizam naucava i yoga jer u Bhagavad Giti mozemo procitati da Krshna kaze da se izbjegavanjem djelovanja ne moze pobjeci posljedicama djelovanja (jer je i ne-djelovanje ustvari neko djelovanje). Nitko ne moze da ne djeluje, pa se nedjelovanjem ustvari nista ne postize.
Osim toga, mislim (ali nemojte me drzati za rijec, tako sam barem procitao, ali koliko je to tocno?) da za razliku od buddhizam i monistickih pravaca yoge, jainizam vjeruje u vjecno postojanje duse. Ciste duse, oslobodjene karmicke vezanosti (oni vezanost shvacaju kao neku stvarnu zaprljanost, umrljanost u cestice tvari, nastalu uslijed djelovanja) obitavaju kao posve slobodne u nekoj du'ovnoj oblasti izvan ovog tvarnog svijeta, ali nikada ne gube svoju osobnost. Tu je jos jedna bitna i temeljna razlika jainizma i buddhizma (takodjer i yoge) ako smijem primjetiti.
-
Osnovne podatke i uvod u jainizam imamo i u domacem prijevodu na sluzbenim stranicama jainske vjerske zajednice u Indiji:
http://www.jainworld.com/JWSerbia/jainworld/index.asp (http://www.jainworld.com/JWSerbia/jainworld/index.asp)
Svakako vrijedan izvor na nasem jeziku za proucavanje religije jainizma.
Kao autor pomenutog prevoda,zahvaljujem se na lepim recima.
Steta sto nemamo sugovornika na ovoj temi koji su jaini.
Vrlo rado cu odgovoriti na sva konkretna pitanja iz oblasti djainizma koja zanimaju ucesnike ovog foruma.
-
Jeee, širimo se :bravo:
Hvala Satya na predusretljivosti :andjali
-
Kakva je jainska meditacija? Da li je to nesto slicno buddhistickoj vipassani (promatranje tjelesnih i umnih procesa), ili je slicnija tantrickoj yogi (uz koristenje mantri, koncentracije na cakre, pranayame i sl.)???
Kakva je opcenito jainska duhovnost? Koliko je vazna bhakti? Postoje li bhajani i kiirtan?
Kako si ti sam postao jain?
-
Kakva je jainska meditacija? Da li je to nesto slicno buddhistickoj vipassani (promatranje tjelesnih i umnih procesa), ili je slicnija tantrickoj yogi (uz koristenje mantri, koncentracije na cakre, pranayame i sl.)???
...Koliko je vazna bhakti? Postoje li bhajani i kiirtan?
- Tattvartha Sutra ( delo Umasvatija ili Umaswamija , 240.-340. g.n.e.).definise meditaciju (dhyana) kao koncentraciju na odredjeni objekat.Tako intenzivna koncentracija je odrziva samo izvesni vremenski period,a isti spis kaze da je to do 48 minuta (antar muhurtika).Nakon toga,mozda vec nakon pauze od par sekundi,meditacija se obnavlja fokusiranjem na isti ili drugi objekat,ali za posmatraca,meditacija se cini neprekinutom.
U djainizmu postoji vise vrsta meditacija ali je za njihovo shvatanje potrebno razumevanje djainskog pogleda na strukturu zivog organizma a samim tim I na razumevanje efekta yoge I meditacije na njegovo funkcionisanje,sto je,rekao bih,posebna tema.
Relaksiranost I telesna nevezanost su preduslovi meditacije jer je to proces kojim se traga za uzrocima patnje I zahteva maksimalnu mentalnu postojanost.Posto je misicni sistem osnova telesnih aktivnosti,relaksacija I telesna nevezanost pomazu dosezanju postojanosti uma.Prvi korak u meditacijskoj vezbi je zauzimanje odgovarajuceg polozaja I ostajanja nepokretnim neko vreme.Kontrola disanja,koncentracija na psihicke I energetske centre,kao I psihicke boje (lesya),zajedno sa kontemplacijom I autosugestijom,takodje moze biti korisna za meditaciju.
Djainski spisi pominju cetiri vrste meditacije od kojih sudve vrste nepovoljne (“tuzna”-arta I “okrutna”-raudra)a dve su povoljne (“vrla”-dharma I “cista”-sukla).
Prve dve meditacije ne zahtevaju napor ali vode losim rezultatima dok druge dve zahtevaju napor I vode povoljnim rezultatima.Preporucuje se sedam fizickih polozaja za meditaciju od kojih su lotos,polu-lotos I stajanje/sedenje narocito prakticni za danasnje vreme.Djainizam daje veliku vaznost pranayami,tj disanju,koncentraciji na zone poput ociju,usiju,vrh nosa,usta,pupak,glavu,srce I tacku izmedju obrva.Objekti ili teme na koje se moze meditirati su razni,od jednostavnih mantri I neke teme iz djainskog ucenja,preko meditacije o arahatima I siddhama,razmatranjem strasti,delovanju karmipa sve do meditacije na univerzum. Cista ili sukla meditacija je moguca pred samo oslobodjenje .
U djainizmu postoji recitovanje razlicitih stava,mantri ili sutri razlicitim povodima kao sto su dnevni rituali (ustajanje npr),meditacija,puja ili na proslavama,praznicima itd. Djaini smatraju da je,taj “ritualizam” (postao razvijeniji tokom X veka n.e. pod uticajem vaisnavske bhakti-marge,a tome su doprineli acarye poput Somadeve,Abhayadeve,Hemacandre itd) ili neki njegovi delovi, neophodan u prvih sedam od cetrnaest stepenika u duhovnom razvoju osobe,jer pomaze u Ispravnom Postupanju,jednom od Tri Dragulja djainskog ucenja ( Ispravna Vera I Ispravno Znanje su preostala dva).Ovde treba napomenuti da se djaini dele,osim na Svetambara I Digambara,I na one koji obavljaju murtipuju ( hajde da to prevedem kao “postovanje statua”) I na one koji to ne cine.
Kakva je opcenito jainska duhovnost?
Pokusacu da moj post na tu temu prvo sazmem da bi bio odgovarajuci*,te cu ga postaviti nekom narednom prilikom.
*vidi Dasavaikalika 8:48
Kako si ti sam postao jain?
Moj interes za indoligiju a samim tim I djainizam je nastao nakon citanja Veljacicevog prevoda Khaggavisana sutte koja mi I dan-danas predstavlja ogromnu inspiraciju,I ako bih izdvojio neki od omiljenih citata ( mislim da potoji ta tema na forumu pa molim da mi se oprosti sto cu to ovde pomenuti) je upravostih “osamljen se kreci kao nosorog”.
-
Dakle, meditacija je (ako sam dobro razumio) dosta slicna buddhistickoj u dijelu koncentracije na dijelove tijela, a yoginskoj u dijelu koji se tice pranayame, koristenja mantri i sl. Nadam se da ces nam jednom nasto vise o tome napisati.
Kako jainizam opisuje cilj duhovne prakse? U buddhizmu je to Niravna, a u tantri sjedinjenje s Najvisom svjescu (Parama Brahman, Parama Shiva)... koji je vrlo slicno opisan kao i buddhisticka nirvana. No, kako jaini opisuju vrhunsku stvarnost kojoj teze u svojoj duhovnoj praksi? Negdje sam procitao (ne znam jel' tocno) da jaini vjeruju u postojanje duse koja se duhovnom praksom prociscava od utjecaja tvari i karme, i onda tako oslobodjena i prociscena zivi u duhovnom svijetu. Jel' to tocno?
Kako si ti postao jain? Kako izgleda dnevna praksa jednog jaina? Koliko puta dnevno radis meditaciju? Koje sve vjezbe izvodis? Kakva je prehrana
-
- Djainski spisi govore o meditaciji kao o oruzju u borbi sa strastima i jos jednim oblikom strogosti kojim se ponistava ili ubrzava sazrevanje karme. Znacaj meditativnih I yogickih dostignuca je detaljnije opisan u Subhacandrinoj Jnanarnava-i (Okean Znanja).Koliko sam ja shvatio,djaini vise upraznjavaju neki oblik tapasa nego sto meditiraju.
Cilj duhovne prakse djaina je oslobodjenje od karmi.Po napustanju tela,ukoliko je odbacena sva karma,dusa se uzdize na vrh univerzuma (lokAkasa)gde ostaje zauvek u blazenom stanju i nema nikakve veze s materijalnim svetom,osim sto sluzi kao primer ostalim zivim bicima.
Djaini veruju da sve duse, mogu dosegnuti spasenje ako slede put prociscenja tj Ispravno Veruju,neguju i razvijaju Ispravno Znanje i Ispravnose Ponasaju.Monasi laike nazivaju sravakama koja u tri sloga predstavlja citavu djainsku filosofiju:
Sra- slusanje o/I prihvatanje Ispravne Vere
Va-znanje (tj odabira Isravno Znanja)
Ka- delovanje ( tj izvodjnje Ispravnog Ponasanja)
Stari naziv za laike je bio upasaka (onaj ko tezi oslobodjenju)
Djainski spisi razlikuju izmedju “sravake po imenu” (dravyasravaka) i “sravaka u srcu” (bhava sravaka).Prvi,moze biti rodjen kao djain, ali ne sledi djainski put i prakticno ga i ne smatraju djainom,dok drugi ko sledi Ispravnu Veru i ucenja Tirthankara iako nije rodjen kao djain,smatraju ga takvim.
I za monahe i za laike vazi pet osnovnih zaveta ali se oni razlikuju po intenzitetu.To su:
ahimsa (nenasilje),satya (govoriti istinu), asteya (bitiposten) , postovati celibat (brahmacarya) i odricanje (aparigraha).
Djainska duhovna praksa zahteva mnogo vremena i razlikuje se izmedju djainskih skoli.No,obicno svi ujutro izgovaraju Namokara (Maha) Mantru,potomvrse fizicku puju (murtipujika djaini ) .Ako ne mogu da odu u hram,moguto du rade i mentalno.Sledi meditacija bar od 48 minuta,u sedecem ili stojecem(ruke ne doticu telo) ili lotos/polulotos polozaju,kuvaju vodu potrebnu zapice tog dana itd. Zatim odrede sebi neku vrstu zaveta za taj dan (recimo- nece piti vodu).Potom odlaze na posao.Oko podneva se ponovo vrsi puja (mentalno/fizicki),zatim,nakon povratka sa posla,sledi rucak,citanje spisa,meditacija od bar 48 minuta, a uvece,nakon vecere,sledi veceranja puja,recituje se Namokara Mantra, i odlazi na spavanje misleci na tu mantru.
Zavisno od licnih afiniteta i potreba,moze se izvestan deo vremena posvetiti i yoga-vezbama (onima u celibatu se preporucuje vezba sedenja u svastika polozaju).
Osnovno pravilo u svemu sto djaini rade,pa tako i za namirnice koje koriste u ishrani je da je nenasilje vrhovni zakon-ahimsa paramo dharma.Tako,osim mesa,djaini ne konzumiraju korenasto povrce (sargarepa,luk,krompir..),med,jaja,puter,sladoled, duvan,alkohol,piju samo prokuvanu vodu itd.. Vazno je jos pomenuti da djaini ne jedu nakon zalaska Sunca.
-
Jako zanimljivo Satya.
Hvala za trud :ok
-
Satya, mozete li napisati sta podrazumeva zavet odricanja kod djainskih monaha? Cega se sve konkretno oni odricu i na koji nacin?
-
Veliki Zaveti (mahavrata) djainskih monaha se mogu naci u spisu Acaranga i ima ih pet.
Prvi zavet je odricanje od cinjenja bilo kojeg oblika nasilja (mentanog,verbalnog i fizickog) ,nagovaranja neke druge osobe da cini nasilje, i odobravanja nasilja.To podrazumeva i nacin ishrane-zabranjena je konzumacija mesa,alkohola,meda itd..
U Drugom Zavetu,monah se odrice od laganja i svake neiskrenosti..
Treci Zavet u bukvalnom prevodu znaci da monah "ne sme uzeto ono sto mu nije dato" i generalno se odnosi na odricanje od kradje u bilo kom obliku,mada se odnosi i na duzi boravak na istom mestu ili konzumiranje hrane bez uciteljeve dozvole.
Cetvrti Zavet se odnosi na odricanje od bilo kakve seksualne aktivnosti (umom,recima ili telom) kao i bilo koje hrane ili pica koje stimulise seksualni nagon.
Peti Zavet se odnosi na odbacivanje bilo cega kao svog poseda.Digambara djaini u posed ubrajaju i odecu,tako da je i zbog toga ne nose,za razliku od Svetambara djaina koji nose belu odecu.
Ponekad se zabrana obroka nakon zalaska sunca smatra i sestim zavetom odricanja.
Laicki sledbenici djainizma postuju iste ove zavete ali u mnogo "blazoj" meri.
-
Satya, da li si ti jain?
-
1.mozda jesam
2.mozda nisam
3.mozda jesam i nisam
4.mozda je neizrecivo
5.mozda jesam i neizrecivo je
6.mozda nisam i neizrecivo je
7.mozda jesam i nisam i neizrecivo je
-
Postovani Fazlija mi je svojim pitanjem dao lep slagvort za predstavljanje najcuvenijeg djainskog ucenja-Syadvade ( ucenje o "moze biti" ) o krajnje neodredjenoj prirodi stvarnosti (a samim tim i mom polozaju djaina ili ne-djaina kao delicu te iste stvarnosti).
Realnost se moze moze posmatrati iz mnogo uglova,od kojih svaki namece drugaciji zakljucak (anekanta).Priroda stvarnosti se u potpunosti ne izrazava ni u jednim od njih,jer ona svojim stvarnim bogatstvom dopusta sve tvrdnje.Zbog toga je,uslovno uzevsi,svaka tvrdnja samo uslovna.Pogresna je i apsolutna afirmacija i aposlutna negacija.Djainizam smatra da je struktura stvarnosti toliko slozena da je svaki ugao gledanja tacan do odredjene granice,ali nijedan u potpunosti.Shodno tome,djainizam prirodu stvarnosti pokazuje u sedam nivoa (koje sam demonstrirao u mom odgovoru postovanom Fazliji) koji se nazivaju sapta-bhangi ili "sedmorostruka formula".
Na primer,mogu reci da sam djain(1),ali samo u izvesnom smislu jer za nekoga ja nisam djain(2) vec recimo agnostik.Kao rezultat,javlja se treci nivo kojim i potvrdjujem i demantujem da sam djain(3),odnosno,u jednom smislu jesam djain a u drugom nisam.Suprotnost izmedju jesam i nisam se moze pomiriti ako shvatimo da me te izjave samo sukcesivno imenuju ,ali ako ih primenim istovremeno , moj polozaj postaje nedokuciv ili neizreciv(4).
Na ovom mestu se moze uciniti da se formula ovde zavrsava , ali djaini dodaju jos tri mogucnosti.Time prikaz postaje sveobuhvatan,ne ostavljajuci mesta optuzbama o dogmaticnosti u bilo kom obliku.Njima se zeli reci da su nasi sudovi o stvarnosti samo delimicno primenljivi.Postoji izvestan trajni cinilac u svim promenama s kojima nas iskustvo upoznaje,no njegovi modusi ili krajnje raznoliki oblici koje poprima,dolaze i nestaju definitivno.Djainizam smatra da su i stalnost i promena jednako stvarni,zbog cega se ne moze citava priroda stvarnosti obuhvatiti jednim stupnjem (npr jesam djain).
-
Ne bih razgovarao o filozofiji. Mozda nekoga drugoga to bude vise zanimalo. Mogu samo reci mi se cini iz ovoga sto je receno kao da jainizam dijeli sa svim drugim skolama indijske duhovne filozofije stav da je stvarnost nedokuciva umnom zakljcivanju.
Vidim iz predstavljanja da si se bavio vishnuizmom, buddhizmom i jainzmom. Koliko te je obogatila ta praksa? Kako to da se tvoj put razvijao prema jainizmu?
Znaci li to da mozda jesi, mozda nisi, mozda i jesi i nisi, a mozda nedokucivo ipak jesi najvise jain?
:)
-
A vidis,ja sam opet vise za razgovor o ucenjima i filosofiji a ne za svodjenje teme/a na "licne price" jer svako od nas je "ostrvo za sebe".
Svakako da su me ucenja istocnjackih filosofija promenila u,rekao bih,pozitivnom smislu.Dala su mi odgovore na brojna pitanja,od klasicnih "ko sam ja" do "ima li zivota nakon smrti?" i razlozima patnje.
Pretpostavljam da su i karme prethodnih zivota uticale na moj "duhovni put" i interesovanja.Taj put bih,ipak,nazvao "putem prociscenja".Bio on djainski ili koji god.
-
Sta je ovde sve receno u medjuvremenu... :bravo:
-
> Koliko sam ja shvatio,djaini vise upraznjavaju neki oblik tapasa
> nego sto meditiraju.
Tu ih je bas kritikovao Buddha, a ni tantra ne bi bila daleko od Buddhine kritike, meni se njegova kritika cini posve utemeljena. Ipak, dolje malo nize kazes da rade meditaciju barem 48 minuta ujutro, a to je poprilicno dobra meditacija... za nekoga tko bas i ne upraznjava meditaciju...
> dusa se uzdize na vrh univerzuma (lokAkasa)gde ostaje zauvek
> u blazenom stanju i nema nikakve veze s materijalnim svetom
Ovo kada bi malo pojasnio...
> Sledi meditacija bar od 48 minuta,u sedecem
> ili stojecem(ruke ne doticu telo) ili lotos/polulotos polozaju
Jel' bi mogao malo da pojasnis jainsku meditaciju?
> nakon povratka sa posla,sledi rucak,citanje spisa,meditacija od bar 48 minuta
Za nekoga kome meditacija bas i nije visoko na popisu prioriteta, ovi momci dosta dobro meditiraju. Dva puta dnevno po 48 minuta... to je za svaku pohvalu. Mislim da ovdje vec sasvim jasno imamo nerazumijevanje nas laika oko prirode jainske meditacije.
Sto oni podrazumijevanju pod meditacijom? Da li je to neka isposnicka vjezba? Npr. drzanje ruku da ne dotaknu tijelo 48 minuta ili kako? Stvarno bi bilo vrlo zanimljivo da nam pojasnis kako jaini meditiraju? To bi nam puno pomoglo shvatiti prirodu njihovog puta.
-
Slabo nesto Satya odgovara... Gdje je nestao? Jel' u Indiji u kakvom jainskom manstiru? :bb Jel' se izgladnjuje do smrti, ili je presao u one izjelice buddhiste pa jede jednom dnevno?
-
Nema Satye. Valjda navrati kad postigne :kez:
-
Koliko kapiram o djainizmu, on je nastao otprilike u isto vreme kada i budizam, s tim sto se vremenom nije tako i rasirio kao budizam.
A oba nastaju u neku ruku kao odgovor na ortodoksni hinduizam i sve sto je (bilo) lose u njemu.
-
Ne, đainizam je mnogo stariji od budizma, to je verovatno najstarija religija koja se održala do danas.
Na ovom linku
http://raider.mountunion.edu/re/worldreligions/jainsite1.htm (http://raider.mountunion.edu/re/worldreligions/jainsite1.htm)
kažu da mu istorija počinje nekih 3000 godine pre naše ere, dakle mnogo pre pojave Indo-Arijaca i vedske kulture na indijskom potkontinentu. To je autohtona religija Indije, koju je posle potisnuo bramanizam.
-
Da gledam sada wikipediju, moja greska, izvinite...
-
Ma šta se izvinjavaš, samo ćaskamo i utvrđujemo gradivo.
I ja sam pogledao Wiki pre nego što sam odgovorio, da baš nešto ne lupim :kez:
-
Ja sam o djainizmu prvi put citao u knjizi hrvatskog kriya yogija i duhovnog ucitelja Danijela Turine "Dragulj u lotosu". Danijel je inace pobornik Advaita Vedante (pisacu na onoj temi o Advaiti o tome, kao i razlici budizma i Advaita Vedante), ali je u toj za sada poslednjoj knjizi, pisao o budizmu (naravno na pozitivan nacin), ali je usput dotakao i malo djainizam.
Ne znam, verovatno je nesto i ispravilo iz mog mozga, kada sam povezao i djainizam, kao reakciju na hinduizam?!
-
Hinduizam, u uzem smislu rijeci, je onaj (najmladji) oblik brahmanizma koji je nastao pocetkom Nove ere i temelji se na puranama i epovima (Mahabharata i Ramayana), a ne na vedama. Dakle, taj oblik religije nije postojao u vrijeme kada je nastajao jainizam.
-
Koliko kapiram o djainizmu, on je nastao otprilike u isto vreme kada i budizam, s tim sto se vremenom nije tako i rasirio kao budizam.
A oba nastaju u neku ruku kao odgovor na ortodoksni hinduizam i sve sto je (bilo) lose u njemu.
Mahavira je ziveo u Budino vreme, a na njega se u Dzainismu gleda kao na 24-og osnivaca religije Dzainizma u ovom univerzumu, a sam Dzainizam se smatra vecnim znanjem koju ljudi s vremena na vreme otkrivaju. 23. osnivac, Parsva, je istorijska licnost i ziveo je u 7. veku pre nove ere. Prvi od tih 24 je Risaba za koga neki Dzain spisi kazu da je ziveo pre nekoliko miliona godina.
-
Jao ljudi, nasao sam apsolutno fantasticno predavanjce o procesu nastanka jainisticke tantre. Prava intelektualna poslastica.
Naime, dr. Alexis Sanderson je vec dugi niz godina vodeci akademski autoritet na polju izucavanja shaivisticke tantre i direktor Instituta za shaivisticke i tantricke studije (https://www.tantrictraditions.com/). U ovom predavanju objasnjava kako su jainisticki autori u prvom tisucljecu Nove ere prepisivali ili tek neznatno mijenjali cijele dijelove shaivistickih svetih spisa (agama) i preuzimali ih u jainisticku tradiciju. Tako je nastala jainisticka tantra. Nesumnjivo pod izravnim utjecajem hinduisticke shaiva tantre (u manjoj mjeri i shakta tantre).
(https://thinkific-import.s3.amazonaws.com/168748/UaNHPzERQYSeRPa5i3cT_IMG_7813.jpg)
Predavanje dr. Sandersona na YT mozete pogledati - OVDJE (https://www.youtube.com/results?search_query=alexis+sanderson)
Ovaj proces tantrizacije jainizma nam je jako zanimljiv i u pogledu budizma, jer se na posve jednak nacin odvijala i tantrizacija budizma tj. nastanak vajrayana budizma (tantrickog budizma). Danas se naucno vrlo utemeljeno moze dokazati da je hinduisticka tantricka tradicija (posebno smjerovi shaiva i shakta tantre) izravno utjecala na razvoj jainske i budisticke tantre.
To ne cudi, jer je u razdoblju izmedju otprilike 5. i 12. vijeka Nove ere, hinduisticka tantra (a pogotovo shaiva tantra) bila nesumnjivo glavni i najrasireniji oblik duhovnosti u Indiji. To je doba postupnog povlacenja mahayanskog budizma i razdoblje potpune prevlasti tantricke filozofije nad vedantom. U to doba djeluju veliki ucitelji shaiva tantre u Indiji, poput Somanande (9.st.), Abhinavagupte (10.st.), Kshemaraje (11.st.) i drugih. A tantricke ideje se postupno preuzimaju u jainizam i budizam... upravo na nacin na koji to pokazuje dr. Sanderson.
U stoljecima nakon toga, stvari se u Indiji radikalno mijenjaju. Pod utjecajem muslimanskih progona budizam potpuno nestaje iz Indije (zadrzava se samo u Nepalu), a Tibet postaje glavna zemlja vajrayana budizma. Tibetski jezik zamijenjuje sanskrt kao jezik na kojem se cuva i prenosi tradicija tantrickog budizma. A u Indiji vedanta (negdje od 10. stoljeca pa nadalje) zapocinje svoju brahmanisticku protu-reformaciju, potiskuje tantru i do danasnjih dana ostaje glavna misaona struja indijske filozofije. Jainizam i tantra bivaju izgurani na margine i prezivljavaju samo u manjinskim i izoliranim skupinama sljedbenika na rubovima hinduistickog drustva kojim dominira vedanta.